text size
Industrije sportova, među kojima se nalaze i četiri najpopularnija sporta u Sjedinjenim Američkim Državama – američki nogomet, košarka, hokej na ledu i bejzbol – zajedno vrijede manje od globalne nogometne industrije, pokazali su podaci i još jednom dokazali da je najvažnija sporedna stvar na svijetu ne samo izvor zabave već i ogromne zarade. Istraživanje Bloomberg Adrije pokazalo je kako će svjetska industrija sporta u narednom razdoblju rasti, ali da će i ona biti pod utjecajem usporavanja globalne ekonomije.
Očekuje se da će svjetsko tržište sporta porasti s lanjskih 355 na ovogodišnju 501 milijardu dolara, pišu analitičari Bloomberg Adrije. Uključujući usluge i dobra vezane uz sport, vrijednost svjetske industrije sporta iznosi 1,3 bilijuna dolara i tako svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) doprinosi s 1,4 posto.
Sport osigurava ogroman broj radnih mjesta, a u širu definiciju industrije računaju se i nekretnine vezane za sportske klubove, prava prijenosa natjecanja kao i dresovi i drugi klupski proizvodi koje navijači skupljaju. Primjerice, u svibnju ove godine prodan je dres u kojem je poznati argentinski nogometaš Diego Armando Maradona postigao pobjednički gol u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine. Dres koji je Argentinac nosio kad je uz pomoć "Božje ruke" Engleskoj zabio gol ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najskuplji sportski suvenir jer je na aukciji u Sotheby’su prodan za 7,14 milijuna funti.
Svjetsko ludilo za nogometom primjetnije je kad se vidi da, iako na listi najvećih sportskih industrija ima najviše tradicionalno američkih sportova, ukupna vrijednost njihova tržišta je 520 milijardi dolara, što je manje od 600 milijardi dolara koliko vrijedi globalna industrija nogometa. Ona sama predstavlja 43 posto ukupnog tržišta sporta na svijetu.
Uz to, vrijednost industrije rekreativnih sportova – koja obuhvaća prodaju usluga i dobara onih društava koja upravljaju golf klubovima, skijalištima, marinama, fitnes i rekreativnim centrima i kuglanama – se za 2022. godinu procjenjuje na 320 milijardi dolara. Očekuje se da će ovaj segment srednjoročno rasti oko osam posto godišnje te da će do 2026. godine dosegnuti vrijednost od 436 milijardi dolara.
Sponzorski novac
Uz veliku vrijednost nogometne industrije dolaze i velike plaće. Na svjetskoj razini, 50 najbolje plaćenih sportaša godišnje ukupno zaradi oko tri milijarde dolara. Međutim, samo dio toga dolazi od plaća, dok 36 posto novca sportaši zarade od aktivnosti izvan terena, poput sponzorstava.
Prosječna plaća sportaša koji se nalaze na listi 50 najbolje plaćenih iznosi 59 milijuna dolara godišnje, a najbolje su plaćeni nogometaši i košarkaši. No, po pitanju plaća, velike su razlike između europskog nogometa i američke košarke.
U nogometu su bogati vlasnici klubova počeli još prije nekoliko godina na razne načine upumpavati novac u svoje klubove, dok se drugi zadužuju samo da bi ih pratili i isplaćivali milijunske plaće – tako podaci pokazuju da dug Futbol Club Barcelone iznosi čak 1,35 milijardi eura.
Najplaćeniji sportaši
S druge strane, američki sportovi relativno su strogo regulirani gornjom granicom plaća, tzv. salary capom. Ako neki tim u košarkaškoj NBA ligi odluči jednom igraču osigurati ogromnu zaradu, ostali će u ekipi zarađivati manje. NBA liga određuje i minimalnu ukupnu količinu novca koju timovi moraju osigurati za igrače. U sezoni 2022.–2023., gornja granica u NBA ligi iznosi 123,7 milijuna dolara dok je minimalan iznos koji klubovi moraju izdvojiti za plaće 111,3 milijuna dolara.
