Zašto art deco nakit i nakon sto godina vrijedi milijune?

Kada se prošlog studenoga na aukciji u Christie’su pojavila veličanstvena kolekcija nakita, bilo je jasno da slijedi pravi spektakl. Očaravajući niz dijamanata, rubina i smaragda, izrađenih po narudžbi u Cartierovoj londonskoj radionici na Bond Streetu tijekom 1920-ih i 1930-ih, ostao je u vlasništvu obitelji Sassoon, istaknute bagdadske židovske dinastije, čitavo stoljeće.

Kolekcija je čak preživjela i bombardiranje banke u kojoj je bila pohranjena tijekom Drugog svjetskog rata. Zvijezda aukcije – iznimna indo-perzijska art deco dijamantna ogrlica težine između 130 i 140 karata – bila je rijetko očuvana dragocjenost iz epohe u kojoj su se najvažniji komadi nakita najčešće prodavali ili prepravljali.

Procijenjena vrijednost iznosila je do 1,3 milijuna švicarskih franaka (1,63 milijuna dolara).

Prodana je za 4,4 milijuna franaka – još jedan dokaz trajne privlačnosti art deco stila, koji ove godine slavi svoj stoti rođendan.

Sassoon-Cartier ogrlica, iz otprilike 1935., prodana je prošle godine za 4,4 milijuna švicarskih franaka | Christie's

 

Ta estetika, koja je oblikovala modu, arhitekturu, umjetnost i nakit, započela je 1910-ih, procvjetala u burnim 1920-ima i izgubila na značaju tijekom Velike depresije. Iako je trajala svega dva desetljeća, ostavila je dubok trag na dizajn narednih generacija, a suvremeni neovisni dizajneri i dalje pronalaze inspiraciju u njezinim čistim linijama i smjelim oblicima. "Art deco ostaje najpopularnije razdoblje među kolekcionarima", kaže Benoît Repellin, globalni voditelj odjela za nakit u aukcijskoj kući Phillips.

Stil je službeno stupio na međunarodnu scenu 1925. godine, kada je održana Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes (odakle potječe i naziv art deco). Izložbu je organizirala francuska vlada radi promicanja suvremenog dizajna; prvotno se trebala održati 1915., no odgođena je zbog Prvog svjetskog rata. Kada je napokon otvorena deset godina kasnije, s izlagačima iz 21 zemlje, posjetilo ju je više od 16 milijuna ljudi, koji su razgledali oko 15 tisuća izložaka najpoznatijih imena epohe, poput Renéa Laliquea, Le Corbusiera i Jeanne Lanvin. Pavillon de l’Élégance Émile-Jacquesa Ruhlmanna postao je simbol art deco interijera.

Art deco broš od kolumbijskog smaragda i dijamanata iz 1930. iz privatne zbirke obitelji Sassoon bio je na istoj aukciji | Christies

Izložena djela bila su pravo otkriće. Na kraju surovog rata, svijet se brzo mijenjao zahvaljujući napretku u zrakoplovstvu, automobilima i elektrifikaciji. Avangardna umjetnost i književnost cvjetale su, pa je bilo logično da se i dekorativna umjetnost transformira. "Art deco bio je odgovor na vrijeme ispunjeno nadom i uzbuđenjem zbog suvremenog svijeta", kaže Briony Raymond, dizajnerica i kustosica nakita iz vintage razdoblja. "Bilo je mnogo raskoši u burnim 1920-ima."

Cartier stolni sat u art deco stilu, izrađen od srebra, nefrita i lapis lazulija, prodavan u Gübelinu oko 1990., prodan je na aukciji u travnju za gotovo 50 tisuća eura (431,8 tisuća hongkonških dolara) | Sotheby's

Novi geometrijski motivi predstavljali su raskid s bujnim, prirodom nadahnutim oblicima koji su definirali predratnu estetiku – "organski, vijugavi svijet art nouveau razdoblja", kaže Raymond. Alexandrine Maviel-Sonet, direktorica zaklade i izložbi u Van Cleef & Arpelsu, potvrđuje: "Art nouveau bio je nježan, s pastelnim bojama i zaobljenim, kompleksnim oblicima. Art deco bio je posve drukčiji: jednostavan, geometrijski i usmjeren na kontrast boja."

