Godišnje izgori oko 0,2 posto hrvatskog teritorija, štete su višemilijunske

Niz nedavnih požara uz hrvatsku obalu i incidenata vezanih uz njih gorko su podsjetili kako visoke ljetne temperature ne donose samo priliku za uživanje na plažama, već i dodatnu opasnost u vidu lakozapaljive atmosfere koja rezultira visokim štetama i ozbiljnim posljedicama. Nakon što je 2023. bila jedna od onih godina s manjim brojem požara, lako se bilo uljuljkati u osjećaj lažne sigurnosti.

No gruba realnost i stručne procjene ipak pokazuju kako je, uz rast prosječnih temperatura, rizik za požare sve veći. Podaci iz posljednjih dvaju desetljeća govore kako u prosjeku godišnje požari zahvate oko 0,2 posto hrvatskog teritorija, a to naravno donosi štetu koja se mjeri u milijunima.

Na europskoj razini podatke o požarima i opsegu teritorija koji svake godine izgori prikupljaju dva glavna izvora. Jedan je Europski sustav informacija o šumskim požarima, (EFFIS – European Forest Fire Information System), koji se oslanja na podatke Copernicusa, programa Europske unije koji nizom satelita prati klimatske i druge promjene na Zemlji.

Drugi je Globalni informacijski sustav o požarima (GWIS – Global Wildfire Information System), također inicijativa Europske unije koja kombinira podatke EFFIS-a, američke NASA-e i još nekolicine opservacijskih sustava te regionalnih mreža. Zbog različitih metodologija detekcije i obuhvata požara, podaci GWIS-a i EFFIS-a mogu se ponekad i bitno razlikovati.

GWIS navodi kako je u razdoblju od 2002. do 2023. prosječno godišnje gorjelo 0,19 posto Hrvatske. EFFIS ima nešto kraći raspon, od 2006. do 2023. godine, i nešto viši prosjek od 0,24 posto teritorija. Kako je za dobar dio europskih zemalja ta brojka ispod 0,1 posto, a ponegdje i još dosta niža, Hrvatska ulazi u grupu država s relativno većim štetama od požara.

Očekivano, društvo u grupi nam rade zemlje koje okružuju Mediteran i predvode po broju požara i opožarenim površinama. Nismo na samom vrhu te liste, ali nismo niti daleko od njega. U Italiji, Španjolskoj ili na Cipru godišnje u požarima također strada od 0,2 do 0,3 posto teritorija. Nešto gora situacija je u Grčkoj gdje se ta brojka penje i na pola postotka, a među državama članicama Unije najgore stoji Portugal gdje u prosjeku godišnje strada i više od jedan posto teritorija.

Uz najveću tragediju povremenih ljudskih žrtava brojni ljetni požari nanose i znatne materijalne štete. No o kolikim se iznosima radi na godišnjoj razini, nije baš lako saznati. Njemačka kompanija Distrelec, koja se bavi prodajom tehničke opreme i elektroničkih komponenti, među kojima se nalaze i brojni senzori za rano otkrivanje požara, godišnje objavljuje procjenu šteta od požara za države članice Europske unije.

Zvonko Kucelin/Hina

U svojem izračunu Distrelec se poziva na podatke EFFIS-a i "prosječni globalni trošak opožarenog hektara". Prema tim brojkama Hrvatska je lani prošla odlično s tek 28,5 milijuna eura šteta od požara. Najgore su u Europi prošle Grčka i Rumunjska: požari u Grčkoj su procijenjeni na 1,8 milijardi, a u Rumunjskoj na 1,7 milijardi eura. Nemala šteta bila je i u Italiji te Španjolskoj gdje se kretala oko milijarde eura.

Nizak iznos u skladu je s lanjskim relativno malim brojem požara u Hrvatskoj. Prema EFFIS-u, lani je kod nas izgorjelo 2768 hektara zemljišta. Distrelec u svojem izračunu koristi grubu brojku od oko 10 tisuća eura financijske štete po svakom hektaru zemljišta.

Taj iznos se ne odnosi samo na vrijednost izgorjele drvne mase i sličnog materijala, čija vrijednost ovisi o tipu šume ili raslinja. Brojka uključuje i troškove gašenja požara, čišćenja terena nakon gašenja te ponovnog pošumljavanja i još neke troškove.

Među brojkama do kojih smo uspjeli doći u Hrvatskoj nalazi se iznos prijavljenih šteta od prirodnih nepogoda, pa tako i požara. Statistiku vodi Ministarstvo financija, a otkriva znatne oscilacije iz godine u godinu. Od 2010. godine u statistici neke godine čak i nemaju prijavljenu štetu od požara.

