.webp){kind=icon}
Litra goriva, da Vlada u ponedjeljak nije intervenirala novim dvotjednim zamrzavanjem cijena, danas bi stajala oko 16 kuna. Pusti li se da ih tržište formira, cijene bi u tjedan dana mogle dramatično poletjeti i još brže zavrtjeti inflacijsku spiralu. Ipak, Vladine intervencije djeluju kao dvosjekli mač za distributere naftnih derivata na tržištu i sa zanimanjem se prate prognoze o potencijalnom padu cijena nafte. Bolja vremena mogla bi doći, prognozira se, krajem godine. No što to zapravo znači?
"Teret većih"
Ministar gospodarstva Davor Filipović je u ponedjeljak rekao kako će veliki igrači na tržištu nafte podnijeti teret za mala poduzeća te prema naputku Vlade veleprodajne cijene goriva zadržati na sadašnjim razinama.
Nešto je ranije u ponedjeljak Vlada na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju ograničenja cijena goriva na još dva tjedna radi očuvanja standarda građana. Distributeri naftnih derivata nastavkom tih interventnih mjera Vlade i dalje moraju poslovati s maržama ograničenima na 65 lipa po litri goriva. Mali distributeri su u medijima u više navrata negodovali zbog gubitaka koje im takve mjere stvaraju u poslovanju, a, iako zasad trpe u tišini, i velikima bi nošenje s takvim ograničenjima moglo postati izazov.
"Mali su u velikim problemima zbog limitiranja marži, ali ne prolaze ni veliki bez ogrebotina, samo što oni kumulativno ostvaruju veći promet i to im omogućuje da se drže iznad vode", istaknuo je za Bloomberg Adriju energetski stručnjak Ivan Brodić. "Marže i prije limitiranja nisu bile glavni faktor poskupljenja goriva. Ne postoji korelacija između poskupljenja cijena goriva i marži. One su uvijek bile oko 10 posto u cijeni goriva."
Budući da naftu kupuju skuplje no što je mogu prodati, mali trgovci koji upravljaju s ukupno stotinjak benzinskih postaja i zapošljavaju oko tisuću ljudi u prijašnjim su razgovorima za Bloomberg Adriju kazali kako već mjesecima posluju s gubitkom.
Prema tvrdnjama predsjednika Udruge malih trgovaca naftnih derivata Armanda Miljavca, trenutačno po litri prodanog goriva gube 1,5 kuna. Dnevno je to za malu benzinsku postaju u prosjeku barem tri do četiri tisuće kuna gubitka. Miljavac je u utorak zatvorio svoje dvije benzinske postaje u Puli i u Šošićima, a prema njegovim riječima, na isto je bilo prisiljeno još pet do šest njegovih kolega malih distrubutera. Mnogi od njih potrošili su zalihe i nemaju više dovoljno goriva koje bi mogli prodavati.
Privatna arhiva/Armando Miljavac
Glavni uzrok problema malih distributera je, pojašnjava Brodić, što za dobavu svake cisterne goriva moraju osigurati bankovne garancije, a one koštaju i to ih, ovako kada po litri goriva ostvaruju više od jedne kune gubitaka, odvodi u minus iz kojeg ne mogu izaći.
"Iako im je Vlada obećala pomoći, po tom pitanju ništa nisu napravili, pitanje je što će sada biti s malim i srednjim distributerima", kazao je energetski stručnjak, osvrnuvši se na njihove optužbe da ih veći igrači poput Ine i Petrola žele izgurati s tržišta. Brodić smatra kako to trenutno nikome nije u interesu jer i veliki imaju problem s opskrbom te na sebe ne žele preuzeti opskrbljivanje dodatnih punktova.
Vladinu odluku da veliki preuzmu teret poskupljenja na sebe komentirao je i energetski stručnjak Davor Štern.
"Ina ima mogućnosti i obvezu proizvoditi i prodavati gorivo po nižim cijenama od onih na tržištu jer je to u interesu države, a ona je 44 posto u vlasništvu države i po definiciji je zadužena za snabdijevanje tržišta. Ne zagovaram da Ina trpi velike gubitke, ali država treba tu istupiti hrabrije u odnosu na Inu, kao što je napravila s HEP-om. Problem je što država nije jedini vlasnik Ine, nego ima partnera, ali on dobro razumije situaciju jer se prema njihovim distributerima puno drugačije odnosi država i mislim da bi se tu trebalo prekopirati mađarski primjer", objasnio je Štern gostujući na HRT-u.