Već sredinom 1910-ih, dizajneri, uključujući Van Cleef, počeli su izrađivati komade koji su istraživali te ideje. Bikromatski komadi spajali su oniks s dijamantima ili dragim kamenjem – najčešće smaragdom, rubinom ili safirom – uz odvažne uzorke koji su isticali kontrast. Kasnije, 1919., u modu je ušla i treća boja, a kombinacije dijamanata, oniksa i stanovitog dragog kamena postale su zaštitni znak art deco nakita.

Graff ogrlica od rubina i bijelih dijamanata u bijelom zlatu (3021 karat zlata, ukupno 3487 karata dijamanata) | Graff

 

Ipak, art deco ne definira jedan stil ili motiv. "Obuhvaćao je mnogo različitih dizajnerskih pravaca tog vremena", kaže Raymond. "Kad bih ga morala pojednostaviti, rekla bih: manje organski, više geometrijski, manje slobodno, mnogo smjelije i arhitektonski."

Art deco nakit mogao je biti potpuno ravan ili pun volumena, s rezbarenim draguljima i kapišonima. Platina je postala obilježje, ali koristilo se i zlato. Upravo ta raznolikost čini art deco i danas tako privlačnim. "Zovemo ga pokretom, ali naziv je nastao tek 1960-ih, kada se retrospektivno osvrnulo na razdoblje 1920-ih i 1930-ih", kaže Repellin iz Phillipsa. "U stvari, to je vrlo širok pojam."

Motivi iz Istočne Azije i Indije utjecali su na dizajn nakita, kaže, što je dovelo do nastanka Cartierovih Tutti Frutti komada – suštine art deco stila, iako sadrže drago kamenje urezano u obliku lišća, pupoljaka i bobica, ukrašeno dijamantima i oniksom ili crnim emajlom. Ti maksimalistički komadi i dalje postižu visoke cijene – jedna Tutti Frutti ogrlica prodana je prošle godine za 8,7 milijuna dolara.

Cartier Rajasthan Tutti Frutti ogrlica sastavljena od niza smaragdnih perli iz Afganistana, ukupne mase 343,68 karata, ima rubine, safire i dijamante, u središnjem dijelu dominira smaragd iz Kolumbije od 136,97 karata, na kojem su u poznatim radionicama Jaipura u Indiji urezani cvjetni motivi | Cartier

Nakit je bio nesumnjiva zvijezda izložbe iz 1925. Osim Cartiera, Boucheron je predstavio 232 komada, a Van Cleef više desetaka, uključujući narukvicu Entwined Flowers, Red and White Roses, koja je osvojila glavnu nagradu. Kolekcionari su odmah prihvatili novi stil. Godine 1928. maharadža iz Patiale u sjevernoj Indiji donio je nekoliko kovčega punih dragulja u Boucheronovu trgovinu na Place Vendômeu u Parizu i dao najveću narudžbu u povijesti kuće.

"Većina tih komada bila je tipična za art deco stil", kaže Hélène Poulit-Duquesne, izvršna direktorica Boucherona. "Svi su bili opsjednuti novim stilom." Među njima su bili i Edvard VIII. te Wallis Simpson, obitelj Rothschild te nasljednica lanca Woolworth Barbara Hutton.

Graff dijamantne naušnice u bijelom i žutom zlatu, 2335 karata | Graff

Art deco nakit osvojio je i Hollywood. Zvijezde poput Mae West i Jean Harlow nosile su geometrijski nakit u filmovima, bez obzira na to u kojem se razdoblju radnja odvijala. Cleopatra iz 1934., prema riječima Jaci Rohr, bivše arhivistice za nakit i kostime u Paramount Picturesu, "najistaknutiji je art deco film svih vremena", unatoč drevnoj temi.

Godine 1935. Claudette Colbert je u filmu The Gilded Lily nosila značajnu art deco ogrlicu američkog draguljara Trabert & Hoeffer, što se smatra jednim od prvih primjera plasiranja nakita u filmskoj industriji. Ipak, možda najraskošniji komad na velikom platnu bila je osobna narukvica Jarretière od rubina i dijamanata Marlene Dietrich iz Van Cleefa, koju je nosila u filmu Stage Fright iz 1950. (Prodana je za 4,53 milijuna dolara na Christie’sovoj aukciji 2023.)

