Kompanije

Ovo su hrvatski startupi kojima najviše vjeruju ulagači

Autor: Nikolina Oršulić

15. srpanj 2022, 07:15

Najviše stranog kapitala privukla je Rimac Grupa, više od 830 milijuna eura

Strani ulagači ulagali u hrvatske startupove za e-mobilnost, robotiku, martech i insuretech

Ovo su hrvatski startupi kojima najviše vjeruju ulagači

Brendon Thorne/Bloomberg

Nikolina Oršulić

Kada iskusni strani investitori svoje milijune odluče izliti u tek rođene tvrtke koje hodaju po paukovim nožicama, a koje nazivamo startupima, dokaz je to da su njihovi osnivači kirurški precizno "naboli" pravu nišu. Donosimo pregled hrvatskih startupova koji su posljednjih nekoliko godina privukli najviše stranih investicija te analiziramo kako im je to polazilo za rukom.

Pritom treba napomenuti kako iznosi svih transakcija koje su startupovi i scaleup tvrtke primili nisu javno objavljeni, kao i da su u tekstu iznosi investicija u dolarima i drugim valutama preračunati u eure po tečaju koji je vrijedio na dan objave vijesti o investiciji.

Rimac Grupa

Vizija Mate Rimca privukla je najviše stranih investitora. Taj je startup u posljednjih pet godina prikupio više od 830 milijuna eura stranog kapitala, a koliko točno, ne zna se.

Osamnaestogodišnjem Mati Rimcu rugali su se da je "donio veš-mašinu na trkaću stazu" kada je nakon eksplozije i kvarova na svom benzincu BMW E30 323i iz 1984. godine odlučio promijeniti motor i pretvoriti ga u električni automobil. Danas njegovi Concept One, Concept Two i Nevera izazivaju sasvim drugačije reakcije.

Ključni okidač za osnivanje tvrtke Rimac Automobili 2009. godine bila je Rimčeva želja za izradom sportskoga električnog automobila visokih performansi za koji će samostalno izraditi sve komponente. Ispostavilo se kako je za strane investitore to bila kombinacija privlačnog i još privlačnijeg.

Odmah su u prvim godinama poslovanja Rimac Automobili izazvali pažnju nekoliko moćnih investitora. Među prvima su u njega uložili jedan od najbogatijih Kolumbijaca, bivši naftni magnat Frank Kanayet Yepes, investitor u održive tehnologije iz Abu Dabija Zijad Tasabehdži te Adrian Mudri, koji je postao glavni dizajner Rimčevih automobila. Kineski konzorcij Sinocop Resources u biznis mladog poduzetnika uložio je sedam milijuna eura, a za Rimca je milijun eura izdvojio i većinski vlasnik Forbesa, hongkonški bogataš Tak Chung Jama.

Bio je to i više no solidan start za jednu mladu tvrtku iz Hrvatske, ali Rimac će tek u malo zrelijoj fazi tržištu odaslati snažan signal kakav potencijal u sebi skriva. I to ne zato što dotad nije uspješno promovirao svoj biznis, nego zato što se, kao i svi pioniri, susreo s tržištem koje nije bilo spremno na inovacije. No politike za dostizanje klimatske neutralnosti u prvi su plan pogurale elektromobilnost te su lideri klasične automobilske industrije shvatili kako svojim jurilicama što prije moraju dati gas na struju ne bi li ostali konkurentni. Investitori su shvatili mig i u posljednjih je pet godina Rimac Automobileu baš krenulo.

Za velika kapitalna ulaganja prijelomna je bila 2017. godine. Tada je najveći kineski proizvođač baterija Camel Group u svetonedeljsku tvrtku uložio 30 milijuna eura. Valja napomenuti kako je od tog iznosa tri milijuna eura bilo namijenjeno Rimčevoj sestrinskoj tvrtki Greyp Bikes. Ipak, bilo je to dotad najveće izravno strano ulaganje u neku hrvatsku tehnološku kompaniju.

Licencirane fotografije Rimac Group
Mate Rimac i izvršni direktor Camel Groupa Liu Changlai 2017. godine nakon zaključenja dotad najveće investicije u Rimac Automobile

 

Vrijeme je pokazalo kako su Kinezi tek odškrinuli vrata što se tiče priljeva velikih stranih investicija u sad već globalno poznatu hrvatsku tvrtku nastalu iz kućne radinosti. Nakon što se investicijski zvrk zavrtio, vijesti o novim ulaganjima samo su se nizale.

Njemački proizvođač sportskih automobila Porsche ušao je 2018. godine u vlasničku strukturu Rimac Automobila s deset posto udjela. O kolikoj je transakciji bila riječ, do danas je ostalo nepoznato.

U svibnju 2019. godine, odjeknula je vijest o 80 milijuna eura vrijednom ulaganju južnokorejskog Hyundai Motor Groupa. Tranzicija u čistu mobilnost i razvoj električnih vozila visokih performansi bili su ključni da Hyundai Motor i Kia Motors koji djeluju unutar te grupacije ugovore strateško partnerstvo s Rimcem.

Licencirane fotografije Rimac Group
Mate Rimac i Chung Eui-sun, predsjednik Upravnog odbora Hyundai Motorsa potpisuju 80 milijuna eura vrijedan ugovor

 

Te je iste godine Porsche udio povećao na 15,5 posto, a dvije godine kasnije, u ožujku 2021., njemački je investitor podigao ulog te transakcijom od 70 milijuna eura došao do 24 posto vlasničkog udjela.

