Rubalj na vrhu globalnih valuta dok Putin ubire dobitke od nafte zbog rata s Iranom

Ruski rubalj probio se i postao valuta s najboljim učinkom na svijetu u odnosu na dolar do sada u ovom kvartalu, potaknut skokom priljeva stranih valuta od prodaje nafte nakon izbijanja rata na Bliskom istoku.

Rubalj je ojačao za otprilike 12 posto od početka travnja na 72,6 za dolar, što je najviša razina od veljače 2023. godine, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Drugu godinu zaredom valuta odstupa od službenih i tržišnih prognoza koje su predviđale deprecijaciju, što je navelo neke analitičare da je smatraju precijenjenom u odnosu na trenutne gospodarske uvjete.

Snaga rublja sve više izgleda kao ugrađeno obilježje trenutnog ruskog gospodarstva, što je rezultat i neravnoteža na financijskom tržištu uzrokovanih sankcijama i stroge monetarne politike kojom se neutralizira masovna državna potrošnja na rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini. Iako jačanje valute pomaže u ublažavanju inflacijskih pritisaka, ono također smanjuje zaradu izvoznika i proračunske prihode.

"Ako se rusko gospodarstvo na kraju makne s ratnog kolosijeka, rubalj će se također vratiti na normalnije razine", rekao je Iskander Lutsko, viši menadžer portfelja u tvrtki Istar Capital sa sjedištem u Dubaiju. "Trenutno su uvjeti idealni za daljnje jačanje."

Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov izjavio je prošlog mjeseca da bi rubalj mogao ostati jači "nego što bi mnogi željeli" u nadolazećim godinama pod sadašnjim gospodarskim modelom, koji je ograničio odlijevanje kapitala.

Potražnja za stranom valutom i dalje je prigušena u uvjetima visokih domaćih kamatnih stopa i slabog uvoza, od kojeg se gotovo 60 posto sada plaća u rubljima jer se Rusija nastavila prilagođavati sankcijama nametnutima nakon invazije punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022.

Istovremeno, priljevi stranih sredstava plaćanja – koji su počeli slabjeti nakon što je Washington prošle godine pooštrio sankcije na rusku naftu – naglo su porasli nakon skoka cijena energenata i ublažavanja američkih ograničenja kao odgovora na poremećaje u brodskom prometu kroz Hormuški tjesnac.

Neto prodaja strane valute od strane najvećih ruskih izvoznika utrostručila se u travnju na 7,3 milijarde dolara nakon što je prosječna cijena sirove nafte Urals u ožujku porasla na 77 dolara po barelu s 44,6 dolara mjesec dana ranije, pokazuju podaci središnje banke. Urals je u travnju u prosjeku iznosio 94,9 dolara po barelu, što je pridonijelo dodatnim prihodima u čvrstoj valuti ovog mjeseca, objavila je Banka Rusije.

Prema ruskom fiskalnom pravilu, prihodi od nafte ostvareni iznad praga od 59 dolara po barelu koriste se za kupnju strane valute za Fond nacionalnog bogatstva, koji se koristi za potporu proračunu kada cijene sirove nafte padnu. Ovaj mehanizam obično pomaže u ublažavanju volatilnosti rublja uzrokovane kretanjima na tržištima roba, ali trenutne kupnje nedovoljne su da nadoknade skok priljeva strane valute.

U svibnju je Rusija nastavila s kupnjom strane valute i zlata za fond prvi put od lipnja prošle godine, izdvojivši 110 milijardi rubalja (1,5 milijardi dolara), iako je taj iznos zanemariv u usporedbi s prodajom strane valute od strane izvoznika.

Te će kupnje ostati nedovoljne da oslabe rubalj i bit će nadjačane rastućim prihodima od izvoza, rekao je Lutsko, dodajući kako ne bi bio iznenađen da vidi jačanje valute na 65-70 za dolar.

U međuvremenu, također raste rizik da će središnja banka pauzirati smanjenje ključnih kamatnih stopa ako se napetosti oko Irana nastave do sljedećeg sastanka u lipnju, dodao je. To bi dodatno ojačalo već snažan rubalj i lišilo tvrtke i potrošače priželjkivanog olakšanja.

Kreatori monetarne politike signalizirali su na nedavnim sastancima da sukob na Bliskom istoku vide kao znatan, dugoročni inflacijski rizik za Rusiju koji već ograničava prostor dužnosnicima za smanjenje troškova posuđivanja.

Ranije ovog mjeseca vlada je revidirala svoju prognozu prosječnog tečaja rublja za ovu godinu na 81,5 za dolar s prethodnih 92,2, iako je to još uvijek znatno slabije od trenutnih razina.

Snaga rublja znači da izvoznici dobivaju manje rubalja u zamjenu za svoje prihode u stranoj valuti, što vrši pritisak na dobit, dividende i porezne prihode koji se slijevaju u proračun.

Ministar financija Anton Siluanov, međutim, izjavio je da ministarstvo nije zabrinuto zbog jače valute sve dok je cijena nafte u rubljima dovoljna za ispunjenje planiranih proračunskih prihoda.