 

Art deco kutijica za posjetnice od lapis lazulija s ukrasima od dragog i emajliranog zlata i dragog kamena, Cartier Pariz, oko 1925., prodana je za oko 30 tisuća eura (27,9 tisuća švicarskih franaka) u svibnju ove godine | Sotheby's

Arhitektura je slijedila prirodno sporijim tempom: njujorški Chrysler Building iz 1930-ih, Rockefeller Center, hoteli duž Collins Avenuea u Miami Beachu iz 1920-ih do 1940-ih, Griffith Observatory u Los Angelesu, Battersea Power Station iz 1933. u Londonu, Palais de Tokyo i Folies Bergère u Parizu, kao i cijeli kvartovi u Mumbaiju i Napieru na Novom Zelandu, svjedoče o snazi tog pokreta. Čak i danas, mnogi poslovni liftovi imaju jasne linije i formalne oblike pod utjecajem art deca.

Battersea Power Station koji postoji od 1933. u Londonu primjer je utjecaja art deca u arhitekturi | Depositphotos

Kada je izbila Velika depresija, došlo je do kraja ere raskoši, oslobođene djevojke iz ere jazza (tzv. flapper djevojke) i masivnih dijamanata. Art deco dizajn sve se više oslanjao na poludrago kamenje poput kristala, lapisa, ahata i jantara, sve dok pred sam Drugi svjetski rat nije zavladalo ozbiljnije raspoloženje.

Britanski novinar Bevis Hillier zaslužan je za njegovo moderno oživljavanje i za davanje današnjeg naziva umjetničkom pokretu, nakon što je 1968. objavio knjigu u kojoj je istaknuo njegovu ljepotu. Art deco nakit ima jedinstvenu vizualnu prepoznatljivost koja često djeluje modernije od dizajna iz kasnijih desetljeća. "Kada se klijenti počnu zanimati za nakit, lijepo je imati nešto prepoznatljivo, tipično za određeno povijesno razdoblje", kaže Repellin.

Ta nezasitna glad i dalje oblikuje suvremeni dizajn nakita. Kreativni direktori velikih kuća oslanjaju se na svoje arhive, a inkorporiranje art deco elemenata često pomaže kupcima da se odluče na milijunsku investiciju. Ne moraju brinuti da će stil izaći iz mode, a mogu ga nositi u mnogim prigodama. "Brendovi znaju da će, ako uključe art deco notu, imati kupce za svoje komade visoke umjetničke vrijednosti", kaže Repellin.

Karakterističan stil flapper djevojke | Depositphotos

 

Prije nekoliko godina, Poulit-Duquesne željela je istaknuti bogatu art deco povijest kuće Boucheron, pa je predstavljena kolekcija visokog nakita Histoire de Style, Art Deco, nadahnuta njihovim najvrednijim komadima. Kreativna direktorica Claire Choisne koristila je strogu paletu boja – smaragde, dijamante, kristal i oniks – igrajući se motivima epohe. Sljedeće godine, Boucheron je predstavio kolekciju nadahnutu narudžbama maharadže iz Patiale i drugih kraljevskih kolekcionara iz Indije.

Ni muzeji ne propuštaju priliku proslaviti trajnu privlačnost art deca. Cartier trenutačno ima veliku izložbu u Victoria and Albert Museumu u Londonu, otvorenu do 16. studenoga, koja uključuje brojna art deco remek-djela. U listopadu, Musée des Arts Décoratifs u Parizu otvara izložbu 1925–2025. One Hundred Years of Art Deco, ambicioznu retrospektivu koja će obuhvatiti početke stila iz 1910-ih pa sve do njegova preporoda 1970-ih, uključujući nove stalne postave. Posjetitelji će imati priliku stati pred originalne kreacije i zamisliti trenutak kada je nastao jedan pokret – vrijeme radosti, ljepote i beskrajnih mogućnosti.