Atlantic Grupa na tragu je da do kraja godine ostvari najveći pad operativne dobiti (EBIT) u recentnoj povijesti, može se iščitati iz financijskog izvješća za treće tromjesečje objavljenog u četvrtak.
Grupa na čelu s Emilom Tedeschijem u prvih devet mjeseci ostvarila je 4,71 milijardu kuna prihoda, 11 posto više nego u istom razdoblju lani, a dobit joj je pala za 33 posto, na 263 milijuna kuna.
"U prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je pad operativne dobiti od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očekujemo da će se u posljednjem kvartalu ove godine taj pad dodatno produbiti zbog postepenog opadanja ekonomske aktivnosti i manje realne kupovne moći građana. To pak nije zabilježeno od 2005. godine, odnosno posljednjih nam dostupnih podataka. Drugi najznačajniji pad na razini EBIT ostvaren je u 2015. godini u iznosu od 25 posto", tumači analitičar korporativnih financija Bloomberg Adrije Matteo Mošnja.
Napominje pritom da je povijesno Atlantic Grupa u apsolutnom iznosu bilježila i manje vrijednosti EBIT-a. Ipak, to je bilo u vijeme kada se sastojala od manje poslovnih segmenata.
Što se tiče troškova, navodi Mošnja, u postotnom smislu u prvih devet mjeseci najviše su porasli troškovi energije. Na godišnjoj razini skočili su za 70 posto, odnosno 35 milijuna kuna. Međutim, značajnije su konačnom rezultatu doprinijeli troškovi proizvodnog materijala koji su porasli za više od 330 milijuna kuna. Uz ulazne troškove, tom je rastu pridonijela i intenzivnija proizvodnja u svijetlu oporavka gospodarske aktivnosti.
Analitičar ističe i da su u strukturi računa dobiti i gubitka (P&L) jedini troškovi koji su u prvih devet mjeseci niži u odnosu na usporedivo razdoblje troškovi prodaje i marketinga, koji su niži za 1,2 posto. "To nas nije iznenadilo jer su troškovi oglašavanja prvi na udaru u procesu zaštite profitabilnosti."
Unatoč odgodi kapitalnih ulaganja u izgradnju nove tvornice za proizvodnju Argete u Varaždinu, za 142 milijuna kuna porastao je neto dug Atlantica. "Rast zaduženosti nije zabrinjavajuć jer je unatrag nekoliko godina Atlantic aktivno radio na razduženju pa su ovogodišnji postupci sveli neto dug/ebitda na niskih 1,0x, čak i unatoč dvoznamenkastom padu EBITDA-e, a pokriće troška kamata na razini prvih devet mjeseci iznosi 45,9. Porast dugoročnog zaduženja se također može interpretirati pozitivnim ako su kasnije potrebe za dugom osigurane u sada još uvijek relativno povoljnim uvjetima financiranja pred budući porast kamatnih stopa", ističe analitičar Bloomberg Adrije.
Dodaje da je zabrinjavajuć porast vrijednosti zaliha u prvih devet mjeseci za 140 milijuna kuna, odnosno 22 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Međutim, kako tvrdi, rast dolazi isključivo iz rasta ulaznih cijena, a količinski je došlo do smanjenja zaliha što potvrđuje stavka promjena vrijednosti zaliha unutar P&L-a.
Najviše, pak zabrinjava, navodi Mošnja, pad operativnog novčanog tijeka. Taj je financijski pokazatelj u prvih devet mjeseci pao za 58 posto u odnosu na prošlogodišnje usporedivo razdoblje, a to je rezultat pada neto dobiti i povećanja neto radnog kapitala za 234 milijuna kuna. Unatoč tome, Atlantic je investicijsku aktivnost zadržao na prošlogodišnjim razinama, a isplaćena dividenda bila je 33 milijuna kuna veća u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 166 milijuna kuna. Time je Uprava društva djelomično ublažila pad vrijednosti dionice od 20-ak posto u 2022. godini, ističe analitičar.
"Pad neto dobiti će se, prema našim očekivanjima, dodatno produbiti u posljednjem kvartalu zbog prethodno spomenutih razloga. Međutim, očekujemo da će Uprava Društva raditi na količinskom smanjenju zaliha, čime će se ublažiti efekti rasta ulaznih cijena na rast vrijednosti zaliha i posljedično ublažiti pritisak rasta neto radnog kapitala na operativni novčani tijek", zaključio je Mošnja.
.webp){kind=icon}
