Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati oko 35 tisuća registriranih električnih vozila, što bi bio znatan iskorak u odnosu na sadašnju brojku, ocjenjuju u udruzi Strujni krug koja promiče električnu mobilnost u Hrvatskoj.
"Hrvatska zaključno s prvim kvartalom ove godine broji oko 5880 registriranih električnih vozila, odnosno električna vozila imaju udio od 0,33 posto u ukupnoj floti cestovnih vozila. Premda te brojke zvuče poprilično malo, vrijedi uzeti u obzir da prodaja električnih vozila iz godine u godinu značajno raste, pa tako samo u posljednje tri godine porast je gotovo pet i pol puta u broju registriranih električnih vozila. Očekujemo da se rast u narednim godinama nastavi, pa je naša procjena da će Hrvatska do 2025. godine imati 10 tisuća registriranih električnih vozila, a do 2030. oko 35 tisuća. Uspijemo li u međuvremenu osigurati i kvalitetne načine poticanja kupovine električnih vozila, te brojke bi potencijalno mogle biti i znatno veće", kazao je za Bloomberg Adriju tajnik udruge Tin Koren.
Dobra je stvar, kako ističe Koren, što Hrvatska u sadašnjim okolnostima ima vrlo dobru statistiku kad je riječ o infrastrukturi za punjenje električnih vozila.
Čitaj više
Kako je kineski div zavladao svjetskim tržištem baterija za automobile?
Prošle godine prihodi u inozemstvu rasli su 176 posto i činili gotovo četvrtinu ukupne prodaje.
16.04.2023
I Petrol se uključuje u borbu HT-a i HEP-a za prevlast na tržištu punionica
Petrolove punionice za električna vozila većim su dijelom na području Zagreba, ali i u turističkim središtima.
13.04.2023
Tesla gradi tvornicu baterija u državi predvodnici u pohrani energije
Američki pionir električnih automobila proizvodit će bateriju Megapack u novom pogonu u Šangaju.
10.04.2023
EU želi punionice električnih vozila na svakih 60 kilometara
Izgradnja infrastrukture za električna vozila važna je i za Hrvatsku koja je popularna turistička autodestinacija.
28.03.2023
"U Hrvatskoj trenutačno brojimo oko 950 javno dostupnih punionica s više od 1700 priključaka za punjenje električnih i plug-in hibridnih vozila. S obzirom da prema tome imamo samo tri do četiri električna vozila po javno dostupnoj punionici, to je vrlo dobra statistika. Punionice su većinom vremena dostupne jer više od 60 posto hrvatskih vozača svoja vozila puni kod kuće", pojašnjava Koren.
To ipak, kako dodaje, nikako ne znači da je posao gotov jer je cilj da se daljnjim razvijanjem infrastrukture omogući da što veći broj vozača nesmetano prijeđe na električna vozila. U fokusu su u tom smislu punjači u gradovima, na autocestama te u turističkim odredištima.
"Primjerice, trenutačno u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja pripremamo pilot-projekt punjača u stupovima javne rasvjete na parkinzima kod većih zgrada. Tako bi se svim stanarima koji ovise o javnom parkingu omogućilo nesmetano punjenje kao kod kuće. Također, tu je i projekt širenja infrastrukture u turističkom sektoru kakav provodimo jednom godišnje, a na koji se mogu prijaviti svi hoteli, restorani, barovi, iznajmljivači apartmana i slično kako bi u suradnji s našim partnerima najpovoljnije osigurali punionicu za električna vozila", kaže Koren.
Kod kupnje električnih vozila, hrvatski se kupci najčešće odlučuju za najpovoljnija, pa su u 2022. među najprodavanijim modelima bili Renault Twingo ZE. i Dacia Spring Electric. No, zanimljivo je da je Tesla model 3, iako nije cjenovno među najpovoljnijim, zauzeo drugo mjesto po prodanim primjercima jer, kako ističe Koren, nudi vrlo dobar omjer uloženog i dobivenog.
Dacia Spring Electric
"Nadalje, značajan broj poduzetnika je prepoznao električna dostavna vozila kao vrlo dobru investiciju. Ona imaju nešto veću cijenu u startu, ali dugoročno pružaju značajne razlike u troškovima goriva i održavanja, pa su tako i dva električna kombija među najprodavanijim električnim vozilima. Ostatak najprodavanijih vozila među prvih 10 se odnosi na veće obiteljske SUV-ove poznatih proizvođača poput Volkswagena, Audija, Škode i Opela", kaže Koren.
U udruzi Strujni krug smatraju da je jedna od značajnijih prepreka za kupnju električnih vozila u Hrvatskoj to što još uvijek veliki broj potencijalnih kupaca nije dovoljno informiran o mogućnostima i prednostima električnih vozila.
"Kupovina novog automobila je mnogima u Hrvatskoj jedna od najvećih investicija, a električna vozila su novija tehnologija, ujedno i mnogima nepoznata, pa je normalno da postoji i strah pri odabiru takve vrste pogona. Strujni krug radi na edukacijama budućih kupaca te svim članovima nudi savjetovanje prilikom odabira vozila", napominje Koren.
Cijena električnih vozila također je važan faktor pri odlučivanju, no pri kupovini postoji mogućnost poticaja od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Brojne tvrtke diljem Hrvatske prepoznale su električna vozila kao dobru investiciju, odnosno ona imaju nešto veću cijenu u startu, ali dugoročno pružaju značajne razlike u troškovima goriva i održavanja, pa se tako sve češće viđa da se poslovne flote korak po korak elektrificiraju.
Renault ZOE
"Primjerice, samo Hrvatska pošta u svojoj floti već ima 114 poluteretnih i lakih dostavnih električnih vozila te 50 osobnih vozila. U posljednje vrijeme je moguće vidjeti i kako javne službe sve više testiraju potpuno električna vozila. Tako je ZET (Zagrebački električni tramvaj) početkom travnja testirao električne autobuse na svojim redovnim linijama te je Čistoća testirala potpuno električni kamion za odvoz smeća", navodi Koren.
Na razini Europske unije, gdje ima 2,9 milijuna potpuno električnih vozila, što je jedan posto ukupne flote cestovnih vozila, Hrvatska spada među pet zemalja s najmanjim brojem električnih vozila i u društvu je s Poljskom, Češkom, Slovačkom i Bugarskom.
No, da ne mora nužno postojati korelacija između bogatstva zemlje i broja električnih vozila, pokazuje Portugal, gdje ima četiri puta više električnih vozila no u Hrvatskoj, premda su im prosječna godišnja primanja po glavi stanovnika oko jedan i pol put veća, a sve zbog pametne politike poticaja, napominje Koren.
Električni autobus ZET-a
Ti poticaji uključuju kupovinu uz povrat poreza ili besplatni parking te cestarine za električna vozila, pa Strujni krug lobira da se sličan model primijeni i u Hrvatskoj.
Procjena je da u Hrvatsku tijekom turističke sezone dođe oko 30 do 40 tisuća stranih električnih vozila, pa je i u kontekstu turizma važno nastaviti raditi na infrastrukturi za električna vozila u turističkim središtima i ugostiteljskim objektima te dodatno razvijati raspoloživost brzih punjača na autocestama koji se koriste za kratko nadopunjavanje za dolazak do odredišta.
"Ako u narednim godinama nećemo dovoljno ulagati u navedene tipove infrastrukture punionica, smanjivat će nam se i broj turista koji stižu električnim vozilima jer će znati da u Hrvatskoj ne mogu nesmetano putovati diljem zemlje", ocjenjuje Koren.
.webp){kind=icon}
