Oko 30 kilometara od obale kineske provincije Shāndōng, u Žutom moru, gdje valovi mogu dosegnuti i 10 metara, dvije kružne splavi nose uredno posložene redove solarnih panela koji su u ključnom iskoraku prema novom tehnološkom proboju k iskorištavanju čiste energije krajem prošle godine počeli s proizvodnjom električne energije.
Eksperiment, koji su pokrenuli kineska državna tvrtka State Power Investment Corp. i norveški developer Ocean Sun, jedan je od najboljih dosadašnjih pokusa za morsku solarnu tehnologiju i može predstavljati napredak u sektoru koji bi trebao omogućiti da sve više morskih lokacija udomaći pogone na obnovljive izvore energije.
Dosad su slični pokušaji uključivali malene sustave, a još je dosta prepreka koje treba prevladati kao što su visoki troškovi te utjecaj korozije od soli i djelovanje snažnih vjetrova. Ipak, developeri su sve više uvjereni da morski solarni paneli mogu postati novi važan segment u obnovljivim izvorima.
Čitaj više
Česi grade dvije solarne elektrane u Hrvatskoj
Češka tvrtka specijalizirana za obnovljive izvore želi biti vodeći developer i operater u Središnjoj, Istočnoj i Južnoj Europi.
11.07.2023
Puno projekata obnovljive energije u planu, no što je s mrežom?
Velike domaće energetske tvrtke imaju ambiciozne planove u segmentu obnovljivih izvora.
10.07.2023
Španjolska juri sa zelenim vodikom, hoće li EU moći to pratiti?
Španjolska ulaže više od 18 milijardi eura u proizvodnju i distribuciju vodika iz obnovljivih izvora.
08.07.2023
Povećanje ulaganja u solarne panele stvara nedostatak srebra
Male su mogućnosti za povećanje proizvodnje srebra, što onda diže i cijenu.
03.07.2023
"Primjena te tehnologije gotovo je neograničena dok se puno regija suočava s ograničenjem prostora na kopnu, uključujući dijelove Europe, Afrike ili Azije, kao što su lokacije poput Singapura ili Hong Konga", kaže glavni izvršni direktor tvrtke Ocean Sun Børge Bjørneklett.
Shāndōng, industrijsko područje južno od Pekinga, planira dodati više od 11 gigavata morskih solarnih elektrana do 2025. godine i u konačnici dosegnuti 42 gigavata, što je više od sadašnjeg kapaciteta cijele Norveške. Susjedna provincija Jiāngsū ima za cilj 12,7 gigavata. O sličnim idejama razmišljaju Japan, Nizozemska i Malezija.
Izazovi u pronalaženju dovoljno kopnenog prostora zbog negostoljubivog terena ili rizika od uništavanja šuma dovode do potrage za novim mogućnostima u trenutku kad već postoje stotine plutajućih projekata na jezerima, vodnim rezervoarima, ribogojilištima i branama.
U siječnju ove godine najveća plutajuća solarna elektrana u SAD-u stavljena je u pogon i opskrbljuje 1400 domova. Slični projekti razvijaju se u Japanu, Kini, Indiji, Kolumbiji, Izraelu i Gani.
Energetska samodostatnost
"Elektrane na obnovljive izvore moraju se širiti, no pitanje je gdje. Mislimo da vodene površine imaju golemi potencijal", izjavio je Li Xiang, čelni čovjek kineske tvrtke Sungrow Power Supply koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača opreme za korištenje obnovljive energije.
Izgrađena na umjetnom jezeru u kineskom Huáinánu, instalacija s više od pola milijuna solarnih panela pluta dok u blizini plivaju guske. Projekt je izgrađen na mjestu bivšeg potopljenog rudnika i pokriva površinu 400 nogometnih igrališta, isporučujući struju za više od 100 tisuća kućanstava.
Postavljanje solarnih sustava na postojeće vodene rezervoare teoretski bi moglo stvoriti energetsku samodostatnost za 6000 svjetskih gradova, navode istraživači sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Shēnzhènu.
"Ne moramo se tući za obradivu zemlju niti trebamo sjeći šume ili ići u pustinju", smatra jedan od istraživača, profesor Zeng Zhenzhong.
Ipak, ima i upozorenja da je potrebno još istraživanja dugoročnog utjecaja prekrivanja vode solarnim panelima.
Tako je zaustavljena izgradnja na nekim slatkovodnim površinama zbog zabrinutosti oko utjecaja na ekosustav i borbu protiv poplava.
Prema navodima iz tvrtke Ocean Sun, solarne elektrane koje mogu podnijeti i valove od četiri metra mogle bi biti spremne za komercijalnu uporabu unutar jedne godine, dok bi na one koje podnose desetmetarske valove morali pričekati barem još tri godine.
Developeri eksperimentiraju s različitim konceptima. Kružne splavi napravljene od plastičnih cijevi velike gustoće i s membranom na kojoj su paneli posloženi po cijeloj površini pomiču se u skladu s kretanjem valova. SolarDuck, tvrtka iz Rotterdama, postavlja panele na trokutaste platforme i ima ugovor za testiranje u Tokijskom zaljevu i pred obalom Malezije.
Otvoreno je pitanje o konačnoj veličini tržišta za morske solarne elektrane. Plutajuće elektrane mogu biti oko 40 posto skuplje zbog složenije instalacije i skupih podvodnih kabela. Za razliku od vjetra na moru koji proizvodi više električne energije no vjetar na kopnu, u tom smislu nema veće koristi u korištenju energije sunca na moru u odnosu na kopno.
"Solarne elektrane na moru su na neki način lošija varijanta u tom kontekstu. Imate veće troškove instaliranja, no ne dobijete više struje. Solarni paneli na moru mogli bi završiti kao svojevrsna niša u sektoru obnovljivih izvora za područja gdje nema dovoljno kopnenog terena poput Singapura", kaže analitičar Cosimo Ries iz tvrtke za analizu i obradu podataka Trivium China.
Sama Kina, inače, ima potencijal za razvoj snage od 700 gigavata u nekopnenim solarnim elektranama, što je jednako zajedničkom kapacitetu za proizvodnju struje Indije i Japana.
"Ljudi još nisu shvatili koliki je u stvari potencijal toga", poručuje profesor Zeng Zhenzhong.