Davor Štern smatra kako bi Hrvatska trebala prekopirati mađarski primjer
Zvonimir Kuhtić/Hina
Pomoć ili uništenje
Intervencijski mehanizmi Vlade sve su skromniji, postoji još malo prostora za djelovanje smanjenjem trošarina, a sve se češće kao dio rješenja u pripremi spominju i vaučeri.
Brodić kaže kako postoje dva preduvjeta kojima bi taj helikopterski novac bio smislen. Prvi je da Vlada, ako taj novac bude dodjeljivala, smanji svoje apetite i ne uzima što je dala, a drugi da proračunski novac moraju razmjerno dobiti svi koji uplaćuju proračun jer, kako kaže, Vlada ne može birati pobjednike.
"Kad bi se on dodjeljivao isključivo siromašnima, taj novac bi dobili oni koji ne troše gorivo. Cilj vaučera je da se stvori obrtaj kapitala, pomogne distributerima, napuni proračun. Socijalna mjera nema nikakvog učinka ako ste pomogli tisuću siromašnih, a pritom uništili gospodarstvo", komentira Brodić.
Zvonimir Kuhtić/Hina
S druge strane, dodaje, liberalizacija cijena goriva hrvatskom gospodarstvu također ne bi donijela mnogo dobroga. Budući da je rast cijena goriva okidač inflacije, tvrdi Brodić, moglo bi se očekivati kako poskupljenjem goriva na 20 kuna po litri u tjedan dana sve cijene porastu za 15-ak posto, što bi bio veliki pritisak na poljoprivredu, turizam i sve ostalo. Zaboravlja se napomenuti, upozorava, da rastom cijena energenata, rastu i cijene njegove eksploatacije, čime se inflatorna spirala dodatno pokreće.
Pritom je ponovio ono što se u javnom prostoru često može čuti – vrijeme jeftinih energenata je iza nas.
Tu tezu, naveo je, podržava više faktora. Prije svega, rat u Ukrajini dugotrajniji je nego što se to u početku mislilo, pitanje je hoće li se novo žarište na Južnom kineskom moru otvoriti, a Libija je u nedjelju proglasila višu silu zbog eskalacije sukoba tamošnjih plemena. Proizvodnja sirove nafte pati, dobava iz Rusije otežana je ratom i sankcijama, venecuelska nafta u Europu dolazi tek incidentno, a još nije ni poznato može li se računati s iranskom naftom s obzirom na to da još nema govora o potpisivanju sporazuma.
Pad cijena
Na robnim burzama energenata odrazit će se i zbivanja na norveškim platformama na kojima su djelatnici odlučili štrajkati, pokušavajući se tako izboriti za usklađivanje plaća s dvoznamenkastim stopama inflacije. No sve su to kratkoročna kretanja, zapravo se do kraja godine očekuje pad cijena nafte i naftnih derivata.
"Do kraja ove godine očekujemo smanjenje potražnje energenata te posljedično tome i pad cijena", komentirao je gostujući u televizijskoj emisiji Bloomberga Vivek Dhar, analitičar za rudarstvo i energente u australskom Commonwealth Banku.
Tako će države, koje panično traže rješenja za obuzdavanje cijena goriva jer im je, kako je rekao guverner HNB-a Boris Vujčić "što dulje kriza traje, vreća instrumenata praznija", moći malo odahnuti. Ipak, treba izdržati do kraja godine, a pitanje je što će se dotad doista dogoditi.
Licencirane fotografije HNB-a
Dobar signal mogućeg "hlađenja" cijena nafte je što je u lipnju prvi puta ove godine zabilježen mjesečni pad cijena nafte na londonskoj i američkoj burzi. Odraz je to sve veće opreznost trgovaca zbog pooštravanja monetarne politike i izgledne recesije koja bi oslabila potražnju za naftom.
Ipak, kada se govori o padu cijene, ne treba riječ "pad" shvatiti sasvim doslovno. Prema nekima cijene nafte zapravo neće ponirati, nego više-manje ostati na sadašnjim razinama. S druge strane, ima i onih poput analitičara Citigroupa koji do kraja godine predviđaju drastičan pad cijena nafte.