Početkom vrućeg ljeta prošle godine, Rimac Automobili predstavili su svoj novi model Rimac Nevera, a potom je objavljena i vijest o Rimčevu preuzimanju francuskog Bugattija. To je izazvalo reorganizaciju poslovanja, osnovana je Rimac Grupa unutar koje posluju Bugatti Rimac i Rimac Technology.

Preslagivanje je dovelo do toga da je dio poslovanja u kojem se razvijaju nove tehnologije ostao u stopostotnom vlasništvu Rimac Grupe, a u tvrtki Bugatti Rimac odnos je snaga takav da Rimac Grupa ima 55 posto, a Porsche 44 posto vlasničkog udjela. Prema financijskom izvješću Rimac Grupe, u srpnju je s luksemburškim društvom Neurone zaključena i kapitalna investicija od 30 milijuna eura.

U krovnoj je Rimac Grupi vlasnička struktura početkom godine izgledala otprilike ovako: 35 posto udjela imao je Mate Rimac, 22 posto Porsche, 11 posto Hyundai i Kia, a 32 posto ostali dioničari. Kako sada izgleda nije poznato jer je krajem travnja tu strukturu najprije izmijenio talijanski investitor Investindustrial sa 120 milijuna eura, najvećim pojedinačnim ulaganjem u Rimac Grupu (nagađa se kako je taj iznos mjerljiv sa zbrojem svih triju tranši Porscheova ulaganja). Potom je početkom lipnja Rimčeva tvrtka primila najveću investiciju dosad – 500 milijuna eura. Predvodili su je fond rizičnog kapitala SoftBank Vision Fund 2 i investicijska tvrtka Goldman Sachs Asset Management, a sudjelovali su i postojeći dioničari Porsche i InvestIndustrial. Time je tržišna vrijednost Rimac Grupe premašila dvije milijarde eura.

Infobip

Prije 16 godina u istarskom Vodnjanu Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić osnovali su startup koji danas zapošljava više od 3600 ljudi i sa svojih 70-ak ureda posluje na šest kontinenata. Riječ je naravno o Infobipu koji je pravovremeno prepoznao moć mobilne komunikacije. Svojim su uslugama i komunikacijskom platformom bez uveličavanja povezali poslovnu zajednicu s korisnicima na dotad neviđen način.

Prvi hrvatski jednorog koji surađuje s globalno poznatim brendovima poput Virgin Megastora, Strave, Ubera, Zendeska i Burger Kinga prokrčio je svoj put do svijeta cloud platformom koja je omogućila raznim poslovnim sustavima da integriraju najprije komunikaciju preko SMS-a, a s vremenom i preko drugih kanala poput e-pošte, Vibera, Telegrama i Facebooka.  Messengera.

Budući da surađuju s mobilnim operatorima, kompanijama koje razvijaju messaging aplikacije poput WhatsAppa, Vibera i Telegrama, društvenim mrežama, bankama i e-commerce tvrtkama, samo u prošloj godini više od pet milijardi ljudi koristilo je njihove servise i usluge.

Licencirane fotografije Infobip
Infobip je u travnju ove godine u Zagrebu otvorio kampus Alpha Centauri vrijedan 150 milijuna kuna

 

Zanimljivo je da je Infobip, izvan svih startupovskih regula, tek kao četrnaestogodišnjak "okrenuo" prvu rundu stranog kapitala. Naime, krajem lipnja 2020. godine iz te su kompanije objavili su da su osigurali 300 milijuna eura potrebnih za daljnja kapitalna ulaganja od američke investicijske tvrtke One Equity Partners.

Tim su pozamašnim iznosom s lakoćom nadmašili "financijske injekcije" svih hrvatskih startupova dotad, uključujući i Rimac Automobile koji su ove godine srušili taj rekord. Međutim, Infobip parira čak i toj najvećoj stranoj investiciji u hrvatske statupe od 500 milijuna eura, samo u malo drugačijoj kategoriji.

Krajem prošle godine Infobip je osigurao kreditno financiranje od 500 milijuna dolara. Pritom im je financijski savjetnik bio Morgan Stanley, a među glavnim investitorima našli su se kreditni fondovi pod upravljanjem Ares Management Corporationa i BlackRocka. To je golemo prikupljanje stranog kapitala bilo namijenjeno akviziciji američke kompanije Peerless Network, globalnog pružatelja VoIP (Voice over IP) usluga, čime je Infobip učvrstio svoju poziciju na američkom tržištu.

Sve su to predradnje i uzimanje zaleta za dugo iščekivan uzlet - javnu inicijalnu ponudu Infobipa na američkoj burzi.

Cognism

Da su podaci nafta budućnosti znali su 2015. godine Britanac James Isilay i Zadranin Stjepan Buljat kada su osnovali Cognism. Taj je startup koji svojim softverom opskrbljuje odjele marketinga i prodaje "toplim leadovima" u vrijeme strogih regulativa za zaštitu privatnih podataka u posljednje vrijeme prisutan na svim ljestvicama najbrže rastućih tvrtki. A vjerojatno ga ne bi ni bilo da britansko-hrvatskom dvojcu nije propao projekt na kojem su zajednički trebali freelancati.

