Od rekordnog uzleta do otrežnjenja - zašto je srebro palo 40 posto

Srebro je od siječanjskog rekorda do kraja svibnja izgubilo gotovo 40 posto vrijednosti, nakon što je cijena s oko 118 dolara pala na oko 74 dolara po unci. Ovaj strmoglavi pad otvara pitanje je li se tržište, konačno, počelo vraćati u realnost ili je samo riječ o predahu prije novog rasta.

Za razliku od zlata, koje je unatoč osjetnoj korekciji (-20 posto) zadržalo veći dio prethodnog rasta, srebro je pokazalo svoju osobinu zbog koje su mnogi isprva i sumnjali u njegov potencijal, a to je ekstremna volatilnost. Kako smo pisali ranije, to što je srebro snažno poraslo u 2025. ne znači automatski da mu se "može vjerovati" dugoročno. Ironija je u tome što ga prednosti koje su srebru pomogle da nadmaši zlato – industrijska uloga, uz investicijsku – sada čine osjetljivijim na ekonomske trzavice i sektore pogođene bliskoistočnim ratom.

Podsjetnika radi, na iznenađenje mnogih, dugo uspavani "rođak" zlata – srebro – tijekom 2025. godine eksplodirao je i po potražnji i po cijeni za uncu. Popularno je bilo i na samom početku 2026., kada je srebro kotiralo kao jedna od najuspješnijih investicija na tržištu roba. No već u veljači uslijedio je hladan tuš.

Narativ pretekao fundamente

Još dok je cijena srebra snažno rasla, pojavljivali su se signali da je optimizam pretjeran. Jedan od najvažnijih pokazatelja bio je odnos cijene zlata i srebra (gold-to-silver ratio), koji se u siječnju spustio na 50, što je najniža razina u više od desetljeća. To je značilo da je srebro raslo mnogo brže od zlata, iako nije imalo podjednako snažne fundamentalne razloge za takvo kretanje. Do svibnja tekuće godine, taj se odnos popeo na 63. Dakle, optimizam je splasnuo.

Srebro je u prethodnom razdoblju, zapravo, "gurao" narativ. Točno je da je potražnja u 2025. bila dosta veća nego ranijih godina – prije svega zbog procvata industrija koje koriste srebro u proizvodnji – ali su na rast više utjecala očekivanja. Investitori su se možda čak i zaletjeli u stavu da će eksplozivna ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI), podatkovne centre, električna vozila (EV) i solarnu energiju dovesti do višegodišnjeg manjka srebra na tržištu, što bi za posljedicu imalo rast cijene.

Tržišta, međutim, znaju razlikovati dizanje panike od realnih osnova za strah te se relativno brzo konsolidiraju. Slično se sada događa s pijeskom.

Srebru je, doduše, u tom trenutku na ruku išlo i drastično poskupljenje zlata, koje je potaknulo potragu za jeftinijom alternativom pa se dio kapitala – tradicionalno rezerviran za zlato – prelio u srebro. Dakle, poklopilo se više kockica kako bi srebro zasjalo tako jako u 2025. Dodatni zamah dali su špekulativni trgovci koji su kupovali srebro kladeći se na daljnji rast.

I dok zlato podržavaju kupnje središnjih banaka, geopolitički rizici i status sigurnog utočišta, srebro je mnogo više oslonjeno na industrijsku aktivnost. Da bi opravdalo visoku cijenu – nije dovoljno da investitori budu optimistični, već da tvornice, solarni sektor i tehnološka industrija nastave kupovati velike količine metala. A to je sada usporilo u odnosu na očekivanja.

Srebro je drastično palo s vrhunca u siječnju 2026. | Bloomberg

Industrijska potražnja više nije bezgranična

Više od polovice globalne potražnje za srebrom dolazi iz industrije, pri čemu se posebno ističe ulaganje u zelenu energiju, koje je bilo jedan od motora rasta srebra. Međutim, visoka cijena imala je "svoju cijenu", odnosno neželjene posljedice. Proizvođači solarnih panela počeli su sve intenzivnije tražiti zamjene za srebro, između ostalog vidjevši priliku u bakru, kako bi smanjili troškove proizvodnje. Kineski proizvođači uvelike ubrzavaju prelazak na tehnologije koje koriste ili manje srebra ili ga zamjenjuju drugim materijalima.