Analitičari Citigroupa su u utorak objavili kako bi, nastupi li recesija, cijena sirove nafte do kraja godine mogla pasti na 65 dolara za barel, a onda i na 45 dolara do kraja 2023. Svoju pretpostavku temelje na izostanku intervencija zemalja proizvođača nafte i padu investicija u sektoru. Još prije samo nekoliko dana, točnije u četvrtak, analitičari Citigroupa su, prema podacima Bloomberga, smatrali kako će cijene nafte u posljednjem tromjesečju ove godine pasti na 81 dolar po barelu, a do kraja iduće se kretati oko 71 dolara.
Uzme li se u obzir kako barel po Brentu trenutačno stoji 113 dolara, takve projekcije pokazuju kako bi u narednim mjesecima moglo biti puno drame. Pokazuju i da je vrlo teško prognozirati kretanja cijena u trenutku kada se svaki dan može dogoditi nešto što će imati utjecaja na kretanje cijena.
Teško je govoriti i o padu cijena u trenutku kada se razbijaju glave oko povlačenja najpametnijih poteza kojima bi se obuzdao daljnji rast cijena. Divljanje cijena goriva uzrokovalo bi nezavidno bubrenje inflacije i gospodarske probleme velikih razmjera.
"Ne vjerujem da će cijene derivata bezgranično rasti, stabilizirat će se na razini na kojoj su sada, približno. Već smo vidjeli kako to ide kada cijene nisu pale ni nakon što smo za vladavine Ive Sanadera probili psihološku granicu od osam kuna po litri goriva", rekao je Brodić, ističući kako se nakon kraja recesije cijene goriva nisu spustile na prijašnje razine.
Da je krajem godine takav scenarij sa spuštanjem cijena na ovoj povišenoj razini ili tek nešto malo manje ispod nje izgledan, slaže se i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
"Očekujemo da bi se cijene nafte prema kraju godine stabilizirale u uskom rasponu oko postojećih razina ili čak na nešto nižim razinama. U pozadini stoje pretpostavke sve izglednije recesije u ključnim globalnim gospodarstvima u 2023. godini te efekti monetarnog stezanja", objašnjava Knez.
Dodaje da rizik od rasta cijena i dalje predstavljaju geopolitička zbivanja. "Dodatna komplikacija odnosa između Ukrajine i Rusije mogla bi proizvesti značajnije nestabilnosti u cijenama nafte."
O jednom zapletu situacije koji bi u nedjelju iz toga mogao proizići govorili su analitičari JPMorgana. Objavili su kako bi, ako Rusija u svom odgovoru na sankcije Zapada odluči smanjiti proizvodnju nafte, cijene nafte mogle dosegnuti astronomske iznose. Smanjenje dnevne proizvodnje za tri milijuna barela podiglo bi cijenu barela Brenta u Londonu na 190 dolara, dok bi smanjenje proizvodnje za pet milijuna barela značilo porast na 380 dolara po barelu. "O Rusiji ovisi kako će globalno tržište nafte izgledati", napisali su analitičari JPMorgana.
Što nam god kraj godine donesao, Vlada sada ima nezahvalan zadatak osmišljavanja dugoročnije strategiju od ovih dvotjednih odgoda. Gostujući U mreži Prvog, to je istaknuo i energetski stručnjak Davor Štern. Dotaknuo se JPMorganovih katastrofalnih prognoza te činjenice kako čak i da rat u Ukrajini odmah prestane, to ne znači također istovremen prestanak energetskih problema. Stoga on nade ne polaže u smirivanje situacije, već u pravovremenu i kvalitetnu politiku vladajućih.
"Moramo napraviti duboku, istinsku reformu u Hrvatskoj, ali to nećemo postići čekajući dva ili četiri tjedna, nego treba odmah sjesti za stol, izvaditi sve moguće opcije i vidjeti na koji način se mora raditi", pozvao je Štern.
Pritom je nužno, smatra, izbjeći formiranje cijena po formuli koja za osnovu uzima cijene derivata na Mediteranu.
"Tržište je podivljalo, zavladali su manipulatori i špekulanti, digli su cijene u nebesa i sad mi još na te visoke cijene moramo računati i relativno visoki hrvatski PDV. To je neodrživo i tome se mora stati na kraj. Nadam se da u Vladi za to imaju mogućnosti i resurse", zaključio je Štern.