Odustanak klijenta od projekta bilo je najbolje što se moglo dogoditi današnjem izvršnom direktoru Isilayju i tehnološkom direktoru Buljatu jer su osmislili vlastiti alat Prospector koji temeljem umjetne inteligencije tvrtkama pruža B2B podatke s ciljem poboljšanja prodaje. Koliko su dobro startali, govori i to da im je prvi klijent bio Financial Times.

Otada su razvili niz usluga na svojoj platformi, a među klijente su im se upisali Amazon Logistics, Clifford Chance, Checkout, Domo, Guardian Wealth Management, Frost & Sullivan, MEDIARadar, Seismic, South China Morning Post i mnogi drugi.

Već i taj kratki, ali impresivan popis odaje da posluju globalno. Sjedište Cognisma je u Londonu, no prvi su ured otvorili još 2016. godine u Skopju. Godinu dana kasnije otvorili su svoj prvi londonski ured i u seed rundi prikupljanja kapitala na raspolaganje dobili 500 tisuća dolara (425 tisuća eura). U toj su ih, još uvijek zelenoj fazi, podržali londonski SFC Capital, London Co-Investment Fund i South Central Ventures.

Licencirane fotografije Cognism
Stjepan Buljat i James Isilay osnovali su Cognism 2015. godine nakon što je jedna financijska tvrtka odustala od projekta na kojem su trebali zajedno raditi

 

Njihova se priča zahuktala patentom Revenue AI 2018. godine kada su odradili još jedno seed financiranje, ali i financiranje serije A. U veljači su najprije SFC Capital i South Central Ventures uložili dva milijuna funti (2,26 milijuna eura), a u prosincu investitori predvođeni američkom konzultantskom tvrtkom Oliver Wyman 2,8 milijuna funti (3,11 milijuna eura).

Nije se gubilo vrijeme, u 2019. godini odrađena je i serija B, kalifornijski PeakSpan Capital i još četiri ulagača investirali su 10 milijuna dolara (8,9 milijuna eura). A već iduće godine tu je seriju zaključio francuski fond rizičnog kapitala AXA Venture Parners s 12 milijuna dolara (10,85 milijuna eura). U međuvremenu startup je otvorio urede u Zadru i New Yorku, a preuzeo je i njemačku tvrtku Mailtastic te njezin ured u Mainzu.

Švicarski Verve Ventures pridružio se francuskom VC fondu 2021. godine u ulaganju od 10 milijuna dolara (8,4 milijuna eura), a seriju C "zakucali" su ove godine s 64 milijuna funti (76,6 milijuna eura) investitori vođeni američkim fondom Viking Global Investors i Blue Cloud Ventures koje su slijedili postojeći investitori poput AXA Venture Partnersa, Swisscom Venturesa i Volutiona.

Cognism se prošle godine udružio s Bomborom te sada barata podacima o namjeri kupnje, a klijentima je ponudio Diamond podatke usklađene s regulativama za zaštitu privatnih podataka. Danas startup ima urede u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi, JAR-u, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Njemačkoj, zapošljava 410 ljudi i ustrajan je u nakani da postane ono o čemu svi startupovi sanjaju - jednorog.

Microblink

Bostonski Silversmith Capital Partners krajem 2020. godine uložio je 60 milijuna dolara u hrvatski Microblink koji su 2013. godine osnovali Damir Sabol, Saša Škevin, Jurica Cerovec i Izet Ždralović.

Sedam se godina taj startup koji je iskombinirao strojno učenje, računalni vid i umjetnu inteligenciju te tržištu među ostalim ponudio jedan od najbržih mobilnih skenera dokumenata na svijetu uspijevao financirati vlastitim sredstvima, odnosno, kako to startupaši vole reći, bootstrappingom.

U jednom je medijskom istupu osnivač Microblinka Sabol to objasnio rekavši da prvo žele stvoriti "održiv biznis temeljen na visokoj tehnologiji čiji će dugoročan uspjeh garantirati organski rast". I tako je i bilo.

Zagrebački startup zapravo je poslovanje započeo kao PhotoPay te se orijentirao isključivo na razvoj softvera za mobilne financijske aplikacije, ali to se brzo promijenilo. Razvojem proizvoda koji pomoću računalnog vida digitaliziraju dokumente, automatiziraju procese i staju na kraj ručnom unošenju podataka brzo su privukli korisnike iz raznih branši.

Licencirane fotografije Microblink

Igor Strejček prošle je godine imenovan direktorom Microblinka za Hrvatsku te globalnim potpredsjednikom Microblinka za operacije. U upravljačkom timu kompanije uz njega su i globalni izvršni direktor Darren Bassman te globalni izvršni direktor za tehnologiju Jurica Cerovec.

 

Profilirali su se na tržištu u segmentu skeniranja identifikacijskih dokumenata i kreiranja digitalnog identiteta, plaćanja skeniranjem kreditnih kartica i prikupljanjem podataka o kupovini skeniranjem računa. Njihovi handy softveri danas se koriste u 70 zemalja, a među korisnicima su tvrtke iz sektora financija, osiguranja, telekomunikacija, trgovine i istraživanja tržišta.

S novih 60 milijuna dolara na računu, jednom od najvećih stranih investicija zabilježenom u hrvatskom IT-u. Microblink će moći ubrzati razvoj proizvoda, tržišnu ekspanziju i proširiti svoj tim. Najavili su i transformaciju tvrtke oko tri nove vertikale - identifikaciju identiteta, trgovanja te platforme za primjenu umjetne inteligencije.

