Hoće li Njemačka napraviti novi zaokret oko nuklearne energije?

Njemačka je već u nekoliko navrata mijenjala stajalište prema nuklearnoj energiji i vrlo je moguće da će to učiniti opet.

Prije 22 godine lijeva vlada, sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, odlučila je da će Njemačka postupno izaći iz uporabe nuklearne energije.

Deset godina kasnije, vlada desnog centra odlučila je suprotno, da će nuklearne elektrane nastaviti s radom. No, samo godinu dana kasnije zbog nesreće u Fukushimi, dogodio se novi obrat. Vlada se vratila na prethodnu odluku o postupnom gašenju nuklearnih elektrana.

Po sadašnjem planu, tri posljednje nuklearne elektrane trebale bi prestati s radom krajem ove godine. No, trenutak za to je loš. Plin iz Rusije slabo stiže, a bilo je zamišljeno da plin popuni jaz zbog gašenja nuklearnih elektrana koje su prošle godine proizvele 12 posto njemačke električne energije.

Cijene plina ostaju visoke kako ruski plin ne pristiže

Sada su ponovno na vlasti socijaldemokrati, zeleni, ali i liberalni demokrati.

Oporbeni kršćanski demokrati žele nastavak korištenja nuklearne energije. Liberalni se demokrati slažu, no ne rade nikakvu dramu kako ne bi poremetili koalicijsku ravnotežu.

Neki pak žele, poput skupine od 20 sveučilišnih profesora, ponovno pokretanje već zaustavljenih nuklearnih postrojenja. A neke industrijske udruge čak žele investirati u izgradnju novih.

Glasni su i njemački europski partneri od kojih mnogi baš nisu najbolje niti razumjeli njemačku histeriju oko nuklearne energije.

Francuska se snažno oslanja na nuklearnu energiju, a Finska primjerice smatra kako je ona važan dio energetskog miksa.

Neke istočne članice EU-a, poput Poljske, Rumunjske ili Slovačke, zamjeraju Njemačkoj što nije vidjela štetnost ovisnosti o Rusiji u energentima.

Tako da ima komentara koji kažu kako je dogovor o uštedi plina od 15 posto zapravo ustupak Njemačkoj koja nije bila dovoljno promišljena. Jedan je slovački dužnosnik upitao zašto se ne bi počelo sa štednjom tako da se ponovno pokrenu njemačke nuklearke.

Nizozemci misle slično. Njemačka bi htjela da njihov susjed intenzivira vađenje plina na najvećim europskim plinskim poljima kod Groningena. No Nizozemci se boje kako bi to izazvalo trešnju tla. Lakše bi se nizozemskim biračima prodala priča o povećanju proizvodnje kada bi Nijemci pokazali fleksibilnost oko nuklearne energije.

Europa smanjuje potrošnju plina kako troškovi rastu

Ono što mnogi stranci ne shvaćaju je da je njemačka borba protiv nuklearne energije više vjerski rat, a manje politička debata. Mnogi su Nijemci utrošili cijeli život prosvjedujući protiv cijepanja atoma, a naročito članovi Stranke zelenih.

Oni su sada u vladi i imaju odgovornost. Neki od njih ističu kako Njemačka ima problem s plinom, a ne električnom energijom. Donekle je to točno. Nastavak rada nuklearnih reaktora uštedio bi tek četiri posto njemačke potrošnje plina. No, nitko ne smatra da bi to trebao biti jedini korak, već jedan u nizu.

Istina je da nuklearna fisija nosi rizike, a jedan su nesreće koje dovode do radijacije. Drugi je problem pohranjivanje radioaktivnog otpada. No sve vrste energije nose rizike, važno je samo naći pravu ravnotežu.

Obnovljivi izvori poput sunca i vjetra poželjna su opcija, no nemaju stalnost. Plin i nafta pridonose stakleničkim plinovima, a ugljen je još prljaviji.

Rizici od nuklearne energije bi, posebice s novom tehnologijom, trebali biti upravljivi.

Čak bi i zeleni to mogli uvidjeti. Nije nemoguće da Njemačka još jednom napravi zaokret u svojem odnosu prema nuklearnoj energiji.