Ugrubo, prijavljene štete donekle prate veličinu opožarenog zemljišta iz godine u godinu, ali ima znatnih oscilacija. Primjerice, u 2022. godini je požarima bilo zahvaćeno više od deset tisuća hektara zemljišta i prijavljene štete bile su oko 4,7 milijuna eura, dok je 2018. godine izgorjelo manje od dvije tisuće hektara, ali su štete bile veće od 15 milijuna eura.

Na neslavnom je vrhu 2017. godina kad je, prema podacima EFFIS-a i GWIS-a izgorjelo između 52 i 68 tisuća hektara zemljišta u Hrvatskoj. Drugim riječima, površina gotovo jednog i pol otoka Krka. Tada su prijavljene štete od požara bile čak 175 milijuna eura.

Financijska šteta

Gledano u prosjeku po hektaru, iznosi šteta kreću se od 40-ak eura u 2012. do čak 12,6 tisuća eura po hektaru u 2018. godini. Sukladno tome, gruba brojka od desetak tisuća eura, kojom barata Distrelec, nije nekorisna referenca prilikom procjene, no možda je ponešto previsoka. Ona vjerojatno obuhvaća dostupne globalne procjene gdje dominiraju Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija – sve zemlje s puno požara, ali i s prosječno visokim dohocima.

Dodatna indikacija o mogućoj financijskoj šteti od požara može se naći u podatku objavljenom u godišnjem izvještaju EFFIS-a za 2022. godinu gdje se navode podaci Hrvatskih šuma o izgorenih 24,2 tisuće hektara i šteta drvne mase od 4,1 milijuna eura. U prosjeku bi to značilo oko 170 eura po hektaru samo troškova izgorene šume.

Hina/HVZ

Hrvatske šume smo, inače, kontaktirali s upitom o prosječnim i ukupnim štetama, no nisu nam se javili. Čelnik Hrvatskih šuma Nediljko Dujić nedavno se našao usred afere zbog neugodne javne reakcije njegove supruge i kćeri na rad hrvatskih vatrogasaca prilikom gašenja požara kod Skradina blizu Šibenika.

Kako se štete od požara katkad naplaćuju od osiguravatelja, velike svjetske osiguravateljne grupe ponekad vode interne procjene o mogućim iznosima tih šteta. Kontaktirali smo s nekima od većih domaćih osiguravatelja, ali su nam odgovorili kako oni takve procjene ne rade. Na upit nam se nisu javili niti iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Premije osiguranja

Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuju kako je bruto zaračunata premija osiguranja od požara i elementarnih šteta u 2023. godini bila 129 milijuna eura, a likvidirane štete bile su u vrijednosti od 80 milijuna eura. No ta brojka osim požara uključuje i poplave te druge elementarne nepogode.

Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), na koje se pozivaju stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog te Šumarskog fakulteta, požari otvorenog prostora u Hrvatskoj u ukupnim štetama od prirodnih nepogoda sudjeluju sa šest do osam posto, a ponekad se mogu popeti čak i do 18 posto. Za 2023. godinu to bi značilo ispod osam milijuna eura šteta od požara, a za 2022. godinu manje od pet milijuna.

Podaci osiguravatelja otkrivaju i kako je premija za požare i elementarne nepogode u 2023. godini činila devet posto ukupne premije neživotnih osiguranja u Hrvatskoj, jednako kao i deset godina ranije. Nepromijenjeni udio sugerira kako građani i kompanije i dalje ne smatraju da rizik od prirodnih nepogoda raste.

Upite o iznosima šteta od požara uputili smo i HVZ-u te Ministarstvu unutarnjih poslova. MUP vodi statistiku o požarima na koje su njihovi djelatnici izašli obaviti uviđaj, a to uključuje i otvorene požare i one na građevinama kao i izgorjela vozila. Prema toj statistici, u posljednjih pet godina godišnje su se štete kretale u rasponu od desetak pa do 20-ak milijuna eura, s time da iznosi šteta ponekad nisu rasli usporedno s brojem požara, već su išli u suprotnom smjeru.