"Ovo je bila prva faza u razvoju tvrtke, a dalje imamo još i veće ambicije", izjavio je Sabol za Netokraciju povodom objave velikih vijesti.

Jedan od redovnih članova ljestvica najbrže rastućih, Microblink je u 2020. godini udvostručio broj zaposlenih, otvorio je tada 50-ak novih radnih mjesta te sada u Hrvatskoj zapošljava više od stotinu ljudi.

Unutar Microblinka razvio se još jedan startup koji se također nalazi na ovoj listi - Photomath.

 

 

Gideon

Osječko-zagrebački Gideon Brothers, koji je u rebrandingu početkom godine iz naziva izbacio Brothers, a bilo bi ispravnije reći i da je osječko-zagrebačko-američki startup, osnovan je prije pet godina. Te je 2017. Matija Kopić okupio tim koji je uključivao Milana Račića, Krunu Stražanca, Josipa Ćesića i Edina Koču za odvažan novi projekt koji obuhvaća umjetnu inteligenciju, robotiku i big data. Kopić je godinu dana prije ostvario san svakog startapovca i napravio exit sa svojim prvim startupom Farmeronom, prodavši taj "Facebook za krave" dugogodišnjem američkom klijentu Virtus Nutritionu. Kao iskusni startapovac, Kopić je imao viziju za novi pothvat, i to sjajnu viziju, što je pokazao već prvim komercijalnim proizvodom tvrtke.

Autonomni logistički robot nosivosti 800 kilograma koji se pomoću tehnologije dubinskog učenja i stereoskopskih kamera mogao kretati oko ljudi i strojeva u godinu dana i dvije runde prikupljanja kapitala privukao je 16,3 milijuna kuna (2,15 milijuna eura). Prvu rundu seed investicija, kojom je početkom 2018. prikupljeno 460 tisuća eura, predvodio je Taavet Hinrikus, suosnivač i predsjednik Nadzornog odbora TransferWisea.

Licencirane fotografije Gideon
Osnivački tim Gideona Kruno Stražanac, Josip Ćesić, Matija Kopić i Edin Koča

 

Novim krugom dokapitalizacije krajem iste te godine prikupili su još 1,72 milijuna eura, a među investitorima su osim Hinrikusa bili fondovi poput londonskih LocalGloba i SparkLabs Global Venturesa, pariškog Hardware Cluba te Plug and Play Venturesa iz Silicijske doline. Uz strane ulagače, našlo se i nekoliko hrvatskih imena poput vlasnika Tim Kabela Ivana Topčića te investitora Nenada Bakića.

Uz takvu financijsku podršku, ubrzo su Gideonovi robotski pomagači krenuli u akciju po logističkim centrima nekih od najvećih hrvatskih tvrtki Atlantica, Tokića i Orbica, a odvažili su se "zarobotirati" i centrom najvećega europskog logističara DB Schenkera. Do danas je startup još dvaput prikupljao kapital.

U listopadu 2019. godine se u njihove financijske tokove slilo 2,65 milijuna eura. Sedam investitora predvodio je Pentland Ventures, investicijski odjel Pentland Groupa u čijem su portfelju brendovi Lacoste i Speedo. Uz tog londonskog ulagača, svoja su ulaganja u Gideon "podebljali" i dotadašnji investitori Taavet Hinrikus, prvi VC fond za hardverske startupe Hardware Club, britanski VC fond NJF Capital, Linic Ltd., Ivan Topčić i osnivač talijanskog investicijskog fonda Lambda Alpha Luca Ascani.

Licencirane fotografije Gideon
Xavier Garijo, član Upravnog odbora za ugovornu logistiku DB Schenkera i član Uprave Gideona

 

Ipak, najveći je investicijski val Gideon zapljusnuo u lipnju prošle godine. Dokapitalizacija serije A donijela mu je 26,9 milijuna eura (32 milijuna dolara), a među investitorima je bio Koch Disruptive Technologies, fond najveće neizlistane privatne američke kompanije, te njemački DB Schenker koji je u sastavu Deutsche Bahna, njemačkog pandana HŽ-a. DB Schenker je najveći pojedinačni korisnik usluga Gideonovih robota koji su već dvije godine na testnom radu u njihovu najvećem logističkom centru u Europi, u Leipzigu. Od većih ulagača valja istaknuti i Prologis Ventures, fond rizičnog kapitala grupacije Prologis, najvećeg vlasnika industrijskih nekretnina na svijetu, te globalnog lidera za skladišne utovarno-istovarne rampe Rite-Hite.

Kopić, koji je u posljednjih pet godina prikupio 31,7 milijuna eura uglavnom stranog kapitala, naglasio je kako će najnoviju investiciju koristiti za internacionalizaciju poslovanja, prvenstveno u SAD-u i Zapadnoj Europi, ubrzani razvoj, istraživanje i komercijalizaciju autonomnih mobilnih robota (AMR) te snažno širenje tima. Gideon ima urede u Zagrebu, Osijeku i američkom Doveru, a svoje inovativne proizvode izvozi na tržište Zapadne Europe te SAD-a.

Autonomna rješenja koja nude pomažu tvrtkama koje se suočavaju s nedostatkom radne snage, ali i izvanrednim okolnostima poput pandemije koronavirusa koja je problem dodatno produbila, onemogućujući rad mnogih proizvodnih pogona i dovodeći do pucanja opskrbnih lanaca.

