Recesija je odgođena, ali je pitanje koliki će biti apetit ulagača za rizikom. Zlato bi se opet moglo pokazati pobjednikom. Rast će potražnja kao i cijena. Kada većina ljudi ulaže, to čine kako bi zaradili više novca. No ulaganja nose inherentne rizike što znači da ne postoji jamstvo profita već postoji i vjerojatnost gubitka svega, što uključuje i inicijalnu investiciju. Zapravo, sva ulaganja nose određeni stupanj rizika, ali neka su manje riskantna od drugih, istaknuto je na konferenciji "Budućnost investiranja", koju je organizirala Bloomberg Adria.
Hrvatska je zbog klimatskih promjena u deset godina izgubila čak 3,6 milijarde eura, što nas u Europi svrstava među najugroženije države kao i ostale zemlje Mediterana. Stoga se banke kod financiranja ESG projekata najviše fokusiraju na obnovljive izvore energije i turizam. O investicijama i o tome koliko je bitno ESG ciljeve uskladiti s cjelokupnim poslovanjem jedna je od tema o kojima se raspravljalo na konferenciji.
Bloomberg Adria
Glavni analitičar Bloomberg Adrije, Andrej Knez smatra da bi ulagačima iduće godine mogli biti atraktivni sektori poput onog vezanog za potrošačku robu, tehnološki sektor, kompanije koje se bave građevinarstvom i električnom opremom. Posebno je istaknuo zelenu tranziciju, odnosno sve projekte uključene u nju.
Privatni ulagači često griješe jer se fokusiraju samo na to koliko žele zaraditi bez da odrede koliko su spremni izgubiti. Također, oni bi morali biti u mogućnosti procijeniti koliko ulaganjem mogu izgubiti, upozorio je glavni analitičar Bloomberg Adrije, Andrej Knez.
Za one željne adrenalina i dinamičnog trgovanja približava se treći petak u prosincu. Njegovu važnost objasnio je novinar Bloomberg Adrije Miro Soldić.
"Tehnološke kompanije doživjele su procvat zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i hypeu koji se stvorio oko UI-a. Iako je umjetna inteligencija imala velik utjecaj na sve što se događalo na burzi, neki smatraju da je i taj hype preuveličan, istaknuo je Soldić.
Tradicionalnom pristupu investicijama kakav vlada u Adria regiji u fokusu su uglavnom nekretnine, a nakon toga je najvjerojatnija opcija zlato. Davor Žic, član uprave tvrtke Goldman Graff, rekao je da je zlato investicija na dulji rok i nešto što investitorima pruža sigurnost.
Bloomberg Adria
TRŽIŠTE SE NIJE OPORAVILO OD ŠOKOVA
"Fed je najavio rezanje kamatnih stopa, a najavljuje se da će to isto učiniti Europska središnja banka. Morat će se ulagati u druge vrste imovine. Tržište se nije još sto posto oporavilo od brojnih šokova, recesija je odgođena, ali je pitanje koliki će biti apetit ulagača u rizik. Tu vjerujem da će se zlato opet pokazati pobjednikom. Rast će potražnja i cijena", naglasio je Žic.
Država razmatra mogućnost ukidanja poreza na kapitalnu dobit, izjavio je na konferenciji državni tajnik Ministarstva financija, Davor Zoričić. Dodao je da bi volio vidjeti da državna izdanja poput nedavnih "narodnih" obveznica i trezoraca postanu redovna i normalna pojava na domaćem tržištu.
"Puno smo toga prošli od 2008. i nismo se previše bavili tržištem, ali sada napokon građanima nudimo alternativu nekretninama i nadamo da će im cijela ta priča biti sve privlačnija. Mi možemo potaknuti cijelu industriju, to i činimo. Državni vrijednosni papiri su jako dobro ulaganje ako gledamo školski, a vidimo da nakon njihovog izdavanja polako rastu i kamate na depozite", rekao je Zoričić.
Pri odabiru između zlata i nekretnina kao investicije, nema univerzalnog odgovora. Oboje imaju svoje prednosti i nedostatke. Zlato pruža veću likvidnost i niže ulazne troškove, što ga čini dostupnim svima. S druge strane, nekretnine pružaju potencijal za rast vrijednosti kapitala i prihod od najma, ali dolaze s većim početnim troškovima i stalnim održavanjem. Međutim, iako je ulaganje u nekretnine unazad dvije godine sjedilo na tronu, u 2024. atraktivnija investicija ipak će biti zlato, mada postoje i neke nekonvencionalne klase imovine koje se čine sve privlačnijim, zaključili su u sudionici panela "Investicijski rodeo".
Prava receptura je u diverzifikaciji ulaganja u različite klase imovina jer upravo to stvara snagu. Također, iako se u Goldman Graffu bavim zlatom, ja investiram i u nekretnine. Vjerujem da će i moj sugovornik Boro Vujović također reći da i on koristi istu formulu. Međutim, prednost zlata je što gotovo svi u njega mogu uložiti", rekao je Vladimir Potočki, predsjednik uprave tvrtke Goldman Graff. Boro Vujović, osnivač i direktor tvrtke za promet nekretninama Operete, ipak je morao stati u obranu nekretnina.
Bloomberg Adria
KAKO SE FORMIRAJU CIJENE ZLATA?
