Ulagači su postali izbirljivi – evo što danas kod njih prolazi

Startup scena ušla je u 2026. godinu u uvjetima sve selektivnijeg kapitala i naglašenog fokusa na održivi rast. Prošla su vremena kada su investitore privlačile samo obećavajuće priče; danas se traže jasne metrike, brži put do profitabilnosti i otpornost poslovnih modela.

O novoj investicijskoj realnosti, strategiji novog fonda rizičnog kapitala AYMO Ventures te stanju hrvatskog i regionalnog startup ekosustava za Bloomberg Adria TV govorio je Silvije Radišić, managing partner u AYMO Ventures. 

Prema Radišiću, razdoblje hypea, obilježeno jeftinim kapitalom i utrkom za rastom pod svaku cijenu, definitivno je iza nas. Investitori su postali znatno oprezniji, a njihova selektivnost odražava se u traženju opipljivih dokaza održivosti, a ne samo inovativnih ideja. To u praksi znači detaljnu analizu poslovnog modela, zdravu ekonomiju poslovanja i, što je ključno, jasan i realan put prema profitabilnosti.

U takvo okruženje dodatnu dinamiku unosi prodor umjetne inteligencije. Iako otvara goleme prilike, AI istovremeno rapidno mijenja paradigmu čitavih industrija, zbog čega je nužan dodatan oprez.

"Promjene su toliko brze da je zaista nepredvidivo kako će pojedini poslovni modeli izgledati u budućnosti i zbog toga treba biti oprezan", istaknuo je Radišić. Dodao je kako je u njihovom poslu ključno izbjeći "hype priče koje nemaju realnu podlogu u svom poslovnom modelu". Umjesto toga, prilike leže u ljudima. AYMO Ventures je, kako kaže, industrijski agnostik i fokusira se na Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe, gdje vide sve više osnivača koji imaju znanje i ambiciju stvoriti globalno konkurentne kompanije.

Promjena klime potiče na pokretanje kompanija

AYMO Ventures upravlja s 52 milijuna eura kroz dva odvojena fonda. Prvi je akceleratorski fond vrijedan deset milijuna eura, namijenjen startupima u najranijoj fazi koji tek trebaju dokazati da njihov proizvod ili usluga imaju komercijalne korisnike. Drugi fond raspolaže s 42 milijuna eura i usmjeren je na kompanije koje već imaju razvijen poslovni model i stabilne prihode.

Radišić objašnjava razliku u pristupu: "U početnoj fazi, to je u principu procjena tima, njihovih referenci i timske kohezije. Kod growth faze potrebno je provesti detaljni due diligence jer takav poslovni model već ima svoje poslovanje". Iako je teško povući jasnu granicu, Radišić navodi da startup postaje kandidat za growth fazu financiranja, odnosno scale-up, "kada ostvaruje komercijalni prihod na tržištu".

Prve četiri investicije iz akceleratora dolaze iz različitih sektora - gaminga, zdravstvene tehnologije (health tech) i fintecha, što potvrđuje njihov sektorski agnostički pristup. Zajednički nazivnik svim tim kompanijama, navodi Radišić, su četiri stvari: izvrstan tim, proizvod koji ima smisla, atraktivno i dovoljno veliko tržište te značajan napredak koji su već ostvarili.

"Hrvatsko tržište i tržište regije nedovoljno su veliki da bismo se mi kao fond mogli fokusirati na pojedine industrije. Stoga se fokusiramo na ljude", pojašnjava, ističući kako promjena poduzetničke klime ohrabruje sve više kredibilnih pojedinaca na pokretanje vlastitih kompanija.

Hrvatska kao regionalni lider startup ekosustava

Uspoređujući ekosustave u regiji, Radišić je iznio optimističnu ocjenu za Hrvatsku, za koju tvrdi da "jako prednjači, ne samo u usporedbi s Adria regijom, nego i puno šire".

Kao ključne razloge za takvu poziciju navodi rad države i institucija. "Hrvatska je kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, u suradnji s Europskim investicijskim fondom, provela nekoliko međunarodnih natječaja za odabir fond menadžera, što je jako pozitivno utjecalo na cijeli ekosustav", kaže Radišić.

Drugi važan stup razvoja za Radišića je mirovinska reforma, provedena prije više od dvadeset godina, koja je stvorila kapacitet kod mirovinskih fondova da podrže fondove rizičnog kapitala. To je rezultiralo time da u Hrvatskoj danas djeluje sedam do osam aktivnih alternativnih investicijskih fondova koji pokrivaju sve faze životnog ciklusa poduzeća.

"Na taj način, modeli koji su potekli iz Hrvatske zaista imaju šansu za uspjeh i stvaranje vrijednosti na širem regionalnom i globalnom tržištu. To je velika šansa za malu zemlju kao što je Hrvatska i ja sam jako optimističan po tom pitanju", poručuje.

 

Usprkos optimizmu, za potpuni iskorak i daljnji razvoj ekosustava postoji još prostora za napredak. Radišić, naime, kao ključan idući korak vidi aktivnije uključenje banaka i osiguravajućih društava. Taj segment institucionalnih investitora raspolaže značajnim kapitalom koji je trenutačno nedovoljno angažiran u fondovima rizičnog kapitala.

Njihov jači ulazak ne samo da bi povećao dostupni kapital za startupe, već bi poslao i snažan signal zrelosti i stabilnosti domaćeg tržišta, kaže Radišić te zaključuje kako bi veći broj uspješnih priča mogao stvoriti pozitivan zamašnjak koji će motivirati nove osnivače, ali i privući pažnju novih institucionalnih investitora, što će dodatno povećati ukupni kapacitet i osnažiti hrvatski startup ekosustav.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.