Europske dionice nastavljaju s rastom ovih dana zahvaljujući pojačanom optimizmu da bi se najgori scenarij posljedica carinske politike Donalda Trumpa mogao izbjeći. Dodatni optimizam ulijevaju i dobre vijesti o rastu spajanja i preuzimanja (engl. mergers and acquisitions – M&A) na kontinentu.
U trenutku zaključenja ovog teksta, u petak 2. svibnja u 12 sati, paneuropski indeks Stoxx 600 zabilježio je dnevni rast od oko jedan posto, britanski FTSE 100 porastao je za 0,8 posto, njemački DAX na polovici trgovačkog dana imao je rast od 1,55 posto, a francuski CAC 40 porastao je 1,4 posto.
Bankarski sektor jedan je od najvećih dobitnika u Europi u ovom razdoblju, pri čemu je talijanska Banca Generali zabilježila najveći dnevni skok, od 5,2 posto, nakon što je konkurentska Mediobanca iznenada ponudila preuzimanje vrijedno 6,3 milijarde eura (7,2 milijarde dolara), izvijestio je Bloomberg. U biotehnološkom sektoru, dionice njemačke grupe Merck porasle su za 1,3 posto nakon odluke o preuzimanju američke biofarmaceutske kompanije SpringWorks Therapeutics. U drugim sektorima, britanska tvrtka za dostavu hrane Deliveroo zabilježila je porast dionica od čak 17 posto, nakon što je primila ponudu za preuzimanje od američke tvrtke DoorDash u iznosu od 3,6 milijardi dolara.
Bloomberg
Europske burze započele su 2025. godinu optimistično, što se u prvom kvartalu odrazilo na bolje rezultate od američkih tržišta. FTSE, DAX i CAC 40 porasli su u prva tri mjeseca za 10,7 posto, 3,9 posto i 5,4 posto, dok su američki indeksi u istom razdoblju bili u crvenom – S&P 500 pao je 4,4 posto do 31. ožujka, Dow Jones gotovo jedan posto, a velike tehnološke kompanije bile su najteže pogođene pa je Nasdaq Composite kvartal završio s padom od 10,3 posto u odnosu na kraj 2024.
Taj trend u Europi potaknuli su izgledi za povećane državne investicije u obranu i energetiku, kao i monetarna politika Europske središnje banke (ECB), koja nastavlja s popuštanjem. No objava američkih carina famoznog 2. travnja i naknadno kolebanje u odlukama izazvali su nestabilnost tržišta s obaju strana Atlantika.
Tako smo svjedočili panici i stampedu na Wall Streetu, ali i u Europi – u prvom tjednu nakon objave carina, S&P 500 izgubio je čak 12 posto, Dow Jones gotovo 11 posto, a Nasdaq je pao za više od 13 posto. Glavni europski indeksi nisu prošli ništa bolje – DAX je pao 11,5 posto, FTSE 100 za 10,8 posto, dok je CAC 40 izgubio najviše – 12,7 posto u razdoblju od šest do sedam dana. Otad se burze oporavljaju, pri čemu su američke i dalje u minusu gledano od početka godine, dok europske, zahvaljujući snažnom startu u prvom kvartalu, postupno nadoknađuju gubitke i od početka 2025. godine bilježe značajan plus.
Iako dobri kvartalni rezultati američkih korporacija trenutačno dižu indekse na Wall Streetu, ukupno gledano od početka 2025., europska financijska tržišta pokazala su se otpornijima dok Trump pokušava preoblikovati globalnu trgovinu i potkopava višedesetljetnu američku dominaciju. Stari kontinent nadmašio je američka financijska tržišta u gotovo svakom pogledu. Euro je najsnažniji u posljednje tri godine. Njemačke obveznice prošlog su tjedna dosegle rekordne razine, a europske dionice pokazale su se puno otpornijima nego što se ranije mislilo. Samo u posljednjih šest mjeseci dogodila se nevjerojatna promjena.
'Europa je dosad bila poput muzeja, sada oživljava'
Europske dionice pokazale su se znatno otpornijima od američkih, iako se krajem 2024. činilo da će zauvijek ostati u njihovoj sjeni. Glavne teme tada bile su aktivnosti američkih tvrtki u razvoju umjetne inteligencije, jačanje dolara i nadolazeći val smanjenja poreza za pokret MAGA.
"Čini se da je Europa dosad bila kao muzej, a sada oživljava", komentirala je za Bloomberg Catherine Braganza iz Insight Investmenta iz Londona. Američke carine navele su ulagače da se zapitaju hoće li američke državne obveznice i dolar i dalje nuditi utočište. Njemačka je obećala stotine milijardi eura za troškove obrane i infrastrukture nakon što je Trump jasno dao do znanja da Washington više neće biti glavni jamac europske sigurnosti. Investitori sada traže načine da svoj kapital sklone izvan dosega Trumpove politike i njezine nepredvidivosti.
Neka od najvećih imena u financijama pozicioniraju se za veće dobitke u Europi. Vanguard International zainteresiran je za kratkoročne obveznice u eurozoni, dok se očekuje da bi središnja banka mogla dodatno smanjiti kamatne stope. Goldman Sachs pak predviđa da će euro porasti na 1,20 dolara, kako će američka valuta slabiti.
