Ovih dana mediji su puni naslova o rekordnom rastu bitcoina i drugih kriptovaluta, koje su dobile zamah nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Bitcoin je u vrlo kratkom razdoblju nekoliko puta oborio rekord, čak i više puta unutar jednog dana.
Bitcoin će s vremenom postati manje nestabilan i ravnopravan takozvanom fiat novcu, uvjeren je Saifedean Ammous, poznati ekonomist i autor knjige Bitcoin standard, s kojim smo razgovarali u Mariboru. "Bitcoin mijenja financijski svijet, slično kao što je automobil zamijenio konje", dodaje Ammous.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
81.042,47 EUR
+9.643,03 +13,51%
vrijednost na početku trgovanja
75.222,5
posljednja zaključna vrijednost
71.399,44
promjena od početka godine
104,4817%
dnevni raspon
72.887,59 - 81.042,83
raspon u 52 tjedna
32.258,50 - 81.042,83
Koliko je važan izbor Donalda Trumpa za bitcoin i cijelu industriju koja ovisi o njemu? U zajednici ljudi koji se bave bitcoinom, ovaj izbor izazvao je poprilično uzbuđenje.
Čini se da će doći do značajne promjene politike u usporedbi s prethodnom administracijom, koja je posljednje četiri godine bila prilično neprijateljski nastrojena prema kriptu. Sigurno će doći do promjene u tom smislu, posebno za kompanije u SAD-u, poput rudara bitcoina i mjenjačnica, za koje će to donijeti osjetnu promjenu.
Nisam siguran koliko će promjena regulative značiti za sam bitcoin. Na kraju krajeva, dopuštanje rudarenja u SAD-u važnije je za kompanije koje se time bave nego za sam bitcoin, jer bitcoin će funkcionirati bez obzira hoće li se rudarenje odvijati u SAD-u ili ne.
Najvažnija stvar koju Trump spominje kupovina je bitcoina kao strateške rezerve za državu. Ako se to dogodi i SAD zaista počne kupovati veće količine bitcoina, imat će velike posljedice. Vjerojatno će uzrokovati brzi rast cijene, što će povećati tržište bitcoina. To će učiniti bitcoin mnogo likvidnijim i više korištenim kao novac. No moramo pričekati da vidimo hoće li to zaista učiniti i hoće li imati politički kapital i volju, ili su to samo bila izborna obećanja. Vidjet ćemo.
SAD trenutno dominira globalnom ekonomijom zahvaljujući dolaru, što im donosi brojne prednosti, kao što ste opisali u svojim knjigama. Kupnjom bitcoina na neki način bi ugrozili primat dolara, što vjerojatno nije u interesu SAD-a?
Istina je, i zato sam skeptičan prema ovoj Trumpovoj najavi. Vlada SAD-a nema viška novca za kupovinu bitcoina; za to bi trebala pomoć Saveznih rezervi (Fed), a Fed je privatna banka. Nisam siguran da će biti oduševljeni idejom financiranja vlade SAD-a u kupovini konkurentske valute. Ovo će biti zanimljivo pratiti. Već sam ranije upozoravao na ovaj aspekt u vezi s najavom kupnje bitcoina za američku vladu. Fed ovisi o dolaru, a bitcoin mu je konkurent.
Vidite li kakve prijetnje bitcoinu u bližoj ili daljoj budućnosti?
Tehničke prijetnje su uvijek prisutne, mnogo toga može se dogoditi. Međutim, najveća prijetnja postoji za pojedinca, a ne za mrežu u cjelini. Uvijek je ugrožen pojedinac i njegova mogućnost korištenja bitcoina. Na primjer, ako izgubite svoje tokene ili ih ne znate koristiti, ako ih povjerite skrbniku koji ih može ukrasti. To su najveće prijetnje.
Političke prijetnje mi ne izgledaju tako ozbiljno. Ne znamo što će učiniti Trumpova administracija, ali znamo da neće biti vrlo neprijateljska prema bitcoinu. Ako američka administracija neće biti neprijateljska, ne mogu zamisliti da bi neka druga velika država bila neprijateljski nastrojena prema bitcoinu.
Najvažnija stvar koju Trump spominje je kupnja bitcoina kao strateške rezerve za državu. Ako se to dogodi i SAD zaista počne kupovati veće količine bitcoina, to će imati velike posljedice.
Vidjeli smo već da se Kina postavila vrlo neprijateljski prema bitcoinu, ali on i dalje funkcionira. Možda sam previše optimističan, ali ne vidim velike prijetnje.
Čini se da su ove godine za bitcoin pale dvije velike prepreke. Odobrenjem ETF-ova za promptne bitcoin transakcije, bitcoin se približio tradicionalnoj financijskoj industriji na Wall Streetu. Izborom Trumpa, regulatorni i politički pritisak također bi se mogao smanjiti.
Točno. Iskreno, odobrenje ETF-a me pomalo iznenadilo. No dogodilo se, i to otvara brojne mogućnosti za ulaganje u bitcoin. I do odobrenja je došlo čak pod prošlom administracijom. Nova administracija će biti znatno manje neprijateljska.
Argument protiv bitcoina kao digitalnog zlata je njegova velika volatilnost. Kako odgovarate na tu kritiku?
Kada je zlato obavljalo funkciju novca, bilo je najstabilnija imovina. Podaci iz Engleske postoje od 12. do 19. stoljeća, dakle 700 godina. Tada su cijene u zlatu bile vrlo stabilne, čak su blago padale. Zlato tada uopće nije bilo volatilno, iako nije postojala središnja banka koja bi usklađivala ponudu i potražnju.
Jer je bitcoin toliko malen, cijena varira ako ga kupi ili proda Elon Musk. Kad bitcoin bude vrijedan sto bilijuna dolara, kupnja ili prodaja Elona Muska neće imati utjecaja jer će ga svakodnevno kupovati i prodavati milijuni, možda milijarde ljudi.
Neki smatraju da je bitcoin volatilniji jer nije povezan sa središnjom bankom koja bi usklađivala ponudu i potražnju. To je točno, ali je to kratkoročno rješenje. Kao što vidimo iz povijesti fiat valuta, one kratkoročno mogu izgledati stabilno, ali dugoročno gube vrijednost.
Što je uzrokovalo stabilnost cijene zlata? Smatram da je to činjenica da je najveći dio novčanog bogatstva pohranjen u zlatu. O tome opširno pišem u knjizi The Fiat Standard. Kako neko bogatstvo postaje novac? Tako da se u njemu pohrani najveći dio novčanog bogatstva. Većina ljudi pohranjuje svoje bogatstvo u zlatu i njime trguje. Kad tržište postane toliko veliko da ljudi stalno ulaze i izlaze kupnjom i prodajom, dolazi se do točke kada nijedan pojedinac, kompanija ili čak država ne može kupnjom ili prodajom značajno promijeniti cijenu.
Razmislite, u prošlosti nije bilo nasilnog prijelaza s pisaćih strojeva na računala. Nije bilo divljeg prijelaza s prijevoza konjima na automobile. Istodobno su postojali i prijevoz konjem i automobilom. Kad su ljudi vidjeli da je automobil bolji, počeli su ih koristiti. Ako su bili zadovoljni s konjem, zadržali su konja.
Bitcoin je daleko manji. Njegova ukupna vrijednost iznosi oko 1,5 posto sveukupnog novčanog bogatstva. Među novčano bogatstvo ubrajam fizički novac, novac na bankovnim računima, državne obveznice i zlato. To su glavne skupine novčanog bogatstva koje ukupno vrijede između 200 i 300 bilijuna dolara. Bitcoin vrijedi oko bilijun i pol. Njegova vrijednost bi se trebala povećati dvjesto do tristo puta da bi dostigao razinu svjetskog novčanog bogatstva.
Zato što je bitcoin tako malen, cijena varira ako ga Elon Musk kupuje ili prodaje. Kad bi bitcoin vrijedio sto bilijuna dolara, Muskov potez ne bi imao utjecaj. Jer će milijuni, možda milijarde ljudi kupovati i prodavati bitcoin svaki dan. Kupnja ili prodaja čak i najveće države samo bi blago promijenila cijenu. Tako je zlato postalo novac, bilo je najtrgovanija roba i u njemu su ljudi pohranjivali najveće novčano bogatstvo. Zato nitko nije mogao značajno utjecati na cijenu.
Bitcoin će gubiti volatilnost kako mu vrijednost s vremenom bude rasla.
Hoće li prijelaz s fiat standarda na korištenje bitcoina biti miran ili nasilan?
Razmislite, u prošlosti nije bilo nasilnog prijelaza s pisaćih strojeva na računala. Nije bilo divljeg prijelaza s prijevoza konjima na automobile. Istodobno su postojali i prijevoz konjem i automobilom. Kad su ljudi vidjeli da je automobil bolji, počeli su ih koristiti. Ako su bili zadovoljni s konjem, zadržali su konja.
Danas vidimo nešto slično. Ne postoji autoritet koji bi vas htio prisiliti na korištenje bitcoina. Ako su ljudi zadovoljni fiat novcem, mogu ga nastaviti koristiti. Međutim, sve je više onih koji nisu zadovoljni i počinju koristiti bitcoin. Zato će bitcoin rasti. Ne vidim razlog zašto idućih 30 godina bitcoin ne bi rastao kao zadnjih 15 godina, s povećanjem upotrebe i prijenosom novčanog bogatstva u bitcoin. Svaki će pojedinac pristupiti u svoje vrijeme.
Mislite li da će se tradicionalne financijske institucije jednostavno prilagoditi novoj stvarnosti?
Neke će se prilagoditi, neke neće. Što se ranije prilagode, veće će koristi imati. Ako ste banka i prije deset godina ste počeli ulagati jedan posto u bitcoin, vrijednost vam se udeseterostručila. Dakle, udvostručili biste svoje bogatstvo s jednostavnom alokacijom jednog postotka u bitcoin. Što prije započnete, veće su koristi. Oni koji se neće prilagoditi, te koristi neće ostvariti.
