U svom izvješću o prognozama za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija za 2025. godinu, Deloitte stavlja generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI) u središte tehnološke transformacije. No to nije samo priča o napretku – Deloitte ovu godinu naziva "godinom jaza" jer, unatoč eksplozivnom rastu, pojavljuju se ključne strateške, infrastrukturne i društvene praznine koje bi mogle usporiti dugoročnu vrijednost AI tehnologija. GenAI je nesumnjivo pokretač promjena, no njezin razvoj nije linearan: "Prognoza Deloittea da će 2025. biti 'godina jaza' za generativnu umjetnu inteligenciju ističe tu važnu prekretnicu", piše predsjednica Deloitte SAD-a Lara Abrash. Značenje ovog trenutka višeslojno je jer se ne radi samo o tehnologiji, već i o odgovornosti industrije da popuni praznine koje bi mogle oblikovati sljedeće desetljeće digitalnog doba.
Neravnoteža između ulaganja i monetizacije: veliki ulozi, nesigurni povrati
Deloitte upozorava da je u infrastrukturu GenAI-ja, prvenstveno čipove i podatkovne centre, u posljednje dvije godine uloženo stotine milijardi dolara. No povrati na ta ulaganja zaostaju. "Ulaganja su trenutno deset ili više puta veća od povrata", navodi se u izvješću. Tvrtke se natječu za dominaciju u generativnoj arhitekturi, no većina još nema jasan poslovni model koji bi to opravdao. Najveći ulagači polaze od pretpostavke da si ne mogu priuštiti zaostatak, zanemarujući pritom realnu ekonomsku računicu. Time se produbljuje jaz između infrastrukture i monetizacije, koji bi, prema Deloitteu, mogao ostati otvoren još nekoliko godina. Više nije pitanje tko ima više servera, već tko zna iz njih stvoriti vrijednost.
Energetski paradoks: više AI-ja, više potrošnje, manje održivosti
GenAI nije samo intelektualno zahtjevan, već i energetski izuzetno intenzivan. Do 2025. godine, podatkovni centri za pokretanje velikih jezičnih modela, prema Deloitteu, trošit će oko dva posto svjetske električne energije, što je usporedivo s potrošnjom srednje velike države. "Taj će jaz vjerojatno ostati i u 2025. godini", upozoravaju analitičari. Problem nije samo u količini energije, već i u njezinim izvorima jer bi većina predviđenih centara trebala koristiti niskougljične izvore kako bi ispunila ciljeve ugljične neutralnosti, no mreže još nisu spremne pouzdano ih isporučiti. Rješenje nije u bržoj gradnji centara, već u bližoj suradnji s elektroenergetskim sektorom, optimizaciji algoritama i energetski učinkovitijim arhitekturama. Bez takvih inovacija, pritisak rasta postat će neodrživ.
Spolni jaz i pitanje povjerenja: brzina usvajanja ne znači jednakost
Iako Deloitte predviđa da će upotreba GenAI-ja među ženama u SAD-u do kraja 2025. dostići ili premašiti upotrebu među muškarcima, ključno pitanje ostaje povjerenje. "Unatoč ubrzanoj upotrebi, žene manje vjeruju da će pružatelji GenAI tehnologija odgovarajuće zaštititi njihove podatke." U 2023. godini, korištenje GenAI-ja među ženama bilo je upola manje nego među muškarcima, iako brzo raste. Ipak, zadrške žena pri uključivanju GenAI-ja u rad i svakodnevicu ostaju izražene, prije svega zbog nedostatka kontrole nad osobnim podacima, netransparentnih modela i nedovoljne zastupljenosti žena u razvoju tih tehnologija. Deloitte upozorava da bi tehnološke tvrtke trebale pojačati zaštitu podataka, smanjiti pristranosti i poticati veću raznolikost u AI timovima kako bi premostile taj jaz povjerenja i proširile korisničku bazu.
Deepfake kao nova kibernetička fronta
Pojava uvjerljivih lažnih sadržaja, od zvuka do videa, stvorenih GenAI-jem, sve više potkopava društveno povjerenje. "Granični troškovi stvaranja uvjerljivih lažnih sadržaja padaju, pa bi i cijena njihovog otkrivanja morala padati istim tempom." Deloitte upozorava da se jaz između sposobnosti stvaranja i otkrivanja deepfake sadržaja povećava, što bi moglo dovesti do novog doba digitalne dezinformacije. Rješenje nije samo tehnološko: uz AI alate za prepoznavanje lažnjaka, ključno će biti uvođenje standarda za označavanje sadržaja stvorenih GenAI-jem te razvoj pouzdanih metoda provjere izvora medijskih datoteka. Bez tih mehanizama, digitalni prostor će sve više nalikovati labirintu neprovjerenih istina.
Autonomni agenti: iz laboratorija u urede, ali postupno
Agentic AI, odnosno sustavi koji mogu samostalno obavljati zadatke i upravljati radnim tijekovima, među najperspektivnijim su primjenama GenAI-ja. Deloitte procjenjuje da će 2025. barem 25 posto tvrtki testirati te sustave u obliku pilot-projekata, a do 2027. koristit će ih već polovica tvrtki koje rade s GenAI-jem. "Neke će aplikacije agentnih AI sustava u određenim industrijama i slučajevima biti integrirane u radne procese već 2025. godine", procjenjuje Deloitte. Najviše potencijala pokazuju područja softverske automatizacije, korisnička podrška, regulatorna usklađenost i informacijska sigurnost. No brzina razvoja ne znači i brzo uvođenje: mnoga se poduzeća još uvijek suočavaju s pitanjima povjerenja, nadzora i odgovornosti koja autonomni sustavi otvaraju.
GenAI na uređajima: funkcije su spremne, korisnici još nisu
Prema Deloitteu, u 2025. više od 30 posto novih pametnih telefona i oko polovice osobnih računala sadržavat će namjensku GenAI funkcionalnost. Ti tzv. "inteligentni asistenti" omogućit će generiranje tekstova, prijevoda, analizu podataka i još mnogo toga bez potrebe za oblakom. No Deloitte dodaje: "Postoji veliko uzbuđenje oko generativne umjetne inteligencije, ali hoće li tehnologija ispuniti svoja očekivanja?" Usvajanje novih funkcionalnosti ovisit će o njihovoj stvarnoj korisnosti, jednostavnosti upotrebe i prije svega spremnosti korisnika da promijene svoje navike interakcije s uređajima. Potencijal je ogroman, ali daleko od zajamčenog.
Regulativa kao temelj povjerenja: regulacija ne smije zaostajati
Povjerenje u GenAI ne može se postići bez odgovarajućeg zakonodavnog okvira. Deloitte ističe 2025. kao ključnu godinu za oblikovanje pravila koja će omogućiti inovacije, a istovremeno zaštititi potrošače. Europska uredba o umjetnoj inteligenciji postavlja temelje koje bi mogle preuzeti i druge jurisdikcije. U izvješću stoji: "Način na koji ćemo kolektivno odgovoriti na te praznine odredit će nasljeđe koje ćemo ostaviti za sobom." Prilika je dvostruka: tvrtke koje uspiju uskladiti svoju tehnologiju s novim regulativama steći će konkurentsku prednost, a istovremeno doprinijeti većoj društvenoj legitimnosti GenAI-ja.
.webp){kind=icon}