Naravno, američke carine donijele su i glavobolje Europi – smanjile su optimizam oko odluke Njemačke prošlog mjeseca da krene u veliko trošenje, a izgledna recesija u SAD-u utjecat će i na druge ekonomije, uključujući i EU-ovu. Ipak, mnogo toga i dalje ide u prilog europskim tržištima, a dugoročna rotacija kapitala u regiju tek je započela. Europski političari i bankari vide pad dolara kao priliku za jačanje eura, koji se dosad smatrao rezervnom valutom. Europski blok sada je jači nego ikad, što je ublažilo dodatne padove u zaduženijim zemljama poput Italije.
"EU je otporniji nego u prošlosti i to bi trebalo biti pozitivno za investicijske tijekove", izjavio je Vasileios Gkionakis, viši ekonomist i strateg u Aviva Investorsu. Europske dionice također privlače ulagače jer su američka tržišta vrlo nestabilna. Nedavno istraživanje menadžera globalnih fondova koje je provela Bank of America pokazalo je da rekordni broj ispitanika planira smanjiti izloženost američkim dionicama.
Francuska investicijska kuća Amundi favorizira europske dionice, s naglaskom na dionice obrambene industrije. Njihov investicijski direktor Vincent Mortier izjavio je da je kontinent dobro pozicioniran za privlačenje kapitala kako se globalni trgovinski sustav mijenja. "Takvi trenuci događaju se jednom u 100 ili 200 godina", rekao je. "Europa je ponovno na karti."
Slovenski indeks regionalni prvak
Dok Trumpova politika unosi nemir na globalna financijska tržišta, tržišta kapitala u Adria regiji pokazuju iznenađujuću otpornost, barem u nekim segmentima.
Unatoč globalnim potresima izazvanim američkom trgovinskom politikom, burze u Adria regiji pokazuju znakove buđenja: Beograd s novim emisijama korporativnih obveznica, Zagreb s prvim znakovima IPO aktivnosti, Ljubljana s povratkom povjerenja, a Sarajevo s ambicioznim planovima. U Skoplju pak burza pokušava kroz pojačanu suradnju i podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) približiti tržište kapitala poduzećima. U tu svrhu nedavno su potpisali i memorandum o suradnji, a obje institucije pomoći će tvrtkama koje se odluče financirati putem tržišta.
Inače, 2025. godina za regionalne burze započela je mješovito, pri čemu slovenski indeks SBI TOP bilježi uvjerljivo najbolje rezultate. Početak godine obilježen je snažnim prometom dionicama farmaceutske Krke, naftnog diva Petrola i ostalih domaćih blue chipova, pa je krajem veljače indeks premašio dvije tisuće bodova – prvi put u 17 godina.
Nakon 2. travnja, kao i ostala svjetska tržišta, Ljubljanska burza zabilježila je pad, no zatim se oporavila i početkom svibnja nalazi se oko 20 posto iznad razine s početka godine. Marko Bombač, predsjednik uprave Ljubljanske burze, izjavio je za Bloomberg Adria TV da je rast posljedica poslovnih rezultata kompanija i jačanja povjerenja ulagača.
Ostala tržišta u Adria regiji nisu zabilježila takav uzlet od početka godine i sva su prošla kroz nekoliko teških dana nakon 2. travnja i objave carina. Nakon oporavka, drugo mjesto po rastu u 2025. pripada Sarajevskoj burzi, čiji je indeks SASX-10 porastao za 11,3 posto do 2. svibnja, ispred hrvatskog Crobexa s oko 3,6 posto. Beogradski Belex 15 jedini nije zabilježio rast od početka godine, već pad, od 0,5 posto.
Na Beogradskoj burzi zadovoljni su uspješnim plasmanom korporativne obveznice grupe Elixir i očekuju još 20-ak sličnih emisija u bliskoj budućnosti. Na Zagrebačkoj burzi nakon tri godine stagnacije vide novu priliku za oživljavanje tržišta putem inicijalnih javnih ponuda. Iako indeks oscilira, a likvidnost ostaje skromna, direktorica burze Ivana Gažić prognozira povratak povjerenja među poduzećima i ulagačima.
Na Makedonskoj burzi, gdje je indeks MBI10 nakon izvanredne 2024. godine imao rast od 65 posto, početak 2025. nije bio loš – s rastom od gotovo 8,5 posto do 21. siječnja, ali je zatim do 5. veljače zabilježen pad od osam posto, čime je izbrisan gotovo sav početni dobitak. Nakon toga uslijedio je oporavak, indeks je 14. veljače dosegao 10.792 boda, a u sljedeća dva tjedna se kretao između 10,3 i 10,5 tisuća bodova. Panika sa svjetskih burzi nije se odmah prelila na domaće tržište, ali je 7. travnja indeks pao za 3,8 posto. Nakon određenih oscilacija, od 24. travnja MBI10 bilježi kontinuirani rast te je skraćeni radni tjedan zbog praznika završio na 10.472 boda, što je 2,66 posto više u odnosu na početak godine.
.webp){kind=icon}
