Nakon velikog zaokreta u fenomenu zvanom Velika ostavka (engl. Great Resignation), stope otkaza pale su na razine kakve su bile u travnju 2019. godine, međutim, podaci PwC-a pokazuju da želja za napuštanjem poslodavaca nije u potpunosti isparila.
Studija je pokazala da u sljedećih 12 mjeseci posao želi promijeniti svaki četvrti uredski radnik (26 posto), što je porast u odnosu na 19 posto njih koji su to željeli prije godinu dana. Studija, koja je obuhvatila 54 tisuće radnika u 46 zemalja i teritorija o stavovima prema umjetnoj inteligenciji i ekonomskim promjenama, također je pokazala "prazninu u specijalizaciji" koja bi, ako se ne riješi, nespecijalizirane radnike mogla učiniti posebno osjetljivima na nezaposlenost i financijske poteškoće.
Ta skupina osjeća težinu financijskih pritisaka izazvanih stopama inflacije i nestabilnim gospodarstvom, a udio radnika koji kažu da im je ostalo novca na kraju mjeseca sve je manji te je ove godine pao na 38 posto s 47 posto u 2022. godini. Gotovo svaki peti ispitanik rekao je kako je prihvatio drugi posao ne bi li dopunio prihode, češće iz nužde, a ne iz želje za učenjem novih vještina.
Čitaj više
Svaki drugi radnik u Hrvatskoj misli da je potplaćen i podcijenjen
Svaki četvrti zaposleni zadovoljan je plaćom, a mnogi razmišljaju o otkazu, pokazalo je istraživanje.
29.06.2023
Zaposlenost u svibnju rasla, najviše zahvaljujući turizmu
Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj je u svibnju porastao za 1,7 posto.
28.06.2023
Kriza ili ne, tržište rada u srpskom IT-u ipak doživljava promjene
Otvoreno je pitanje je li se srpsko IT tržište našlo u pravoj krizi ili smo svjedoci smanjenja nakon pandemijskog procvata.
28.06.2023
S dvoznamenkastim rastom troškova rada Hrvatska pri vrhu EU-a
Hrvatska se u prvom tromjesečju svrstala u skupinu zemalja EU-a s najsnažnijim rastom nominalnih troškova rada po satu.
21.06.2023
"Bio sam stvarno iznenađen što je toliko ljudi imalo sporedni posao", rekao je Bhushan Sethi, partner u PwC-ovu odjelu za strategije. Iako su radnici koji imaju teškoća bili zastupljeni u većini demografskih kategorija, ekonomski je teret bio "najveći za manjine", rekao je.
Nezadovoljni uredski radnici koji planiraju napustiti poslove u sljedećoj godini vjerojatno će se natjecati s umjetnom inteligencijom u potrazi za drugom pozicijom, stoga je sada ključno svladati nove vještine.
Radnici koji se danas dobro nose s financijskim stresom također bi u bliskoj budućnosti mogli izvući deblji kraj zbog umjetne inteligencije i automatizacije. Samo 15 posto zaposlenika bez specijalizacije složilo se da će se priroda njihova posla u sljedećih pet godina značajno promijeniti, u usporedbi s više od polovice (51 posto) radnika sa specijaliziranim vještinama. Ta razlika samo povećava jaz u stručnosti, obeshrabrujući potencijalne tražitelje posla da steknu vještine koje će im omogućiti da ostanu učinkoviti u svojim ulogama ili da pronađu nove.
Čelnici poduzeća također bi sebe i svoju radnu snagu trebali pripremiti za budućnost. Trećina zaposlenika smatra da njihova tvrtka neće biti ekonomski održiva za deset godina zadrži li sadašnji smjer, što je u skladu s 39 posto izvršnih direktora koji su ranije ove godine slično odgovorili na PwC-ovu anketu Global CEO. Poslodavci se moraju reorganizirati kako bi unaprijedili svoje zaposlenike, bilo povećanjem plaća ili obrazujući ih kako bi razvili vještine koje umjetna inteligencija ne može replicirati.
"Ako imamo dvije grupe radnika koji imaju potpuno različita iskustva u tvrtki, poslodavci moraju osigurati da svima daju priliku da pođu s njima u budućnost", rekao je Sethi.