Kao što pišete u knjizi The Fiat Standard, institucije će vjerojatno pohranjivati bitcoine za svoje klijente. Teško je zamisliti da će svi preuzeti takvu odgovornost i sami čuvati privatne ključeve. Kako navodite, kuća pojedinca nije izgrađena kao trezor.
Točno. Ne želim ocjenjivati je li to dobro ili loše. Smatram da je to neizbježno. Bankarstvo kao institucija za pohranu depozita nastavit će postojati. Za pohranu različitih oblika novca. Banke su postojale u vrijeme zlata, srebra, sada postoje u vrijeme državnog novca i obveznica. Vjerojatno će postojati i u eri bitcoina. Potražnja će sigurno postojati i ne vidim razlog zašto tržište ne bi pružilo ovu uslugu. Financijske institucije čuvat će vaš novac, uz naknadu.
To postaje sve očiglednije i vjerojatno će postati češće. Tako će se korištenje bitcoina moći proširiti. I dalje smatram da će bitcoin omogućiti mnogim pojedincima da sami čuvaju svoj novac, više nego što bi mogli sa zlatom ili trenutnim fiat novcem. No bankarstvo kao usluga i dalje će, po mom mišljenju, postojati.
Kako gledate na digitalne valute središnjih banaka (CBDC)? Smatrate li da mogu predstavljati prijetnju bitcoinu?
Nije još posve jasno. Uglavnom ih doživljavam kao reklamu za bitcoin. Atraktivnost bitcoina nije u tome što je digitalan. Njegova privlačnost leži u tome što je otporan na inflaciju i cenzuru. CBDC su također digitalni, kao bitcoin, ali su puno podložniji inflaciji i cenzuri. Time će se još više naglasiti prednosti bitcoina. Iako nije jednostavno govoriti o CBDC-ovima jer i ne znamo kako će izgledati ako ih usvoje. Različiti pojedinci imaju različite ideje, a isto vrijedi i za različite središnje banke.
Bankarstvo kao institucija za pohranu depozita nastavit će postojati za različite vrste novca. Banke su postojale u eri zlata, srebra, sada u vrijeme državnog novca i obveznica. Vjerojatno će postojati i u eri bitcoina.
Možda bismo mogli zaključiti da će CBDC olakšati poslovanje s trenutnim fiat valutama. To bi značilo da će središnje banke moći dodatno povećati inflaciju, nadzor i cenzuru novca. U tom slučaju to bi samo naglasilo važnost i vrijednost bitcoina, a ne ga ugrozilo.
Kritičari upozoravaju na veliku potrošnju energije zbog bitcoina i okolišne posljedice. Vi tvrdite da bitcoin ima pozitivan učinak na tržište energije. Možete li to objasniti?
Sjećate li se kad je YouTube počeo s radom? Oko 2004. ili 2005. godine. Tada su internetske mreže imale puno manju propusnost. Mogli ste gledati na YouTube iz dvije perspektive. S jedne strane, bilo je kritika da će platforma za učitavanje videozapisa zauzeti svu propusnost mreže i da si više nećemo moći slati e-poštu jer će mreža biti zagušena videozapisima mačaka.
Kad se na tržištu pojavi potreba za nečim, toga ne nestaje, već se stvara u dodatnim količinama. Tako će i bitcoin trošiti puno energije, ali to će dovesti do dodatnih ulaganja u proizvodnju energije. Energije ima dovoljno, fizički limit ne postoji.
To se, međutim, nije dogodilo. Što je veća potreba za prijenosom podataka, više je kapaciteta izgrađeno! Danas imamo brži i bolji internet.
Kada na tržištu postoji potreba, nečega ne nestaje, već se stvara dodatno. Tako će bitcoin potrošiti mnogo energije, što će potaknuti ulaganja u proizvodnju energije. Fizički limit ne postoji. Količina fosilnih goriva je veća nego što možemo izračunati. Sigurno znamo da imamo dovoljno nafte, ugljena i plina za stoljeća. Što više tražimo, više pronalazimo. Jednako vrijedi i za nuklearnu energiju. Također, imamo na raspolaganju neograničene izvore sunčeve i vjetroenergije koje možemo iskoristiti.
Jedina ograničenja u dostupnosti energije su ona koliko resursa smo spremni uložiti. Što je više potražnje za energijom, više ćemo je proizvesti. Ne mislim da je loše što bitcoin troši mnogo energije, to znači da ćemo izgraditi više infrastrukture i imati više energije, i svijet to treba!
U mnogim mjestima ljudi još uvijek nemaju stalan pristup struji. Mnogo ljudi nema hladnjak. Djeca se rađaju u bolnicama bez struje i inkubatora. Dakle, bebe umiru samo zato što nema električne energije. Što više bude potražnje za energijom, više će se energije proizvoditi i biti dostupna po nižim cijenama, za sve ove potrebe.