Hrdalo: Nije lako biti u koži deponenta FTX-a, ali nije još sve izgubljeno

Tradicionalne financije nastavit će postojati, paralelno s decentraliziranim financijama, a preklapanje njihovih interesnih zona već se događa. Tržišta su ciklička, a iako nije lako biti u koži deponenta FTX-a, ni za njih još nije sve nužno izgubljeno.

Smatra to Vlaho Hrdalo, osnivač i partner u odvjetničkom društvu Hrdalo & Krnic, fokusiran na digitalne valute, fintech i blockchain tehnologiju, predsjednik hrvatske krovne udruge za blockchain i kriptovalute – UBIK, te trenutni predsjednik radne skupine Hrvatske odvjetničke komore za digitalnu transformaciju.

U svom intervjuu za Bloomberg Adriju osvrnuo se na modernizaciju poslovanja odvjetničkih društava, integriranje digitalnih valuta u redovito poslovanje, trenutnu situaciju sa kriptomjenjačnicama, te odnos zakonodavca prema reguliranju digitalne imovine.

Kako ste Vi kao odvjetnik došli u doticaj s digitalnom imovinom, rekao bih da to nije baš čest slučaj?

Dva su moja puta ulaska u taj svijet. Sve je započelo kada mi je jedan prijatelj skrenuo pažnju da je blockchain jedini sustav na svijetu koji ne poznaje penalizaciju. Svaki aspekt ljudskog života poznaje penalizaciju, odnos uzroka i posljedice, akcije i reakcije. U kriptu radite što želite, naravno u zakonskim okvirima. Nitko vam neće ništa zabraniti niti će vas proglasiti personom non gratom zato što ste primjerice forkali neki projekt.

Onda sam sudjelovao na jednoj konferenciji na temu da li su pametni ugovori kraj odvjetnika. Na prvu sam se osjećao kao stranac, sve dok predavač nije pitao da li ima netko tko nije programer. Očekivao sam da će se svi iznenaditi kada sam se predstavio kao odvjetnik, da će me zamoliti da izađem, ali reakcija je bila suprotna. Svi su mi željeli postaviti neko pitanje. U tom trenutku sve se to učinilo kao zanimljiva niša, u poslovnom smislu.

Što bi izdvojili kao prednosti, a što kao nedostatke kriptovaluta?

Prednosti su očigledne jer kriptovalute isključuju posrednike, osim ako ne napravite grešku, pa se pouzdate u posrednike kao FTX mjenjačnicu. Prednost je ta njihova odlika koja omogućava da budete sami svoja banka, odnosno da sami skrbite za svoja sredstva. Kriptovalute su demokratične, lako se uključiti u poslovanje s njima, a ne treba vam niti puno sredstava. Kada me pitaju, volim kazati da, ako vas to zanima, uzmete 50 ili 100 kuna, pa se uvjetno rečeno igrate s njima, napravite par kupovina i transakcija da vidite kako to funkcionira. Ljudi su često pod dojmom da treba kupiti jedan cijeli Bitcoin, što naravno nije točno, nego možete kupiti neki njegov manji dio, ovisno o vašim mogućnostima.

Od nedostatka ističem brzinu i ireverzibilnost transakcija, što je ograničavajući faktor jer je potrebno stalno biti na oprezu. Odavde do Australije novac stiže u sekundi, ali morate uzeti u obzir da, ako se dogodi pogreška, ona je nepovratna, dok novac preko banaka putuje, pa je transakciju moguće povući ili je otkazati.

Vjerujem da će tradicionalne financije i dalje postojati, paralelno s decentraliziranim financijama, te da se preklapanje interesnih zona već događa.

Je li u Republici Hrvatskoj moguće platiti odvjetničke usluge putem kriptovaluta?

Mi naplaćujemo odvjetničke usluge u kriptovalutama. Ali to ne znači da ne izdajemo račun ili ne platimo PDV. Račun se izdaje, na kraju, u kunskoj protuvrijednosti. To je samo jedan od načina naplate jer tražimo uporište u postojećim propisima. Zakon o fiskalizaciji u članku 9 kaže što su sve načini naplate, te da to može biti gotovina, kreditne kartice, ček, a postoji i opcija ostalo. Pod pojmom ostalo možemo podvesti kriptovalute. Poslije transakcije se ta digitalna imovina knjiži na bilancu, mora se revalorizirati i slično. Ne postoje zapreke ako želite tako poslovati, jedino što je malo kompliciranije.

Kakav je pogled europskog, ali i našeg zakonodavstva na digitalnu imovinu?

Europski zakonodavac dopušta eksperimentiranje u normalnim granicama. Zakonodavac se odlučio na sveobuhvatni paket zakona koje zovemo Markets in Crypto-assets koji će staviti kriptovalute pod regulatorni nadzor. Potrebna je smart regulation, a to je da se kriptovalute ne proglase tek još jednim financijskim proizvodom, nego da se prepoznaju neke njihove osobine.

U Republici Hrvatskoj postoji Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji će doživjeti jednu novu izmjenu od Nove godine, pa će tako biti uređeniji sistem kriptovaluta i pružatelja usluga te razmjene fiducijarnih valuta za virtualne, i obrnuto. Ovaj zakon ih izrijekom spominje, međutim, postoje, povrh toga, i mišljenja raznih tijela. Prije svega Porezna uprava, koja je dosta rano odredila svoj smjer. Zauzeli su dva stava. Prvo, da nema PDV-a kod same razmjene kriptovaluta, slično kao ni kod tradicionalnih mjenjačnica. Drugo, odredili su da na zaradu ostvarenu od trgovanja kriptovalutama fizičkoj osobi naplaćuju porez na kapitalnu dobit koji iznosi deset posto plus prirez.

Na kakvim pravnim predmetima i radnjama najviše imate stranaka vezanih uz digitalne valute i blockchain tehnologiju?

Najčešća naša stranka je firma koja želi napraviti svoj projekt na blockchainu, pa im zato treba pravna usluga, počevši od pravnog mišljenja o naravi njihovog tokena do međusobnih ugovora, ugovora sa suradnicima, ugovora o radu, plus imate pravila uspostavljanja platforme, neke trgovine ili sekundarnog tržišta. NFT primjerice može predstavljati tjedan dana u time-shareu na Mallorci, pa dolaze pitanja da li to predstavlja vlasničko pravo, smijete li izdati takav NFT, imate li pravo glasa i tako dalje. To sve treba obraditi s pravne strane. Trudimo se da naše stranke iz ovoga, što bismo mogli protumačiti kao siva zona, slučajno ne zakorače u crnu zonu.

Kakav je Vaš osvrt na trenutnu situaciju i stanje s tržištem kriptovaluta?

Tržišta su ciklička, pa nisam iznenađen kada sve divlja prema gore, niti kada se sentiment okrene prema depresiji. Isti ljudi koji su tvrdili da će Bitcoin biti na cijeni od milijun dolara sada tvrde da će biti nula i da je kraj svijeta. Osobno nisam ekstreman ni u jednom smjeru. Ovog puta se malo više brinem, zato što kripto od svog nastanka 2008. nije bio u silaznoj putanji paralelno s padom ekonomije jer je u posljednjem periodu od 15 godina ekonomija išla uzlazno.

Iako smo često svjedoci da nas tržište iznenadi, što je bio slučaj i u 2020. Tako da ne isključujem niti jednu mogućnost. Osobno volim bear market, uvjetno rečeno, jer projekti koji se tada razvijaju su zaista kvalitetni. Nama u bull marketu javlja se pet projekata dnevno, a sada je to bliže jednom tjedno, ali taj uglavnom bude vrijedan truda. Onaj tko je voljan staviti skin in the game kada nitko ne ulaže i kada je voljan iz vlastitih sredstava financirati svoj projekt, onda to obično izađe na dobro.

Vezano za propast kriptomjenjačnica, čemu smo i svjedočili u ovoj godini, da li postoji mogućnost naknade štete?

U Republici Hrvatskoj srećom nismo imali takav slučaj, pa je lokalno iskustvo ograničeno. Znamo, po našim strankama, da je važno prijaviti svoje potraživanje, gdje god se nalazilo, gledano na nedavnu situaciju s FTX-om, tu je kombinacija Bahama i Sjedinjenih Američkih Država. Kako god znate i umijete prijavite svoje potraživanje. Možda vas se netko sjeti. S obzirom na to da se Sam Bankman-Frieda uspoređuje s Berniejem Madoffom, treba istaknuti kako su žrtve Bernieja Madoffa dobile oko 80 posto iznosa za koji su oštećeni. Nije lako biti u koži deponenta FTX-a, tek sada vidimo da je sve to bila kula od karata, ali ne znači da je sve nužno izgubljeno. Ako možete dokazati da ste bili korisnik, možda vas se netko sjeti.