Ulaganje na tržištu dionica uglavnom nije aktivnost za one sa slabijim srcem, a ove je godine to bilo još i manje, mada sad pred sam kraj izgleda kao da bi investitori mogli imati relativno miran novogodišnji san. Glavna tema u 2023. svakako je bila borba protiv inflacije. Na početku godine ona je u Europskoj uniji bila dvoznamenkasta, u Sjedinjenim Američkim Državama nešto niža od toga, no u oba slučaja svakako dosta viša od dva posto gdje je velike središnje banke inače vole vidjeti.
Upravo je borba monetarne politike s rastom cijena diktirala raspoloženje na burzama. Investitori su pomno pratili kako dišu središnji bankari i svaka naznaka popuštanja i približavanja kraja razdoblja visokih kamatnih stopa odražavala se u rastu cijena dionica. Vrijednost dioničkih indeksa je krajem godine zbog toga upravo rezultat činjenice da su velike središnje banke, zahvaljujući hlađenju inflacije, u drugom dijelu godine prestale dizati stope.
Paneuropski indeks Stoxx Europe 600 je od početka 2023. porastao za više od deset posto. Njegov američki pandan, indeks S&P 500, skočio je i bitno više, preko 20 posto. Među pojedinim indeksima bilo je i onih koji su dosegnuli svoje povijesne rekorde, poput poznatog Dow Jonesa ili frankfurtskog DAX-a. Spomenute brojke zbog inflacije treba uzeti s dozom realizma, no one su svejedno odraz nade ulagača kako će u 2024. i nakon toga ipak doći do stabilizacije cijena i zamaha u globalnom gospodarstvu.
Analitičar Erste & Steiermärkische banke Davor Špoljar drži da je "nakon makroekonomski izazovne godine u Europi, koja je plesala na rubu recesije, uz povišenu inflaciju te dva ratna sukoba na njenim granicama, izvedba dioničkih indeksa (…) u datim okolnostima bila iznimno dobra". Posebno ističe tehnološki sektor koji je "najsnažnije (…) povukao" zbog čega je indeks Nasdaq ove godine skočio za 40-ak posto.
Špoljar dodaje da je "najsnažniji impuls tržištima došao (…) od zaustavljanja porasta kamatnih stopa centralnih banaka te očekivanja da će ubrzo doći i do njihova spuštanja". No upozorava da bi "takva očekivanja mogla (…) ipak biti preuranjena te bi godina mogla početi opreznije, a fokus se usmjeriti na valuacije dionica i kvalitetnija izdanja s očekivanim rastom zarada". Špoljar komentira i da "očekivanja oko dinamike kretanja zarada nisu tako jednoznačna, jer će efekt dosadašnjih podizanja kamatnih stopa postati vidljiviji, ekonomski rast je usporen, a prisutni su i inflacijski pritisci na tržištu rada".
U Agram brokerima, jednom od aktivnijih domaćih igrača na tržištu kapitala, u ovom trenutku kao glavne faktore za iduću godinu izdvajaju usporavanje inflacije i "uzavrelu svjetsku geopolitičku situaciju" koja je, ističu, "teško predvidljiva, a pritom može značajno pridonijeti volatilnosti" na tržištima. Uzimajući u obzir ta dva faktora "kao i povijesna kretanja tržišta kapitala u sličnim uvjetima ekonomskog okruženja" brokeri iz Agrama smatraju "da bi navedeno moglo rezultirati nastavkom pozitivnih kretanja većine svjetskih burzovnih indeksa i to u okvirima njihovih višegodišnjih prosjeka koji su na nešto nižim razinama u odnosu na prinose ostvarene u ovoj godini".
Istovremeno, upozoravaju kako mnoštvo nepredvidljivih faktora dovodi do situacije "u kojoj je izrazito teško odrediti regiju ili državu koja bi se mogla posebno istaknuti u predstojećem razdoblju". No ako se razmotre čimbenici koji utječu na buduće kretanje domaćeg tržišta kapitala, "ne bi nas iznenadilo da upravo tržište kapitala Republike Hrvatske bude jedno od tzv. hot spotova, odnosno tržište kapitala za koji će postojati pojačan interes domaćih i stranih ulagača", dodaju.
Njihovi kolege iz varaždinskih Fima vrijednosnica imaju slična očekivanja od globalnih tržišta gdje bi trebalo doći do "nastavka pozitivnog trenda" jer vjeruju "da će uvjeti usporavanja inflacije, bez znatnijeg pogoršanja makroekonomskih uvjeta, dovesti do boljih poslovnih rezultata kompanija". Ističu kako trenutno očekivani rast kompanija čije se dionice nalaze u sastavu indeksa S&P 500 za 2024. godinu iznosi 11,2 posto, a dodatno povećanje od 11,9 posto se očekuje za 2025. godinu.
"Ovo sugerira da je vrlo izgledan rast profitabilnosti kompanija, pa fundamentalni pokazatelji, s obzirom na očekivane rezultate za 2025. godinu, ne upućuju na prekomjernu precijenjenost dionica. Uzimajući u obzir očekivani početak snižavanja kamatnih stopa u SAD-u sljedeće godine, kao i velika očekivanja povezana s razvojem i primjenom umjetne inteligencije, koja će zasigurno mijenjati ekonomiju u bliskoj budućnosti, smatramo da je vrlo izgledan rast S&P 500 indeksa na nove rekordne razine u 2024. godini. Zbog toga nam se dionice u SAD-u čine kao najsigurniji izbor", komentiraju u Fimi.
U društvu za upravljanje investicijskim fondovima ZB Invest također smatraju da bi "postupni oporavak gospodarstava sa snižavanjem kamatnih stopa trebao pružiti podršku i pozitivno utjecati na dionička tržišta" u idućoj godini. Komentiraju kako "pozicioniranje na financijskim tržištima u posljednje vrijeme sugerira da investitori vide soft landing kao najizgledniji scenarij za sljedeću godinu, prema kojem bi (…) inflacija trebala nastaviti usporavati, bez veće štete za ekonomski rast, nakon čega bi uslijedilo snižavanje referentnih kamatnih stopa". Tamo su se osvrnuli i na obvezničko tržište te napominju da bi se "ako su tržišta u pravu, (…) cijene obveznica na globalnom tržištu trebale oporaviti, a krivulja prinosa se vratiti pozitivnom nagibu".
Pogled na dioničku 2024. godinu u ovom je trenutku pozitivan. Nakon izazovne 2023. koja je ulagačima mogla donijeti i znatne zarade – dionice Zuckerbergova Meta Platformsa skočile su za 170 posto, a Nvidije za više od 220 posto, prognozira se svojevrsno primirivanje. Poput silaska sa zatrčanog konja na nešto sporijeg i mirnijeg magarca.
Očekivani nastavak rasta zarada kompanija znači da bi se i u 2024. godini mogle naći dobre prilike za investicije, čak i ako se ulaže u nekakav sektorski ili opći dionički indeks, a ne nužno u dionice pojedine kompanije. Investitorima preostaje tek da za Novu godinu požele trgovanje bez previše iznenađenja. I da magarac ne stane.