"Kad gledamo statistiku, tko god je unazad dvije godine kupio bilo kakvu nekretninu, dobro prošao s obzirom na to kako je tržište nekretnina pratilo inflaciju. Cijene nekretnina, u odnosu na prošlu godinu, rasle su otprilike 20 posto. Onaj tko je mogao u njih ulagati, vidio je da je to bio dobar potez. Primjerice, prosječna cijena kvadrata 2013. godine bila je 1300 eura, a sada je 2700 eura po kvadratu. To je rast veći od 100 posto", istaknuo je Vujović. No Vujović se osim nekretninama okrenuo i investiranju u još manje likvidnu imovinu – umjetnost, otkrio je moderator panela i voditelj Bloomberg Adrija TV-a Marko Perožić.
"Postoji niz faktora koji utječu na formiranje cijena zlata. Ne možete uzeti samo jedan faktor u konotaciju, morate uzeti korelaciju svih faktora u tom trenutku. Međutim, rekao bih da je strah glavni triger koji utječe na cijenu zlata. Vidjeli smo to u vrijeme pandemije, napada Rusije na Ukrajinu i sada tijekom sukoba na Bliskom istoku. Svima koji mogu, savjetujem ulaganje. Da biste zaštitili vrijednost svoje imovine, to možete učiniti upravo ulaganjem. Prednost zlata je što gotovo svi u njega mogu uložiti", rekao je Vladimir Potočki, predsjednik uprave tvrtke Goldman Graff.
Gledajući na godinu pred nama, Vujović kaže da možemo očekivati smanjenje broja transakcija na tržištu nekretnina i zaustavljanje trenda koji je vladao unazad dvije godine.
Dinko Novoselec, partner u Feelsgood Capital Partnersu na panelu Perspektive tržišta kapitala smatra da generalno porezi u Hrvatskoj nisu previsoki pa nije realno očekivati nekakav porezni stimulans. Startupima treba kapital, a ostalu infrastrukturu imaju. Kapital je dolazio iz javnog sektora, najave su da će tako biti i dalje, rekao je Novoselec.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Gažić istaknula je da zagovara privatizaciju jer ima pozitivan multiplikativan efekt. Brojne hrvatske kompanije su izlaskom države iz vlasništva „prodisale“. Kao uzor vidimo Rumunjsku, koja je privatizaciju provodila više od 10 godina i zvijezda je tržišta kapitala istočne Europe. U krizama se ekonomije koje imaju jako tržište kapitala brže oporavljaju jer se ne oslanjaju isključivo na banke koje zatvore pipe, rekla je Gažić. Predsjednik uprave InterCapitala Ivan Kurtović dodao je da prvo treba definirati strategiju razvoja tržišta kapitala općenito jer bi tada i izlistavanje velikih kompanija imalo veću težinu.
Jesu li ekološka, društvena i upravljačka pitanja i usklađenost relevantni u današnjoj investicijskoj klimi?, jedno je od pitanja trećeg panela ESG: Prilika za investiciju ili potreba za bolje društvo?
„Kod ESG strategije trebamo se odmaknuti od stigme obveze i doprinijeti smanjenju klimatskih promjena. Micanje stigme da je ESG nepotrebna regulatorna obveza izuzetno je važno jer je to budućnost“, istaknula je u petak Nikolina Kolarić, direktorica Ureda za održivo poslovanje Hrvatske poštanske banke.
Moderatora Marka Perožića zanimalo je i koliko se klijenti hrvatskih banaka uspijevaju uskladiti s ESG principima?
UŠTEDE ZBOG ESG-a
"Ne možemo simplificirati situaciju, sve ovisi o industriji iz koje klijent dolazi. Različito se valoriziraju klijenti koji dolaze iz veće prerađivačke industrije ili pak s druge strane, oni iz tehnološke. Postepeno se sva trgovačka društva prilagođavaju regulativama očuvanja okoliša. Radi se o kompleksnoj materiji, potrebno je više stručnjaka, koji se bave ESG regulativama. Mi kao bankari, nismo uvijek dovoljno stručni za procijeniti svaki projekt stoga moramo koristiti vanjske suradnike kako bi mogli predvidjeti uštede kao i sve ostalo vezano uz ispunjavanje ESG uvjeta poslovanja", pojasnila je Vedrana Jelušić Kašić, članica uprave PBZ-a. Dodala je da trenutačno intenzivno rade na edukaciji klijenata kako ESG strategija ne bi ostala mrtvo slovo na papiru.
Hrvatska pošta krenula je u intenzivnu elektrifikaciju svog voznog parka kako bi postala "zelena" pošta. "Mi smo krenuli u nekoliko smjerova održivog poslovanja, a najvažnije nam je bilo smanjiti CO₂ emisije našeg voznog parka. Naši vozači s 3000 vozila godišnje naprave čak 56 milijuna kilometara. Električna vozila, uz očuvanje okoliša, donose značajne uštede. No ne postoji alternativa kod održivosti poslovanja", istaknuo je Krešimir Domjančić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.
Luka Ploče jedna je od prvih kompanija koja je objavila ESG izvještaj jer, kako je rekao njen glavni izvršni direktor Hrvoje Livaja, ako želimo pomake u očuvanju okoliša, svi trebamo već danas krenuti s promišljanjem kao i s kvalitetnim ESG strategijama. "Istraživanja su pokazala da se svijest Hrvata značajno promijenila nakon strašne oluje, koja je ljetos pogodila Zagreb. Zajedno trebamo strateški promisliti gdje se vidimo u narednom periodu. Luka Ploče prva je objavila ESG report jer smo htjeli vidjeti gdje smo u odnosu na standarde i što konkretno trebamo napraviti jer investitori, ali i cjelokupna javnost kao i lokalna zajednica očekuju pomake u smjeru očuvanja okoliša", zaključio je Livaja.
.webp){kind=icon}
