Nakon dvije godine pada, cijena šećera ponovno raste

Nakon dvije godine pada, cijena šećera ponovno raste. Loše vremenske prilike i smanjena sjetva smanjili su globalnu ponudu, podigavši cijenu bijelog šećera oko 40 posto od početka godine, i oko 30 posto od naše posljednje analize. Za Adria regiju, koja osim Srbije velik dio potreba pokriva uvozom, promjena ciklusa znači povratak pritiska na troškove prehrambene industrije. Posebno bi izložene mogle biti kompanije poput Atlantic Grupe i Vitaminke kojima skuplji šećer dolazi nakon razdoblja snažnog rasta cijena drugih ključnih sirovina, prije svega kave i kakaa.

U Adria regiji značajnije količine šećerne repe proizvode Srbija, s oko dva milijuna tona godišnje, Hrvatska s približno 400 tisuća tona te Slovenija s oko devet tisuća tona, dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nemaju značajniju proizvodnju. Hrvatska je u 2025. bilježila najveći prinos, od oko 57 tona po hektaru, dok se u Sloveniji i Srbiji kretao oko 52 tone. Međutim, zahvaljujući znatno većim zasijanim površinama, Srbija ostaje uvjerljivo najveći proizvođač u regiji i jedina zemlja koja proizvodi dovoljno šećera za pokrivanje domaće potražnje, uz povremene izvozne viškove.

Cijene šećera na međunarodnim burzama dosegnule su vrhunac krajem 2023., kada se cijena bijelog šećera približila 750 dolara po toni. Uslijedio je snažan pad, a početkom ove godine cijena se spustila na oko 350 dolara po toni. Pad je ponajprije bio posljedica poboljšanja globalne ponude i dobrih uroda u ključnim proizvođačkim zemljama, ali i slabije potražnje. S rastom upotrebe novih lijekova za mršavljenje, mijenjaju se i prehrambene navike dijela potrošača, uz veći unos proteina i manju konzumaciju šećera, o čemu smo pisali ovdje.

Trend se tijekom ove godine počeo mijenjati. Dugotrajno razdoblje niskih cijena smanjilo je poticaj europskim poljoprivrednicima za uzgoj šećerne repe, što je dovelo do smanjenja zasijanih površina i očekivane proizvodnje. Dodatni pritisak na ponudu ove godine stvaraju toplinski valovi koji su dodatno smanjili prinos u Europi kao i u Južnoj Americi, jednoj od ključnih proizvodnih regija. Očekivanja slabijeg uroda podigla su cijenu šećera oko 40 posto od početka godine. Promjena ciklusa vidljiva je i na tržištu kapitala. Kretanje dionice njemačkog Südzuckera, najvećeg europskog proizvođača šećera, snažno je povezano s kretanjem cijene šećera. Nakon višegodišnjeg pritiska na cijenu dionice, ovogodišnji oporavak cijene šećera prati i rast dionice Südzuckera.

Rast cijene šećera uklapa se u širi rast cijena poljoprivrednih sirovina. Bloomberg Agriculture Spot Index koji prati deset ključnih poljoprivrednih proizvoda, u kolovozu je porastao više od 13 posto, što je njegov najveći mjesečni rast od srpnja 2012. Među glavnim pokretačima bio je rast cijene pšenice na najvišu razinu u posljednje tri godine, potaknut poremećajima izvoza iz crnomorske regije. Istodobno su cijene drugih poljoprivrednih proizvoda snažno porasle zbog rastuće zabrinutosti oko vremenskih uvjeta i El Niña koji bi smanjio prinose.

Skuplji šećer mogao bi povećati pritisak na marže listanih prehrambenih FMCG (fast moving consumer gooods) kompanija u Adria regiji, poput sjeverno makedonske Vitaminke i hrvatske Atlantic Grupe. Atlantic Grupa je prošle godine izdvojila gotovo 60 milijuna eura više za nabavu kave i kakaa, pri čemu je dio pritiska rastućih troškova sirovina ublažila niža cijena šećera. S obzirom na ovogodišnji rast cijene šećera, taj bi amortizirajući učinak mogao izostati.