Dionički su indeksi na američkim burzama u utorak blago skliznuli jer investitori strahuju od ojačavanja inflacijskih pritisaka zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, a to bi zauzvrat moglo nagnati Savezne rezerve (Federal Reserve, Fed) na dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Dow Jones indeks oslabio je za 0,7 posto, na 32.990 bodova, dok je S&P 500 skliznuo za 0,6 posto, na 4132 boda. Tehnološki Nasdaq indeks izgubio je 0,4 posto vrijednosti te je zaključen na 12.081 bodu.
Američki burzovni indeksi prošlog su tjedna skočili više od 6 posto nakon višetjednoga negativnog niza, no nastavak rasta prekinula je zabrinutost ulagača jer su čelnici Europske unije postigli dogovor o djelomičnoj zabrani uvoza ruske nafte. Objava odluke privremeno je na svjetskim burzama podigla cijenu barela.
Nastave li cijene energenata rasti, to bi moglo ojačati inflatorne pritiske, a takav razvoj događaja mogao bi američku središnju banku potaknuti na agresivnije povećanje kamatnih stopa od dosad očekivanih, piše Hina.
Christopher Waller, jedan od guvernera Feda, u ponedjeljak je kazao kako bi središnja banka trebala biti spremna za povećanje kamata za po 0,5 postotaka na svakoj idućoj sjednici sve dok inflacija ne bude sasvim zauzdana.
Predsjednik Feda Jerome Powell i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden u utorak su razgovarali, a Biden je poručio kako je njegov najveći prioritet sada inflacija.
Na to upućuje i niz posljednjih gospodarskih pokazatelja. U utorak je objavljeno kako su cijene kuća u SAD-u u ožujku porasle na rekordne razine, dok je povjerenje potrošača u svibnju palo zbog visoke inflacije i rasta kamatnih stopa.
"Tržište pokušava dokučiti kada bi Fedova borba s inflacijom mogla završiti", kazao je Jack Janasiewicz, menadžer portfelja u tvrtki Natixis Investment Management Solutions, čije riječi prenosi Hina.
Inflacija u SAD-u na najvišim je razinama u posljednjih 40 godina, a Fed je od ožujka povećao referentne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova te se očekuje kako će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice. Do kraja godine one bi se mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na tržištu. To će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, na što upućuju i svi posljednji pokazatelji.
Skok dioničkih indeksa na američkim burzama za 6 posto prošloga tjedna pobudio je nadu da bi se tržište brzo moglo oporaviti od oštrog pada prethodnih mjeseci, no trend rasta nije nastavljen u utorak, prvoga radnog dana za američka tržišta ovog tjedna.
"Previše je problema koji pritišću tržište, što mu sprečava snažan V-oblik oporavka. Tu su neizvjesnosti u vezi s ruskim napadom na Ukrajinu, visokom inflacijom u svijetu, rastom kamatnih stopa i usporavanjem rasta globalnog gospodarstva", drži Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO Family Office.
I na većini europskih burzi cijene dionica jučer su pale jer je vijest o novim rekordnim razinama inflacije u eurozoni potaknula strahovanja od dodatnog zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke.
Londonski FTSE indeks ojačao je 0,1 posto, na 7607 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 1,3 posto, na 14.388 bodova, a pariški CAC 1,4 posto, na 6468 bodova.