Licencirane fotografije Gideon
Najnoviji proizvod iz Gideona javnosti je predstavljen u svibnju, a radi se o autonomnom robotu Casey koji pomaže optimizirati proces pripreme narudžbi u distributivnim centrima

 

"Svijet treba nove načine rješavanja izazova. Naš novi način je dati supermoći milijunima ključnih radnika koji održavaju naše lance opskrbe", rekao je suosnivač i izvršni direktor Gideona Matija Kopić u travnju predstavljajući novi proizvod, autonomni viličar za utovar i istovar kamiona Trey.

Koliko brzo startup razvija nove proizvode pokazuje i činjenica što je već u svibnju predstavljeno novo rješenje. Riječ je o Caseyu, autonomnom robotu koji pomaže automatizirati i optimizirati pripremu narudžbi u distributivnim centrima. Taj novi proizvod razvijen je kako bi odgovorio na potrebe brzorastuće e-trgovine koja je zahvaljujući pandemiji procvala.

Photomath

Uči, sine, matematiku i uspjet ćeš! Ta se formula ostvarila Photomathu za koji je ideja nastala kada je Damir Sabol, osnivač tog startupa, objašnjavao sinu matematičke zadatke. Temeljem te ideje nastala je 2014. godine aplikacija za mobilne uređaje čija kamera prepoznaje matematičke jednadžbe i donosi postupak te rješenja.

Umjetna inteligencija koja pomaže učenicima sa često mrskom "matkom" postala je iznimno popularna, dosad ju je "skinulo" više 270 milijuna ljudi.

Iako je aplikacija pri lansiranju na tržište bila pod Sabolovom tvrtkom Microblink čije je sjedište u Londonu, 2017. godine je izdvajena kao zasebna tvrtka koja ima urede u San Mateu i u Zagrebu.

Prema podacima Crunchbasea, startup je prvu seed investiciju primio u 2016. godini, ali njezin iznos nije objavljen. Dvije godine kasnije, kalifornijski fondovi Goodwater Capital i Learn Capital uložili su u Photomath šest milijuna dolara (5,27 milijuna eura). Crunchbase je zabilježio i drugu rundu u seriji A prikupljanja kapitala u ožujku 2020. u kojoj je sudjelovao samo američki fond rizičnog kapitala GSV Ventures, ali koliko je kapitala prikupljeno također je ostalo nepoznato.

Licencirane fotografije Photomath
Serijski poduzetnik Damir Sabor prije Photomatha osnovao je nekoliko tvrtki među kojima su Microblink, Računi.hr i Iskon

 

Međutim, kada je u veljači prošle godine objavljeno da je Photomath u seriji B osigurao 23 milijuna dolara (19 milijuna eura), u medijima se iz te tvrtke spominjalo da je dosad prikupljen iznos od ukupno 40 milijuna dolara. U lanjskoj investiciji ključni su investitori bili Menlo Ventures iz San Francisca, a u startup su uložili i GSV Ventures, Learn Capital, Cherubic Ventures i Goodwater Capital.

Govoreći o tome što će učiniti sa svježim kapitalom, hrvatski serijski poduzetnik Sabol je rekao kako će prije svega raditi na tome da zaposli još stotinjak inženjera koji će raditi na aplikaciji. "Razvijamo digitalnog nastavnika, digitalnog instruktora i želimo da naša aplikacija putem mobitela bude dostupna gotovo svakom učeniku na svijetu", kazao je Sabol.

Memgraph

Inženjeri računarstva Dominik Tomičević i Marko Budiselić osnovali su Memgraph 2016. godine u Londonu. Taj se startup specijalizirao za grafičke prikaze baza podataka te omogućio analizu grafova u stvarnom vremenu. Takva rješenja bila su do otvaranja Memgraphove platforme dostupna samo velikim tehnološkim kompanijama koje su uložile u razvoj vlastitih internih rješenja.

Memgraph je seed investicijama 2017. godine prikupio 2,3 milijuna dolara (2,16 milijuna eura), a vodeći investitor bio je londonski Connect Ventures. Iako je, prema Crunchbaseu, zabilježeno više seed rundi investicija bez navođenja o kojim se sumama kapitala konkretno radilo, posljednja investicija svakako se istaknula, ponajprije svojom veličinom.

No, put do nje nije bio nimalo lagan s obzirom na to da se u prikupljanje kapitala krenulo 2020. godine, netom prije početka pandemije koronavirusa. Ne treba puno objašnjavati kako su reagirali investitori u doba kada su sva gospodarstva globalno utihnula i u neizvjesnosti čekala što će se sljedeće dogoditi.

Licencirane fotografije Memgraph
Dominik Tomičević i Marko Budiselić osnovali su Memgraph

 

"Tijekom 2020. razgovarali smo s više od 250 investitora dok nismo dobili investiciju", izjavio je izvršni direktor Memgrapha Tomičević.

Startup je u listopadu prošle godine dobio investiciju od 9,34 milijuna dolara (8 milijuna eura). Glavni ulagač bio je Microsoftov fond M12, a osim njega, investicijskoj rundi su se priključili Heavybit Industries, In-Q-Tel, Counterview Capital, ID4 Ventures i Mundi Ventures.