Unutar prosjeka

U HVZ-u su nam odgovorili kako nemaju "nadležnost nad štetama niti procjenama šteta koje nastanu zbog požara", bilo da se radi o požarima na otvorenom prostoru, požarima na ili u objektima, ili vozilima. U znanstvenom članku koji je lani objavljen u časopisu Hrvatske vode, profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu se sa suradnicima ipak poziva na podatke HVZ-a, pa navode kako se prema tim procjenama "neposredna prosječna godišnja šteta od požara (izgorjela vegetacija, gubitak prirasta idućih godina, ponovna obnova – sadnja šumskih ili poljoprivrednih kultura) kreće (...) od 75 do 150 milijuna kuna, dok se posredne štete (posljedice po okoliš – troškovi gašenja, dezertifikacija tla, onečišćenje voda, ublažavanje erozijskih procesa, problem štetnika na fiziološki oslabljenoj vegetaciji, povećanje emisije stakleničkih plinova, negativan utjecaj na izgled krajolika) penju i do vrtoglavih 500 milijuna kuna". Dakle, od desetak do više od 60 milijuna eura godišnje.

Mada su se ovih dana zaredali požari uz obalu i izazvali dosta odjeka u medijima i javnosti, podaci EFFIS-a pokazuju kako smo zapravo još uvijek unutar prosjeka, odnosno zasad se ne radi o natprosječno lošoj godini. Posljednji dostupni podaci su za 18. kolovoza, a dotad izgorjela površina procjenjuje se na 7974 hektara zemljišta.

Na isti datum u razdoblju od 2006. do 2023. prosječno je već bilo izgorjelo oko 11,7 tisuća hektara. Kad bismo koristili grubi iznos od desetak tisuća eura po hektaru, to bi značilo kako je dosadašnja šteta od šumskih požara već dosegnula oko 80 milijuna eura. No treba podsjetiti kako na temelju prijavljenih šteta iznosi štete po hektaru mogu biti i samo nekoliko desetaka eura. Pretpostavimo li stoga prosjek od dvije tisuće eura štete po opožarenom hektaru, došli bismo do 15-ak milijuna eura štete.

Hina

Ovogodišnja brojka zasigurno će skočiti s novim ažuriranjem podataka, no prava šteta od ljetnih požara puno je veća i ne odnosi se samo na vrijednost izgorjele šume te troškove gašenja i obnove. To se puno bolje vidi iz primjera velikih požara na havajskom otoku Mauiju. Upravo ovih dana obilježena je prva godišnjica od te katastrofe.

Lani je u velikom požaru na tom otoku poginulo više od stotinu ljudi i spaljen je povijesni grad Lahaina. Događaj može poslužiti kao gorka lekcija oko problematičnog odnosa između prirodnih katastrofa te ekonomije koja znatno ovisi o turizmu. Turizam je zaslužan za petinu bruto domaćeg proizvoda otočja Havaji, a Hrvatska ne zaostaje baš previše za tom brojkom.

Dalekosežne posljedice

Prva sporna situacija postala je očita već nekoliko tjedana nakon požara kad se postavilo pitanje je li uopće moralno pozivati turiste natrag na uživanje u odmoru blizu poprišta velike tragedije. Etički je odgovor sasvim jasan, no izostanak turista u ekonomiji koja toliko ovisi upravo o njima istovremeno znači i otežani oporavak od katastrofe.

Dalekosežne posljedice vidljive su iz suhih turističkih brojki. Usprkos tome što se cijeli otok, s izuzetkom opožarene zone, u normalno turističko poslovanje vratio još početkom studenog, brojke su i dalje bitno niže nego prethodnih godina. Prema podacima koje je objavio Bloomberg, u prvih šest mjeseci Maui je posjetio 1,1 milijun turista, za četvrtinu manje u odnosu na godinu prije.

U lanjskom požaru na Havajima smrtno je stradalo više od stotinu ljudi | Bloomberg

 

Turistička potrošnja je također smanjena s 3,47 na 2,64 milijardi dolara, odnosno za gotovo milijardu dolara. Čak i ako borave na dijelu otoka koji nije zahvatio požar, mnogim turistima neugodno je prolaziti pored područja koje je stradalo u požaru, piše Bloomberg.

U Hrvatskoj svom srećom nismo imali tako katastrofične požare. Vijesti koje ove i posljednjih nekoliko godina dolaze iz Grčke, gdje su se veliki požari približavali glavnom gradu Ateni i gdje je bilo i ljudskih žrtava, jasan su znak kako rizik itekako postoji.

Klimatske promjene i jačanje temperaturnih ekstrema lako bi mogli dodatno povećati broj požara, a hrvatska obala, kao i druge mediteranske zone posebno je ranjiva. Ako smo dosad imali koliko-toliko sreće, valja se samo nadati da ćemo je imati i ubuduće. Jer bi se moglo desiti da se u suprotnom štete neće zbrajati samo u tisućama ili milijunima eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar