Glavna vijest današnjih tržišta bio je američki napad na Iran. Svjetska tržišta procjenjuju hoće li trenutni odgovor Irana na američke napade na njegova nuklearna postrojenja ozbiljno ugroziti protok nafte s Bliskog istoka.
Trgovački dan započeo je u Aziji, koja je većinom bila u minusu. Korejski indeks Kospi pao je za 0,24 posto, japanski Nikkei za 0,13 posto, a indijski Nifty 50 za 0,56 posto. Bolje je prošla Kina, gdje je indeks CSI 300 porastao za 0,29 posto, dok je hongkonški Hang Seng porastao za 0,67 posto.
I europske burze otvorile su trgovanje u minusu: njemački DAX pao je 0,52 posto, francuski CAC 40 0,71 posto, londonski FTSE 0,24 posto, paneuropski Stoxx 50 0,37 posto i Stoxx 600 0,45 posto. U minusu je bio i ljubljanski SBI TOP, koji je izgubio 0,75 posto.
Čitaj više

Tko će platiti cijenu Trumpovog sukoba s Iranom?
Odluka američkog predsjednika da se SAD pridruži izraelskom bombardiranju Irana izazvala je burne reakcije diljem svijeta, od komentara laika na društvenim mrežama kako je "počeo Treći svjetski rat".
prije 20 sati

Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Što to znači za svijet?
Pet ključnih pitanja koja morate znati o potencijalnim posljedicama zatvaranja Hormuškog tjesnaca na globalno gospodarstvo.
23.06.2025

Ratna ekonomija: Izraelski startupovi protiv rafinerija ajatolaha
Izrael uz potpunu zračnu nadmoć taktički kontrolira situaciju, ali što ekonomija kaže o ishodu rata?
23.06.2025

Kako kriza na Bliskom istoku utječe na Petrol?
Petrol posebno pogađa nedostatak vlastitih rafinerijskih kapaciteta.
18.06.2025
"Tržišta smatraju da odgovor možda neće biti dramatičan jer bi Iran time mogao uvući i druge države koje trenutačno nisu uključene", izjavio je za Bloomberg John Bilton, voditelj strategije s više klasa imovine pri JPMorgan Asset Managementu. Tržište "apsorbira geopolitički događaj i ocjenjuje da na prvi pogled ne mijenja trend kretanja".
"Utjecaj eskalacije napetosti na Bliskom istoku tržišta kapitala primila su prilično mirno, jer zapadne obavještajne službe ne očekuju trenutačni odgovor iz Teherana", rekao je Matej Krajnik, upravitelj portfelja u Generali Investmentsu.
"Glavna prijetnja tržištima dolazi od rasta cijena sirove nafte, koje se unatoč američkom napadu nisu zadržale iznad 75 dolara po barelu. Terminski ugovori su tijekom noći na ponedjeljak naglo skočili iznad 78 dolara, ali se cijena brzo vratila na razinu s kraja prošlog tjedna. Slično se dogodilo i na tržištu zlata jer geopolitičke napetosti nisu izazvale veći pomak cijene."
Krajnik ističe da je slaba reakcija na tržištima rezultat očekivanja da neće doći do značajnih promjena na robnim tržištima sve dok Iran zadrži nadzor nad zloglasnim otokom Karg, odakle izvozi većinu svoje sirove nafte i prirodnog plina. "Otok u srcu Perzijskog zaljeva glavni je izvor prihoda za režim ajatolaha Hameneija. Zbog toga režim ne može zatvoriti Hormuški tjesnac jer bi to značilo gubitak stotina milijuna dolara za državu koja ovisi o izvozu nafte i plina", pojašnjava Krajnik.
Reakcija tržišta na prvi izraelski napad na Iran ovog mjeseca općenito je bila suzdržana. Čak i nakon padova posljednja dva tjedna, indeks S&P 500 još je uvijek tek oko tri posto ispod svoje najviše vrijednosti iz veljače. Bloomberg navodi da bi daljnji gubici mogli biti ograničeni jer su se investitori već dijelom pripremili na moguće širenje sukoba. "Smirena reakcija tržišta pruža ulagačima priliku da smanje izloženost riziku", izjavio je Mohit Kumar, glavni europski strateg u Jefferies Internationalu.
Bloomberg
Zlato, kriptovalute, dolar...
U ponedjeljak je zlato, koje se smatra utočištem u vremenima geopolitičke i tržišne nestabilnosti, zabilježilo rast. Cijena unce porasla je za 0,28 posto i u trenutku pisanja iznosila 3.377 dolara.
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
3.358,67 USD
-9,7199999999998 -0,29%
vrijednost na početku trgovanja
3.387,8
posljednja zaključna vrijednost
3.368,39
promjena od početka godine
28,608496856544%
dnevni raspon
3.347,21 - 3.395,07
raspon u 52 tjedna
2.293,75 - 3.500,10
Bitcoin, najveća i najstarija kriptovaluta, u ponedjeljak je blago porastao na 101.350 dolara. Ipak, od početka izraelsko-iranskog sukoba ukupna vrijednost digitalne imovine je u padu. Dan prije izraelskog napada token je vrijedio 107.850 dolara.
XBTUSD:CUR
XBT-USD Cross Rate
101.291,89 USD
+1.730,56 +1,74%
vrijednost na početku trgovanja
99.562,64
posljednja zaključna vrijednost
99.561,33
promjena od početka godine
8,3999%
dnevni raspon
99.056,20 - 102.164,39
raspon u 52 tjedna
58.892,78 - 111.980,31
Bloombergov indeks dolara porastao je u ponedjeljak za 0,63 posto, dok je vrijednost eura u odnosu na dolar pala za 0,52 posto dan nakon američkog napada.
EURUSD:CUR
EUR-USD X-RATE
1,1462 USD
-0,00610 -0,53%
vrijednost na početku trgovanja
1,149
posljednja zaključna vrijednost
1,1523
promjena od početka godine
10,7012%
dnevni raspon
1,15 - 1,15
raspon u 52 tjedna
1,01 - 1,16
Što se događa s cijenom nafte?
Nafta je ponovno u središtu bliskoistočnog sukoba, posebno s obzirom na mogući odgovor Irana na američki napad. Teheran bi se mogao odlučiti za zatvaranje strateški važnog Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko četvrtine svjetske nafte. Ako bi Iran uspio onemogućiti prolazak velikim tankerima prema Kini, Europi i drugim regijama, cijene nafte mogle bi naglo porasti i destabilizirati globalno gospodarstvo.
Trenutačna cijena barela (159 litara) sjevernomorske nafte Brent iznosi 76,5 dolara, dok se cijena za američku naftu WTI kreće malo iznad 73 dolara. "Trgovci zadržavaju dah i čekaju hoće li Izrael ili Iran proširiti sukob s vojne i političke razine na energetsku", rekao je za Bloomberg Bob McNally iz Rapidan Energy Groupa. "Zasad nitko još nije povukao okidač. Ako se to ne dogodi, cijena će se vjerojatno stabilizirati."
"Nakon nedavnog američkog zračnog napada ponovno su porasle napetosti u jednoj od najvažnijih energetskih točaka svijeta. Iranski parlament podržao je prijedlog o mogućem zatvaranju tjesnaca, no konačnu odluku donosi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Hormuški tjesnac ključna je tranzitna točka za globalni izvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Kroz taj prolaz ide gotovo 20 posto svjetske trgovine LNG-om, pri čemu 85 posto odlazi prema Aziji, dok Europa ima oko osam posto izravne izloženosti", rekao je analitičar Tilen Šarlah iz Acexa.
Bloomberg
"Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo bi šok u opskrbi energentima, što bi moglo potaknuti novi val inflacije na Zapadu. Također bi nastali ozbiljni problemi u opskrbi azijskih tržišta sirovom naftom", rekao je Matej Krajnik iz Generali Investmentsa.
Iako su izraelski napadi oštetili iranske rafinerije, opskrba još nije prekinuta. "Još nijedan barel nije povučen s tržišta", izjavila je za New York Times naftna analitičarka tvrtke Kpler Muyu Xu. Ozbiljni problemi mogli bi nastati ako budu pogođeni terminali za utovar nafte ili ako Iran doista blokira Hormuški tjesnac.
"Ako Iran blokira Hormuški tjesnac, makar i na jedan dan, cijena nafte mogla bi privremeno skočiti na 120 ili čak 150 dolara po barelu", rekla je Xu. "Ako pak napadne veće proizvodne ili izvozne objekte u susjednim zemljama, cijene bi mogle ostati visoke još dulje."
U najgorem scenariju, zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi pogurati cijenu sirove nafte preko 130 dolara za barel. To bi pogodilo globalni gospodarski rast i dodatno povećalo cijene osnovnih proizvoda. Bloombergovi ekonomisti procjenjuju da bi inflacija potrošačkih cijena u SAD-u tijekom ljeta mogla porasti na gotovo četiri posto, što je znatno iznad zone komfora američke središnje banke Fed.
"Ako bi u narednim danima ili tjednima došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, izvoz sirove nafte s Bliskog istoka značajno bi pao. Prema nekim procjenama, višednevno zatvaranje moglo bi izazvati skok cijene nafte do 120 dolara po barelu, kao što smo vidjeli na početku rata u Ukrajini. Ipak, u regiji postoji određena diverzifikacija izvoza. Saudijska Arabija ima naftovod od Perzijskog zaljeva do Crvenog mora s kapacitetom oko pet milijuna barela dnevno, a Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovod do Omanskog zaljeva s kapacitetom oko dva milijuna barela. Tako bi prekid izvoza najviše pogodio Kuvajt, Bahrein i Katar", pojašnjava Krajnik.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...