Tomičević je medijima prilikom objave dobrih vijesti naveo da će kapital koristiti za razvoj proizvoda, širenja tima razvojnih programera te za marketing. Glavni cilj startupa je povećati razvojni tim te zajednicu developera te razviti brojne nadogradnje postojećih alata kako bi bile primjenjive na što više velikih tvrtki, odnosno kako bi one temeljem open codea mogle samostalno prilagođavati alate svojim potrebama.

Bellabeat

Treća runda dokapitalizacije startupa Bellabeat početkom ove godine izazvala je mnogo medijske pažnje. Saznalo se tek da će u siječnju biti zaključena najveća investicijska dotad i da je glavni investitor Bank of America. Doduše, budnom oku nije promakla informacija da je startup kojeg su 2014. godine osnivali Hrvat Sandro Mur i Slovenka Urška Sršen u dosadašnjim krugovima financiranja prikupio sto milijuna dolara. To ga svrstava u sam vrh ove liste startupova uz bok Rimcu, Infobipu i Cognismu.

Crunchbase nije od velike pomoći jer je u svojoj bazi zabilježio tek tri cifre. Prva je iz ožujka 2014. godine i u toj rundi prikupljeno je 120 tisuća dolara, a kao ulagači navedeni su Y Combinator i SV Angel. Dva mjeseca kasnije od 16 investitora na čelu sa SV Angelom prikupljeno je 4,5 milijuna dolara. A potom dolazimo i do trećeg iznosa od 14,2 milijuna dolara koji je prikupljen 2018. godine, a jedini ulagač bio je njujorški fond rizičnog kapitala Aol Ventures.

Licencirane fotografije Bellabeat
Urška Sršen u jednom je intervjuu ispričala kako je lockdown imao pozitivan utjecaj na poslovanje Bellabeata jer su se ljudi zabrinuli za svoje zdravlje

 

Bellabeat je osvojio tržište s pametnim ženskim nakitom, koji nosi što se trendova tiče možda i najutjecajnija obitelj na svijetu - obitelj Kardashian. Otkad postoji slovensko-hrvatski startup omiljen je među zvijezdama. Proboju na tržište pomoglo je što su ga odmah u početku podržale zvijezde poput glumice Jessice Albe, vodeći programer Gmaila Paul Buchhe, osnivač TechCruncha Michael Arrington, jedan od sto najbogatijih ljudi Nicolas Berggruen te Ron Conway, jedan od najpoznatijih investitora u Silicijskoj dolini.

Posljednja velika dokapitalizacija napravljena je kako bi se ostvario cilj koji izvršni direktor Mur ne krije, a to je izlistavanje na burzi. Prikupljeni kapital poslužit će, objavili su iz startupa, razvoju novih verzija njihovih nosivih tehnologija, dobivanje dozvola za njihovo korištenje u zdravstvenim ustanovama, otvaranje lanca novih fizičkih prodavaonica, razvoj korporativnih wellness programa, akviziciju kompanija s kojima će proširiti i upotpuniti svoj asortiman te izgradnju vlastitog wellness kampusa i druge projekte.

Top Digital Agency – TDA

Na trećem je mjestu hrvatskih startupova koji su u prošloj godini privukli najviše kapitala, prema podacima Crunchbasea, i zabočko-irski Top Digital Agency (TDA). Međutim, taj je startup što se tiče financiranja prilično jedinstven. Na sve njegove akcije prikupljanja svježeg kapitala odgovorili su naizgled samo hrvatski fondovi i platforme.

Krenimo od kraja. U drugoj su polovici kolovoza prošle godine primili financijsku injekciju od četiri milijuna eura od Feelsgooda, prvog domaćeg fonda za ulaganje u startupove s društveno korisnim poslovanjem te se tako uz Mindsmiths među prvima upisali u portfelj novog fonda kojim upravljaju Renata Brkić, Domagoj Oreb i Dinko Novoselec. Privukli su pritom i američke fondove, ali NDA ugovori onemogućuju doznavanje detalja.

Toj posljednjoj, seriji A financiranja, prethodile su dvije seed runde prikupljanja kapitala. Osnivač i direktor TDA-e Goran Deak prvo je 2014. pokrenuo digitalnu agenciju ForgeBIT. No iz posebnog projekta te agencije – internetske stranice pomoću koje su kompanije mogle birati agencije, a agencije projekte na kojima žele raditi – nastao je zaseban biznis. Tako da je 2018. otvorena nova tvrtka Top Digital Agency.

Licencirane fotografije Top Digital Agency
Goran Deak, osnivač Top Digital Agencyja

 

Kao posrednik između digitalnih agencija i kompanija koji omogućuje upravljanje projektima, model njihove naplate odmah je izazvao interes stranih investitora. Ušli su i u pregovore s jednim američkim fondom rizičnog kapitala, no nije došlo do dogovora jer je Deak sa svojom ekipom htio nastaviti poslovati globalno, ali iz Hrvatske.

S drugim bi američkim fondom vjerojatno i realizirali investiciju, ali su se odlučili financirati na crowdfunding platformi Funderbeam, gdje su u veljači 2019. godine u svega 26 sati prikupili ciljani iznos od 416 tisuća eura. U kolovozu te godine skupili su još 800 tisuća eura od hrvatskog fonda rizičnog kapitala Fil Rouge Capital kojem je to bila prva izravna investicija.

Sveukupno je u posljednje četiri godine, otkad postoji, TDA prikupio gotovo 5,22 milijuna eura investicija. Koliki je u tome udio stranih investicija, može se samo nagađati.

Amodo

Kad su ga 2013. osnovali Vladimir Končar, Gorjan Agačević, Ozren Crnogorac i Ante Smodlaka, Amodo je bio fokusiran na tehnologiju povezivosti automobila. No tek je 2015. godine, kada je većinski udio u startupu preuzeo današnji direktor Marijan Mumdžiev, tvrtka ušla u insurtech vode u kojima je danas nezaobilazno ime. Amodo platforma inovirala je industriju autoosiguranja jer telematikom, uglavnom senzorima s mobilnih uređaja, prikuplja i analizira podatke o vožnji te osiguravateljima temeljem tih podataka svojim korisnicima omogućuje kreiranje personalizirane ponude. Inovacija je dobro prihvaćena i na listu Amodovih klijenata ubrzo su se između ostalih upisali AIG, Porsche, BMW, Ford, Daimler i BNP Paribas. Osim klijenata, tvrtka je privukla i pažnju investitora.

U svibnju 2020. godine, dok je diljem Europe pandemijski lockdown jenjavao i u gospodarskim krugovima nije bilo previše dobrih vijesti, objavljeno je kako je zagrebački Amodo u A seriji financiranja prikupio tri milijuna eura. Da se na globalnom tržištu nije pojavio zlosretni koronavirus, taj bi iznos bio daleko veći. U Amodu su se, naime, pripremali za investiciju od sedam milijuna eura. No zbog koronavirusa su odlučili drastično srezati svotu koju je mađarski fond rizičnog kapitala Lead Ventures bio spreman uložiti.

Licencirane fotografije Amodo
Izvršni direktor Amoda Marijan Mumdžiev većinski udio u startupu preuzeo je 2015. godine

 

Amodo je dosad u dvije pre-seed i jednoj seed rundi tijekom 2015. i 2016. prikupio oko dva milijuna dolara (1,89 milijuna eura) kapitala. U tim su ulaganjima sudjelovali, prema podacima Crunchbasea, luksemburški SGH Capital, kalifornijski Plug and Play Insurtech i Alchemist Accelerator te bečki fond rizičnog kapitala Speedinvest. Na internetskoj stranici Amoda navodi se i singapurski fond rizičnog kapitala Bee Next.

Zbroje li se ta ulaganja s najnovijom serijom A prikupljanja kapitala, Amodo je dosad privukao oko pet milijuna eura stranog kapitala.

Kapitalom iz A serije ulaganja, Amodo će, prema onome što je najavljivao, skalirati tvrtku, poraditi na tržišnoj ekspanziji, razvoju novih proizvoda temeljenih na telematici, a uložit će i u novi razvojni centar.

"Uz pravu dokapitalizaciju, spremni su za proboj na nova tržišta i povećanje baze korisnika. Amodo također ima potrebu za širenjem kapaciteta kako bi se dalje razvijali u području IT-a, a zahvaljujući investiciji od ukupno tri milijuna eura koje ćemo uložiti kroz period od tri do pet godina, Amado će uspostaviti novi razvojni centar u Budimpešti", izjavio je Balázs Haszonics, direktor financija fonda Lead Ventures koji je postao i član Odbora direktora Amoda.

Amodo je tijekom prošle godine nastavio sa širenjem tržišta u Aziji, a prvi je puta osigurao i poslove u Japanu. Prema novostima koje objavljuje, tvrtka u partnerstvu s velikim kompanijama iz automobilske industrije i osiguravateljskog biznisa neprekidno razvija nove koncepte automobilskog osiguranja i njegove naplate. Procjenjuje se kako će do 2025. godine tržište personaliziranih polica osiguranja temeljenih na ponašanju klijenata vrijediti 95 milijardi dolara i imati godišnji rast od 18 posto, što samo podcrtava koliko je dobru nišu Amodo izabrao.

AdScanner

AdScanner, startup koji razvija sustav za optimizaciju televizijskih oglasa temeljen na podacima, posluje već deset godina. Braća Marin i Kristian Ćurković osnovala su ga još 2012. godine i otada su radili na algoritmu pomoću kojeg se gledanost televizijskih reklama povećava, no oprezno su još pet godina radili daily job. Kristian je u vrijeme osnivanja startupa bio predsjednik Uprave H1 telekoma, a Marin je radio u njemačkim medijskim agencijama MEC i Maxus Germany.

Nije dugo trebalo čekati da startup postane zapažen. Prvu seed investiciju, prema podacima Crunchbasea, osigurali su 2015. godine. Poslovni anđeli kojima nije otkriven identitet tada su uložili oko šest milijuna kuna (oko 80 tisuća eura) u startup koji se prihvatio ambicioznog zadatka inoviranja televizijskog oglašavanja.

Pojednostavljeno, AdScanner prati koje sadržaje određeno kućanstvo gleda i omogućuje prilagodbu reklama koje će im se puštati. Domišljato, njihov algoritam Rapid Data Vectoring prati TV reklamu te na drugim digitalnim platformama u tom trenutku zakupljuje isti reklamni sadržaj kako bi osujetio gledateljev bijeg s TV ekrana na druge pametne uređaje. Tržište je prepoznalo potencijal njihova rješenja te su stekli klijente među globalnim kompanijama poput Porschea, Unilevera, Procter & Gambla te UniCredita, ali i domaćim kompanijama A1, Cinestar TV, Erste Bank i Ikea Hrvatska.

Licencirane fotografije AdScanner
Braća Marin i Kristian Ćurković osnovala su AdScanner prije deset godina, a otada je tvrtka prikupila više od pet milijuna eura investicija

 

U travnju 2019. godine, South Central Ventures (SCV) je u njih uložio 14 milijuna kuna (1,86 milijuna eura), a osnivači su tom prilikom objavili kako će investiciju koristiti za proboj na švicarsko, njemačko i britansko tržište te razvoj proizvoda i privlačenje talenata koji će im omogućiti taj naum i ostvariti.

Prošle godine, zajedničkim ulaganjem SCV-a, češkog fonda rizičnog kapitala J&T Ventures te fonda Laughing Tuna poslovnog anđela Matthiasa von Bechtolsheima osigurali su još 18 milijuna kuna (2,39 milijuna eura) kapitala. Imali su više ponuda, ali su tu kombinaciju ulagača izabrali jer su smatrali kako im je ona najbolja za uspješno širenje na njemačko tržište.

"J&T Ventures ima vrlo veliku poslovnu mrežu i pristup nizu stručnjaka koji su nam u ovom trenutku potrebni, a novi poslovni anđeo Matthias von Bechtolsheim u našoj je branši u Njemačkoj jednako poznat kao Elon Musk u svijetu automobila. Ima ime, iskustvo i kapital, a tu je i poduzetnički background, jer njegov je brat jedan od prvi osnivača Sun Microsystemsa", pojasnio je Ćurković.

Tom je prigodom napomenuo kako tim koji broji 50 ljudi planira proširiti za još 30 do 40 ljudi. Doznaje se i da su odbili izdašnu ponudu za preuzimanje iz Silicijske doline jer su svoj proizvod željeli nastaviti razvijati samostalno. Startup trenutačno posluje na hrvatskom, austrijskom, njemačkom, bugarskom i srpskom tržištu, a u posljednjih nekoliko godina privukao je 5,05 milijuna eura investicija.

Agrivi

Hrvatska agrotehnološka kompanija Agrivi koju je osnovao Matija Žulj u posljednjih osam godina razvila se u prepoznatljiv brend čija se rješenja koriste globalno. Agrivi nudi digitalna rješenja za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Budući da spaja poslovne elemente s nadzorom poljoprivrednih procesa, a uz to omogućuje i suradnju s drugim poljoprivrednicima, platforma je tržištu ponudila "ono nešto" i među klijentima su im globalne kompanije u industriji hrane i pića, poput Driscoll’sa, Nestléa i BASF.a, Beam Suntoryja i East-West Seeda.

Priča je krenula 2013. godine kada je Žulj na svojoj plantaži borovnica poželio imati aplikaciju koja bi mu pomogla upravljati s proizvodnjom. Godinu dana kasnije već je na svjetskom natjecanju u Seulu prezentirao svoju zamisao kako digitalizirati poljoprivredu, čime je uspio očarati žiri jer je osvojio nagradu za najbolji startup na svijetu.

Svjetska slava već u startu bila je vjetar u leđa mladom startupu. Krenula su i strana ulaganja, u 2014. i 2015. godini podržali su ih poslovni anđeli s oko 300 tisuća dolara kapitala (243 tisuća eura). Na prvo izdašnije ulaganje valjalo je malo pričekati. Agrivi je tako 2016. godine bio prvi startup u koji je regionalni VC fond South Central Ventures uložio milijun eura.

Licencirane fotografije Agrivi
Matija Žulj osnovao je Agrivi 2013. godine jer je kao uzgajivač borovnica shvatio da bi mu dobro došla pomoć tehnologije u upravljanju poljoprivrednom proizvodnjom

 

Četiri godine kasnije, grupa investitora predvođena fondom South Central Ventures uložila je četiri milijuna eura u agritech startup. Među investitorima u tom su se krugu dokapitalizacije našli Europski investicijski fond (EIF), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), hrvatski fond Fil Rouge Capital i AgriTech Hub iz Poljske. Agrivi je objavio tada kako će prikupljena sredstva iskoristiti za širenje na ključna europska tržišta i na SAD.

Toj se investicijskoj rundi krajem prošle godine s 5,6 milijuna kuna (740 tisuća eura) investicije pridružio i Feelsgood, prvi hrvatski VC fond usmjeren na projekte s društvenim učinkom. Agrivi je tako, prema javno dostupnim podacima, otkad postoji prikupio oko pet milijuna eura kapitala.

 

 

 

--- Članak nadopunjen podacima o kompaniji Microblink

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Hrvatska poštanska banka
Kompanije

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska poštanska banka je 100-postotni vlasnik društava HPB Invest, HPB-nekretnine i Nova hrvatska banka koji zajedno čine HPB Grupu.

25.06.2022

Hrvatska pošta
Kompanije

Hrvatska pošta

Hrvatska pošta nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga.

25.06.2022

Gideon
Kompanije

Gideon

Gideon, tvrtka za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji ima urede u Zagrebu, Osijeku i američkom Doveru.

25.06.2022

Erste&Steiermärkische Bank
Kompanije

Erste&Steiermärkische Bank

Erste&Steiermärkische Bank posluje od 2003. godine, a potječe od regionalnih banaka - Riječke banke, Bjerovarske banke, Trgovačke i Čakovačke banke.

24.06.2022

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza