Francuska je postavila ultimatum, a Njemačka uzvratila u sve žešćem sukobu koji je ogolio poremećaje izazvane kombinacijom energetske krize i zelene tranzicije Europske unije (EU).
Iako se spor formalno vrti oko uloge nuklearne energije u budućem energetskom miksu Unije, ultimativno se svodi na preuzimanje uloge vodeće industrijske sile Europe. Francuska i Njemačka nastoje izbjeći zaostajanje u utrci prema ugljičnoj neutralnosti pa se rivalstvo sve više rasplamsava, unatoč tome što su cijene energenata pale s rekordnih visina zabilježenih prošle godine.
"Vlade i u Parizu i u Berlinu traže način za osiguravanje električne energije po najnižoj cijeni. To je gotovo pa pitanje političkog opstanka", rekao je Christian Egenhofer, viši istraživač pri CEPS think-tanku u Bruxellesu.
Čitaj više
Najsnažniji ekonomski motor Europe ponovno u kvaru
Ekonomisti očekuju pad njemačkog BDP-a od 0,1 posto u trećem tromjesečju.
11.09.2023
Njemačke tvorničke narudžbe u srpnju snažno pale, gospodarstvo i dalje stagnira
Tvorničke narudžbe pale su puno snažnije od očekivanja analitičara.
06.09.2023
Njemačka ulaže više od milijardu eura u proučavanje fuzije
Fuzija nam pruža veliku priliku da riješimo sve svoje energetske probleme, rekla je njemačka ministrica obrazovanja i istraživanja.
06.09.2023
Njemačka upalila crveni alarm, postaje li 'bolesnik Europe'
Njemačka je jedina velika europska ekonomija za koju se predviđa da će se 2023. smanjiti.
25.08.2023
Uzdrmane prosvjedima tzv. žutih prsluka u Francuskoj prije pet godina, cijene energije i dalje su bolna tema za vladu predsjednika Emmanuela Macrona. Koalicija kancelara Olafa Scholza u Njemačkoj također se suočava s velikim pritiskom zbog pada potpore nakon odluke da se grijanje kućanstava preusmjeri na fosilna goriva. Oporbene stranke u obje zemlje iskorištavaju tu problematiku.
Prosvjedi Žutih prsluka u Parizu 2019. | Bloomberg
EU si teško može priuštiti dugotrajni sukob unutar svoje industrijske jezgre. Zakon o smanjenju inflacije američkog predsjednika Joea Bidena izazvao je zabrinutost zbog odvlačenja ulaganja u SAD, dok nedavna istraga o subvencijama proizvođaču električnih vozila iz Kine odražava sve veću zabrinutost zbog konkurentske prijetnje koju predstavlja ta azijska supersila.
Prepirka oko cijena energije samo je jedan aspekt napetosti koje vladaju između dviju zemalja. Francuska i Njemačka su se ove godine sukobile oko ključnih elemenata europskog Green Deala. Prvo, Njemačka je zaobišla pravila koja praktički zabranjuju nova vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. zbog izuzeća za takozvana e-goriva. Zatim je Francuska pogurala slično izuzeće za nuklearnu energiju u zakonu o obnovljivoj energiji.
Francuska sada nastoji steći prednost u revidiranju pravila tržišta električne energije u EU-u kako bi produžila životni vijek svoje zastarjele game nuklearnih reaktora. Plan bi zapravo omogućio vladi da osigura više stabilnosti za prezaduženog državnog energetskog diva Electricite de France (EDF) nuđenjem novih izvora financiranja za produljenje radnog vijeka njihovih reaktora.
Tom francuskom energetskom poduzeću prijeko su potrebna sredstva. Iz EDF-a su rekli da će možda morati uložiti 25 milijardi eura godišnje kako bi produžili rad 56 reaktora koji datiraju iz 1980-ih i 90-ih, izgradili nove, dodali kapacitet vjetra i solarne energije te nadogradili mreže. Problem je u tome što je kompanija opterećena sa 65 milijardi eura duga.
Berlin blokira tu inicijativu dok Njemačka istodobno pokušava obnoviti vlastiti energetski sustav nakon kolapsa opskrbe ruskim plinom prošle godine i završetka desetljeća dugog putovanja do zatvaranja svojih nuklearnih reaktora ranije ove godine. Najveće europsko gospodarstvo zabrinuto je da će Francuska biti u poziciji za damping cijena energije, ako pariška regulativa dozvoli EDF-u trgovanje po neekonomskim cijenama.
"Točka neslaganja je da je francuska energetska infrastruktura državno vlasništvo", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck na događaju u Rostocku. Odgovarao je francuskom kolegi Brunu Le Maireu koji je u ranijem javnom nastupu rekao da kod nuklearne energije povlače "crvenu crtu".
Bez pouzdanih izvora pristupačne energije, Njemačka strahuje da će energetski intenzivne tvrtke ulagati negdje drugdje. "Izgubit ćemo tu industrijsku bazu. Nije sporno što Francuska ima nuklearne elektrane, već što njihov operater nuklearnih elektrana može ponuditi jeftine cijene, ispod tržišnih", pojasnio je Habeck.
Njemački kancelar Scholz u posjeti Uniperovom LNG terminalu u Wilhelmshavenu s ministrom gospodarstva Habeckom i ministrom financija Christianom Lindnerom | Bloomberg
Razloga za zabrinutost doista ima. S obzirom na to da su njemački troškovi energije još uvijek visoki i da je sigurnost opskrbe upitna jer gase elektrane na ugljen, Francuska je privukla gotovo 50 posto više projekata izravnih stranih ulaganja od Njemačke u posljednje dvije godine.
Povjerenje u njemačku energetsku tranziciju – koja uključuje rizično širenje na vodik – palo je među domaćim kompanijama. Gotovo trećina proizvođača ili razmišlja o premještanju proizvodnje u inozemstvo ili je u procesu toga, prema istraživanju Njemačke komore za trgovinu i industriju. A Francuska je spremna da ih privuče sebi.
Najveći njemački proizvođač aluminija Trimet morao je smanjiti proizvodnju tijekom prošlogodišnje energetske krize. S druge strane, njihova talionica u Saint-Jean-de-Maurienneu, u jugoistočnoj Francuskoj, nije imala takvih problema jer joj je EDF u lipnju ponudio novi desetogodišnji ugovor o nabavi ispod trenutnih tržišnih cijena. Francuska jeftina nuklearna energija omogućila je Trimetu da unaprijedi svoju "zelenu transformaciju", rekao je tada glavni izvršni direktor Philipp Schlüter.
U nastojanju da se izbori za bolju poziciju svoje zemlje, Habeck je predložio privremeno subvencioniranje cijena industrijske energije, ali se bori da dobije široku podršku za tu inicijativu. Prema Claudiji Kemfert, energetskoj stručnjakinji s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu, taj plan nosi rizik nastavka državnih potpora neučinkovitim proizvođačima i usporava prijeko potreban prijelaz na čistu energiju.
"Njemačke ambicije za subvencioniranjem cijena električne energije za industriju jednako su pogrešne kao i francuske. Njemačka i Francuska trebale bi se vrlo brzo dogovoriti o velikom širenju obnovljivih izvora energije", istaknula je.
Pritisak u Parizu raste jer domaći zakon koji obvezuje EDF na prodaju velikih količina električne energije s pozamašnim popustom u odnosu na trenutne veleprodajne cijene ističe krajem 2025. godine.
Viši savjetnik francuske vlade tvrdi da bi, prema novom propisu koji bi uskoro trebao biti predstavljen, budući troškovi električne energije u Francuskoj bili blizu onima u Njemačkoj i da će se obje zemlje vjerojatno složiti oko sličnih ciljnih cijena električne energije za svoje industrije.
Ali dvije su zemlje trenutno na suprotnim polovima energetske rasprave, zbog čega je razlike u stajalištima gotovo nemoguće premostiti. Dok je Njemačka zatvorila svoje preostale reaktore nakon kratkog produljenja kako bi pomogla u prevladavanju energetske krize, Francuska se oslanja na nuklearnu energiju za oko dvije trećine svoje proizvodnje električne energije. No sustavu su prijeko potrebne nadogradnje, a niz prekida rada – koji su prošle godine potaknuli francuske cijene struje na rekordne razine – naglasio je hitnost rekonstrukcije.
Dok se svađa između Francuske i Njemačke nastavlja, istječe vrijeme za postizanje dogovora. Ako se spor ne riješi do kraja ove godine, izbori za Europski parlament iduće godine mogli bi biti odgođeni mjesecima. U međuvremenu, druge industrijske sile ne miruju.
"Spor između dviju zemalja nije dobar za EU koja bi trebala nastupati ujedinjeno po pitanju natjecanja s Kinom i SAD-om", rekao je Henrik Ahlers, šef konzultantske kuće EY u Njemačkoj.
— Uz pomoć Francoisa De Beaupuya
.webp){kind=icon}
