Analizirali smo zvijezde europskog tržišta kapitala. Šest mjeseci kasnije – tko je opravdao očekivanja

Sredinom prošle godine Bloomberg Adrijin analitički tim analizirao je "zvijezde" europskih tržišta kapitala: Poljsku, Grčku i Rumunjsku. Zaključili smo da sva tri tržišta imaju prostor za daljnji rast. U nastavku provjeravamo koliko su se te procjene pokazale točnima i gdje se ta tržišta nalaze više od šest mjeseci nakon naše prve analize.

Započet ćemo s Poljskom, čije je gospodarstvo među najbrže rastućima u Europskoj uniji, uz očekivani rast BDP-a od oko 3,5 posto u 2025. godini. Iako financijska tržišta nisu očekivala pobjedu Karola Nawrockog na predsjedničkim izborima u lipnju, ishod izbora nije bitnije narušio investicijski sentiment.

Varšavski indeks WIG20 porastao je od početka lipnja za gotovo 20 posto, znatno nadmašivši Euro Stoxx 600 (+12 posto) i njemački DAX (+5 posto). WIG20 sa price-earnings (P/E) omjerom od 11 i dalje je relativno jeftin u usporedbi sa MSCI Emerging Markets i EuroStoxx 600 (17), a ima i viši dividendni prinos (4,4 posto, nasuprot 3 posto od Eurostoxx 600). Poljska ekonomija, s gotovo 40 milijuna stanovnika, manje je ovisna o izvozu, a više o domaćoj potrošnji, što joj omogućuje relativno dobro snalaženje u uvjetima globalne trgovinske neizvjesnosti.

Povratkom premijera Donalda Tuska na vlast 2024. godine otključana su sredstva iz europskih fondova, koja su se počela snažnije prelijevati u gospodarstvo. Istodobno, Varšavska burza pokušava adresirati strukturni problem koji dijeli većina zemalja srednje i istočne Europe: nizak udio štednje građana uložen u dionice. Tržišna kapitalizacija kompanija na varšavskog burzi iznosi tek 22 posto poljskog BDP-a (2024.).

Cilj poljskih vlasti je potaknuti razvoj kulture investiranja među građanima, po uzoru na Švedsku, europskog lidera po sudjelovanju kućanstava na domaćem tržištu kapitala, gdje tržišna kapitalizacija Stokholmske burze doseže oko 180 posto BDP-a.

Glavni rizik za nastavak gospodarskog rasta, a time i daljnji uzlazni trend WIG20 indeksa, ostaju visoki proračunski deficiti. Poljska je u 2024. godini zabilježila deficit od oko sedam posto BDP-a, a isto se očekuje i u 2025. godini, ponajprije zbog snažnog povećanja rashoda za obranu te socijalne i zdravstvene programe nakon početka rata u Ukrajini.

Vladin plan predviđa smanjenje deficita na oko jedan posto BDP-a u razdoblju 2026.–2028., što je ambiciozan cilj koji bi mogao usporiti gospodarski rast.

Grčka gubiti status najzaduženije zemlje eurozone

Drugo tržište koje smo analizirali sredinom prošle godine bila je Grčka, gdje je atenski ASE indeks od naše prve analize porastao za oko 23 posto. Rast indeksa i dalje predvode bankarske dionice, koje se i dalje trguju uz relativno umjerene valuacije  te atraktivne dividende (P/E omjer 11, dividendni prinos tri posto).

Zahvaljujući reformama javnih financija, Grčka je ponovno stekla investicijski kreditni rejting, dok je krajem prošle godine FTSE Russell vratio grčke dionice u kategoriju razvijenih tržišta, pri čemu će ta reklasifikacija stupiti na snagu u rujnu ove godine. Očekuje se da bi sličan potez mogao povući i Stoxx Ltd, što bi otvorilo prostor za priljeve blizu jedne milijarde eura u grčke dionice putem pasivnih fondova.

Prema aktualnim projekcijama, Grčka bi sljedeće godine trebala izgubiti status najzaduženije zemlje eurozone, koji bi preuzela Italija. Omjer javnog duga i BDP-a u Grčkoj trebao bi pasti na oko 130 posto, u usporedbi s približno 138 posto u Italiji. Istodobno, Grčka se sve snažnije pozicionira kao energetsko čvorište za istočnu Europu, osobito u kontekstu distribucije američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

 

Uzimajući sve navedeno u obzir, ASE indeks i dalje ima prostor za daljnji rast, iako će buduća kretanja u velikoj mjeri ovisiti o globalnim financijskim uvjetima.

Rumunjska kao najbolji performer

Treće tržište koje smo analizirali, ujedno i najbolji performer u promatranom razdoblju, jest Rumunjska. Bukureštanski BET indeks porastao je oko 50 posto u posljednjih šest mjeseci. Nakon neočekivane pobjede kandidata političkog centra na izborima sredinom godine, tržišta su brzo vratila optimizam te nastavila rasti u očekivanju nastavka privatizacije državnih poduzeća.

Nastavak privatizacije mogao bi otvoriti put promjeni statusa rumunjskog tržišta iz frontier marketa u emerging market prema klasifikaciji MSCI Inc-a, što bi potencijalno dovelo do značajnog priljeva stranog kapitala na burzu. Iz valuacijskog kuta, rumunjske dionice i dalje su relativno jeftine u usporedbi s ostatkom regije, što dugoročno predstavlja investicijski potencijal. Indeksom BET dominiraju energetske kompanije i banke.

S fundamentalne strane, Rumunjska se već godinama suočava s problemom tzv. dvostrukog deficita, proračunskog i tekućeg računa. Iako kreditne agencije zasad nisu snizile kreditni rejting zemlje, on se nalazi na samom rubu investicijskog razreda. Planirani proračunski deficit za 2025. godinu iznosi oko sedam posto BDP-a, što dodatno pojačava zabrinutost oko fiskalne 

Šest mjeseci nakon prve analize, Poljska, Grčka i Rumunjska potvrdile su početne teze o atraktivnosti svojih tržišta kapitala, uz znatne razlike u izvorima rasta i strukturi rizika. Dok Poljska nudi stabilan rast oslonjen na domaću potražnju, ali uz rastuće fiskalne izazove, Grčka nastavlja profitirati od strukturnih reformi i povratka u investicijski fokus globalnih ulagača. Rumunjska se pritom izdvaja kao najdinamičnije tržište, s potencijalnim katalizatorima vezanima uz privatizaciju i promjenu tržišnog statusa, ali i najizraženijim makroekonomskim neravnotežama.

U svim slučajevima, daljnji prinosi bit će sve selektivniji i snažno uvjetovani fiskalnom disciplinom i globalnim financijskim okruženjem.