Istovremeno, prema procjenama Silver Institutea i Metals Focusa, industrijska potražnja za srebrom trebala bi pasti između dva i tri posto ove godine, na oko 640 do 650 milijuna unci, što bi bila najniža razina u posljednje četiri godine. Pad se prvenstveno povezuje s usporavanjem kupnje upravo u solarnoj industriji, odnosno s optimizacijom potrošnje i sve češćom zamjenom srebra jeftinijim materijalima.

To bi bila druga uzastopna godina pada industrijske potražnje, nakon što je i tijekom 2025. godine zabilježeno slabljenje pojedinih segmenata potrošnje. To ne znači da će srebro nužno izgubiti svoj značaj na tržištu, ali svakako signalizira da industrijska potražnja ima svoju granicu prema visokim cijenama, preko koje ne prelazi. Za razliku od investitora u zlato, proizvođači solarnih panela ili elektronike ne kupuju metal zato što očekuju rast njegove vrijednosti, već zato što im je potreban u proizvodnji. A kada cijena postane previsoka – počinje potraga za alternativama, i srebro gubi tu bitku u usporedbi sa zlatom i njegovim "čvršćim oklopom".

 

Rat više pomaže zlatu nego srebru

Na prvi pogled, moglo bi se očekivati da će rat između SAD-a, Izraela i Irana, praktično zatvaranje Hormuškog tjesnaca i rast cijena energenata biti idealno okruženje za rast svih plemenitih metala. Međutim, tržište je posljednjih mjeseci demantiralo tu očekivanu logiku.

Rast cijena nafte povećao je inflacijska očekivanja, a samim time i vjerojatnost da će Fed dulje zadržati visoke kamatne stope ili, čak, dodatno pooštriti monetarnu politiku. Iako američki predsjednik Donald Trump uporno pritišće središnju banku da snizi kamate, dok istovremeno podržava novog šefa Feda Kevina Warsha, tržišta Powellovog nasljednika, ipak, više vide kao zagovornika strože borbe protiv inflacije nego kao Trumpovu marionetu. Barem za sada.

To je negativno utjecalo na zlato, ali još više na srebro. Kako je zlato prije zaštita od krize nego nužda, a srebro prije industrijska komponenta nego zaštita, onda je jasno koliko mnogo ovisi o ekonomskom rastu i usporavanju globalnoga gospodarstva. Dakle, trenutna geopolitička situacija u isti mah povećava potražnju za sigurnim utočištima i smanjuje optimizam u vezi s industrijskom aktivnošću.

Je li pad završena priča

Najveći argument u korist srebra i dalje ostaje strukturni jaz između ponude i potražnje. Dugoročno, energetska tranzicija, elektrifikacija vozila i razvoj AI-ja povećavaju potrebu za metalima s visokom vodljivošću, među kojima srebro zauzima posebno mjesto (unatoč jeftinijim alternativama). Brojne investicijske kuće i dalje očekuju da će prosječna cijena srebra u 2026. godini ostati visoka. No kratkoročno gledano, argumenti u korist opreza sada su daleko jači nego prethodnih mjeseci.

Ako rat na Bliskom istoku nastavi održavati visoke cijene energije, inflacija ostane povišena, a središnje banke odgode smanjenje kamata, srebro bi moglo ostati pod pritiskom. Tome treba dodati i faktor usporavanja industrijske potražnje te sve agresivnije pokušaje proizvođača da smanje ovisnost o srebru.

Pred tržištem su sada dva scenarija: prema prvom, pad cijene od gotovo 40 posto već je eliminirao najveći dio pretjeranog optimizma i otvorio prostor za novi rast ukoliko se industrijska potražnja oporavi, a prema drugom scenariju, čak i nakon oštre korekcije – srebro ostaje skupo u odnosu na tempo rasta industrijske potražnje, što znači da postoji rizik od dodatnog prilagođavanja cijene naniže. Čini se da, za sada, trgovci više vjeruju drugoj priči.