Najplaćeniji sportaš na svijetu trenutno je Lionel Messi, nogometaš Paris Saint-Germaina, koji zarađuje 130 milijuna dolara godišnje. U tome, Messi od igranja nogometa zarađuje 75 milijuna, a dodatnih 55 dolazi od aktivnosti van terena. Nakon Messija na listi se nalazi košarkaš LeBron James sa 121 milijunom dolara godišnje te portugalska nogometna zvijezda Cristiano Ronaldo sa 115 milijuna godišnje.
Istraživanje Bloomberg Adrije još je pokazalo da nogometaši veći dio svojih zarada dobivaju kroz klupske plaće. S druge strane, upravo zbog postojanja ograničenja, sportski asovi u SAD-u veći dio svoje godišnje zarade dobivaju od sponzorskih ugovora. Tako Jamesovoj godišnjoj zaradi sponzorski ugovori i druge aktivnosti van terena doprinose s čak 66 posto, dok niti jedan nogometaš s liste desetorice najplaćenijih ne zarađuje više od pola svoje godišnje plaće od sponzora.
Najveće disproporcije u zaradama na terenu i izvan njega primjećuju se kod tenisača Rogera Federera i boksača Canela Álvareza, što se može pripisati bliskom kraju Federerove karijere i manjoj vrijednosti industrije boksa u usporedbi s drugim sportovima.
Tri glavna faktora
Analitički tim Bloomberg Adrije, predvođen Andrejem Knezom, predviđa da će u idućem razdoblju tri glavna faktora utjecati na industriju sporta na globalnoj razini: usporavanje rasta, stabilizacija sporta nakon pandemije i uvođenje novih tehnologija.
Kao i druge industrije, sport je podložan efektima općeg pada ekonomske aktivnosti usprkos potpori u postpandemijskom svijetu. Naime, u sportu se i dalje vidi volja potrošača da potroše novac nakon što im je pandemija prethodno onemogućila trošiti koliko su željeli. Međutim, analitičari zbog sve lošije kupovne moći stanovništva očekuju pad ovog trenda.
Bloomberg
Oporavak sporta tako je uvjetovan predviđanjima nižega ekonomskog rasta, posebno u nekim od najvećih svjetskih ekonomija poput SAD-a, Kine i Indije. Produženo razdoblje strogog ograničenja kretanja u Kini zbog pandemije COVID-19, sve više kamatne stope i rat u Ukrajini tako utječu i na sport jer doprinose neizvjesnosti na globalnom nivou. Međunarodni monetarni fond očekuje usporavanje rasta svjetskog BDP-a na 3,2 posto ove godine, a zatim na 2,9 posto u 2023.
Virtualna budućnost
Međutim, u trenutku kad se navijačima nakon najgorih mjeseci pandemije dozvolio povratak na stadione, sport je predahnuo. Naime, u nadolazećem razdoblju očekuje se veliki rast zarada, vođen prodajom karata i većim sudjelovanjem na sportskim i povezanim događajima.
Osim toga, svijet sporta razvija se na nove i moderne načine. Prije više od dvadeset godina uvedeno je statističko praćenje zdravstvenog i fizičkog stanja nogometaša, a danas se sport značajno više oslanja na tehnologiju. Tako treneri imaju priliku analizirati točno kretanje lopte, brzinu trčanja svojih igrača i druge parametre.
Analitičari predviđaju da je sljedeći korak na toj putanji razvoja virtualna stvarnost (VR) na sportskim događajima, koja je donekle već i isprobana. VR bi onima koji nisu fizički prisutni na nekom događaju trebao omogućiti osjećaj kao da jesu tamo. Navijači će tako moći šetati kroz cijele stadione u virtualnom svijetu ili gledati utakmice iz različitih kuteva.
