Najviši IPO-i u povijesti - zašto dionice eksplodiraju prvog dana trgovanja i kako zaraditi na tome

Na financijskim tržištima postoji trenutak koji gotovo uvijek koncentrira pažnju investitora - prvi dan trgovanja, odnosno inicijalna javna ponuda (IPO). Upravo tada tržište prvi put aktivno određuje cijenu kompanije, a razlika između IPO cijene i cijene na zatvaranju ne govori samo o valuaciji, već puno više o odnosu ponude i potražnje, likvidnosti i možda najvažnije, sentimentu.

Povijesno gledano, najveći IPO skokovi rijetko su bili čista refleksija kvalitete kompanije. Mnogo češće, oni su predstavljali trenutak u kojem tržište prestaje racionalno procjenjivati vrijednost i počinje agresivno "juriti" priču, narativ i očekivanja o budućnosti.

U ovom članku vam donosimo pregled nekih od najvećih povijesnih prinosa prvog dana trgovanja i ukazujemo na to na što trebate obratiti pažnju kako biste ostvarili visok prinos ili izbjegli potencijalne gubitke.

Kada tržište prestaje gledati valuaciju i počinje kupovati priču

Najekstremniji primjeri takvog ponašanja dolaze iz dot-com ere krajem devedesetih, kada je kapital bio spreman platiti gotovo bilo koju cijenu za kompanije povezane s internetom. Tada IPO više nije bio samo proces određivanja vrijednosti, već trenutak u kojem tržište praktično ignorira cijenu i reagira isključivo na narativ.

 

VA Linux Systems (1999) ostaje simbol te euforije, brz rast od gotovo 700 posto u jednom danu i dalje je jedan od povijesnih rekorda. Sličnu dinamiku imao je i theglobe.com godinu ranije, sa skokom većim od 600 posto, dok su kompanije kao što su Red Hat i eBay također s lakoćom bilježile troznamenkaste prinose već prvog dana trgovanja.

 

Čak i Netscape, čiji IPO iz 1995. godine mnogi smatraju početkom internet investicijske ere, pokazao je isti taj obrazac da je tržište bilo spremno u jednom danu potpuno redefinirati vrijednost kompanije.

Ono što je važno je da ovo nije izoliran fenomen jedne epohe. I u novijem periodu, kada se pojavi dovoljno snažan narativ, tržište reagira na gotovo identičan način. Beyond Meat je 2019. godine eksplodirao na burzi, dok su Airbnb i LinkedIn bez većih problema udvostručili svoju vrijednost već prvog dana. Najnoviji primer dolazi iz tehnološkog sektora - Figma (2025), koju smo detaljno analizirali nakon što je drastično pala, na debiju je zabilježila rast od čak 250 posto, potvrđujući da se isti obrasci ponavljaju svaki put kada se kapital fokusira na dominantne teme, poput softvera i umjetne inteligencije.

Još svježiji primjer dolazi iz takoreći prethodnih nekoliko dana, iz sektora obrane i tehnologije, gdje se investicijski narativ trenutno gradi oko umjetne inteligencije i dronova u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija.

Kompanija Swarmer Inc, koja razvija AI softver za dronove korišten u realnim borbenim uvjetima, napravila je jedan od najspektakularnijih debija na tržištu - dionice su s IPO cijene od pet dolara u jednom trenutku eksplodirale i do 700 posto, da bi trgovanje završile s rastom od oko 520 posto.

Ovaj primjer je udaran upravo zbog onoga što se krije iza skoka - tržište uopće nije gledalo financijske rezultate, to se jasno vidjelo u financijskoj slici kompanije - prihodi padaju, gubici rastu, ali to u ovom trenutku nije ni bilo bitno tržištu. Trenutno kapital ne kupuje ono što je kompanija danas, već ono što bi mogla postati u svijetu u kojem vojna potrošnja raste, a AI tehnologija ulazi direktno u realne konflikte, iako trenutna financijska slika ne govori u prilog tome da bi se to ikada moglo dogoditi.

U takvim trenucima cijena prestaje imati veze s bilancom i postaje čista funkcija očekivanja. Budući rast se ne procjenjuje postepeno, već se "ugrađuje" odmah, u nekoliko sati trgovanja, a to je točka u kojoj IPO postaje čista manifestacija tržišne euforije.

Što zapravo stoji iza velikih IPO skokova

Na prvi pogled, ovakvi skokovi mogu djelovati kao potvrda snage kompanije, ali u praksi oni mnogo češće ukazuju na "underpricing". IPO cijena rijetko predstavlja fer vrijednost, već kompromis između kompanije, investicijskih banaka i velikih investitora, s ciljem da se osigura uspješna distribucija dionica i stabilan početak trgovanja. Upravo zato veliki prvodnevni rast često znači da je tržište bilo spremno platiti više nego što je kompanija tražila.

Ovaj obrazac se gotovo uvijek pojavljuje u istim uvjetima - kada postoji jaka investicijska tema, ograničena ponuda dionica i izražena potražnja, kako institucionalnih tako i retail investitora. U takvom okruženju dodatno se javlja i efekt "fear of missing out", koji dodatno ubrzava rast cijene i pojačava volatilnost. IPO u tim trenucima postaje događaj vođen likvidnošću i kolektivnom psihologijom tržišta.

Regionalna realnost

Kada se ovakvi primjeri usporede s Adria regijom, razlika postaje još izraženija. Lokalna tržišta karakteriziraju manji broj IPO-a i znatno uža investicijska baza, što direktno utječe na intenzitet kretanja cijena prvog dana. Ipak, i u regiji su postojali periodi izraženog interesa za IPO-e, posebno prije globalne financijske krize.

 

Hrvatska i Slovenija tada su zabilježile najznačajnije primjere; IPO HT-a 2007. godine pokazao je koliko snažna može biti potražnja i na manjim tržištima, dok je Nova KBM u Sloveniji iste godine, uz veliku preplatu emisije, dodatno potvrdila da investitori u određenim fazama mogu agresivno reagirati i van velikih financijskih centara.

 

Sličan obrazac mogao se vidjeti i u novijem primjeru slovenske osiguravajuće kompanije Vzajemna, koja je 4. ožujka listirana na Ljubljanskoj burzi. Nakon statusne transformacije i izlaska na burzu, uz nominalnu cijenu dionice od jednog eura, potražnja je značajno premašila ponudu, pri čemu su prve transakcije zaključivane po cijenama i do 20 puta višim od nominalne vrijednosti. Do kraja dana, trgovanje se stabiliziralo na oko osam eura po dionici.

 

Drugi primjeri, poput INA-e i Spana, pokazuju isti obrazac, ali sa znatno manjim intenzitetom, što jasno ukazuje na to da je ključni faktor upravo razina likvidnosti i širina investicijske baze.

 

Uspoređujući ove primjere, postaje jasno da veličina prvodnevnog skoka ne ovisi primarno o kvaliteti kompanije, već o tržišnom okruženju u kojem se IPO odvija. U uvjetima snažnog narativa, tržište može napraviti ekstremne pomake već prvog dana, dok u manje razvijenim tržištima isti proces ostaje znatno mirniji i fundamentalno orijentiran, iako i u Adria regiji postoje primjeri koji su zabilježili značajne skokove, među kojima se posebno izdvaja Vzajemna.

Kako pristupiti IPO-ima - između prilike i zamke

Zbog toga IPO treba promatrati kao jedan od najčistijih pokazatelja tržišnog sentimenta. Najveći skokovi pojavljuju se u trenucima kada se poklope narativ i potražnja, bilo da je riječ o dot-com eri, postpandemijskom tehnološkom rastu ili najnovijem valu investicija u umjetnu inteligenciju, ali ukoliko kompanija zaista nema snažnu financijsku strukturu i poslovni model, računajte da će vam se ova investicija u budućem periodu zasigurno zacrvenjeti u portfelju kada se euforija ispumpa.

Ukoliko želite izvući maksimum iz IPO-a, ono na što trebate obratiti pažnju jest je li financijska slika stabilna i postoji li jak narativ o toj kompaniji i industriji u kojoj se ona nalazi. To je dobitna kombinacija za ostvarivanje znatnih prinosa u kratkom roku, ali tada budite jako oprezni s daljnjim držanjem te kompanije, jer ako postane precijenjena, vrlo brzo može doći do korekcije.

Međutim, ako fundamentalna analiza pokazuje da je ta kompanija zaista kvalitetna, takva korekcija može predstavljati i priliku za dodatno ulaganje.

U tom smislu, IPO nije samo način financiranja kompanije, već trenutak u kojem tržište najjasnije pokazuje kako razmišlja. A upravo prvi dan trgovanja ostaje trenutak kada se ta očekivanja najbrže i najdirektnije pretvaraju u cijenu.