-orig.png)
Iako Amerikanac Bill Gates, jedan od najbogatijih mogula, već godinama poziva na veće oporezivanje bogatih (pa i sebe), čini se da europske i neke druge zemlje po tom pitanju rade malo više od SAD-a. Švicarci su, primjerice, prošle godine u lipnju izglasali veći porez na dobit, a Francuska ga je objavila tek nedavno - s privremenim rokom važenja, dok ne ozdravi javne financije. Odnosit će se na oko 0,3 posto kućanstava (onih čiji je prihod veći od 500.000 eura godišnje).
No, kako to obično u životu biva, ni tu stvari nisu crne ili bijele. O kolikom stvarnom bogatstvu pojedinac zapravo izvještava? Je li bogatstvo stečeno ili naslijeđeno? Gdje radi i ostvaruje dobit, a gdje ima registriranu tvrtku?
U prošlosti, možda "skrivena" mjesta, pažljivo birana za stvaranje poslovnog carstva, s vremenom su izašla na vidjelo kao tzv. porezne oaze. Tu, i to u sve većem broju, svoje utočište nalaze gospodarstvenici sa svih meridijana.
Europske države s nižim stopama poreza
Italija se dugo smatrala takvim utočištem – unatoč percepciji da su to obično udaljena, egzotična mjesta s nižim životnim standardom. Možda je došlo vrijeme da se takav "tretman" naplaćuje, jer ova mediteranska država razmišlja o povećanju paušalnog poreza na dohodak iz inozemstva za nove rezidente, a možda i ne.
Istraživanja pokazuju da su Monako, Italija, Švicarska, Grčka, Malta, Bahami i Dubai među najboljim zemljama za privlačenje bogatih poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Pritom, te destinacije ne samo da svojim poreznim sustavom i određenim beneficijama privlače strani kapital, nego potiču i turizam koji se nakon fijaska od korone nametnuo kao posebno važna grana.
Depositphotos
Milan Trbojević, porezni savjetnik i direktor knjigovodstva Knjiškog moljca, za Bloomberg Adriju kaže da su Dubai i Monako atraktivni jer daju porezne olakšice, a Grčka iz istog razloga, ali i zlatne vize - odnosno mogućnost dobivanja stalnog boravka.
"Malta je najprivlačnija bogatima za klađenje i kockanje jer ima posebne zakone za to."
"Inače, Cipar je zemlja s nižim poreznim stopama od Srbije, a Nizozemska je zemlja koja ima ugovore s velikim brojem tzv. poreznih oaza, pa je i najčešća zemlja u EU u kojoj otvaraju poslovni ljudi. poduzeća, barem s ovih prostora", dodaje Trbojević.
Nova studija pokazuje da gotovo dvije trećine (63 posto) bogatih investitora namjerava napustiti UK u roku od dvije godine ili "uskoro" ako novoizabrana laburistička vlada nastavi ukidati porezne olakšice u zemlji.
Slučaj kraljevine je, donekle, specifičan i izoliran: tzv. non-dom režim u Ujedinjenom Kraljevstvu je 200 godina staro porezno pravilo koje ljudima iz Ujedinjenog Kraljevstva omogućuje prebivalište drugdje i izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak i kapitalnu dobit u inozemstvu do 15 godina. Procjenjuje se da je od 2023. 74.000 ljudi uživalo taj status, u usporedbi s njih 68.900 u 2022. godini.
Napomena: Prilikom odabira porezne oaze treba gledati širu sliku, tj. porez na dobit nije uvijek presudan faktor za odabir zemlje za otvaranje i širenje poslovanja. Iako Mađarska ima najnižu stopu ovog poreza, nije među najatraktivnijim poreznim oazama. S druge strane, Malta, s najvišom poreznom stopom na listi od 35 posto, ima posebnu poreznu strukturu u skladu s propisima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a funkcionira po sljedećem principu: tvrtke plaćaju porez na dobit od 35 posto, pri čemu nakon isplate dividende primatelju pripada 30 posto ili 6/7 ako vlasnik tvrtke nema prebivalište na Malti. Efektivna porezna stopa u toj zemlji je pet posto.
Tržišta su danas lako zamjenljiva
Nadaleko je poznat stroži porezni sustav Skandinavije koji je mnoge poslovne ljude potaknuo na preseljenje. Među njima je i nekretninski magnat Tord Kolstad, koji je prije dvije godine napustio rodnu Norvešku – preselivši se u Švicarsku – kako bi izbjegao povećanje poreza na bogatstvo. No, s obzirom na trenutne promjene i u toj zemlji, pitanje je koliko će se taj potez dugoročno isplatiti.
Ipak, unatoč pooštravanju poreznih normi, pojedine zemlje ostaju ugodnije i pristupačnije za najbogatije, a uz to im u svakodnevni život unose dašak luksuza i neku "dodanu vrijednost", kao što je slučaj s Dubaijem.
"Imućni investitori sada imaju mnogo izbora i mnogi domaćini se bore za njih", rekla je Helena Moyas de Forton, direktorica za Europu, Bliski istok i Aziju (EMEA) i Azijski Pacifik (APAC) u tvrtki, za CNBC Christie's International Real Estate. Konkretno, njezin tim savjetuje klijente o međunarodnoj relokaciji, posebice one koji žive u zemljama koje su se tradicionalno smatrale "sigurnim utočištima" a potom su se dogodila politička previranja (UK, Francuska...). Procjenjuje se da će Britanija zabilježiti neto gubitak od 9500 pojedinaca visoke neto vrijednosti u 2024., više nego dvostruko više od prošlogodišnjih 4200.
"Tržišta su danas tako zamjenjiva. Ljudima je lako preseliti se i premjestiti svoje poslovanje", kaže Marcus Meijer, izvršni direktor tvrtke Mark za nekretnine.
Dolce vita
Među alternativnim ponudama koje su danas lako dostupne ultrabogatima je izuzeće od poreza na nasljedstvo (bez roka trajanja) u Monaku, Malti i Gibraltaru te porez bez prihoda, kapitalnih dobitaka i poreza na nasljedstvo u Dubaiju. U Italiji i Grčkoj paušalni porezni režimi omogućuju bogatima da izbjegnu plaćanje poreza na svoju svjetsku imovinu, uz godišnju naknadu od 100.000 eura.
"Italija je jedna od onih zemalja koje se udvaraju bogatima, vjerujući da će ova skupina ljudi doprinijeti ako se prema njima dobro postupa", rekao je Leslie Macleod-Miller, izvršni direktor nestranačke investicijske i poslovne skupine Foreign Investors for Britain.
U tom kontekstu treba reći da je Italija tijekom korone bila jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi i svijetu, sa zdravstvenog i turističkog aspekta. Još uvijek se pokušava oporaviti, iako se bori protiv pretjeranog turizma. Možda vam ovo zvuči paradoksalno, ali nije. Italija trenutno više želi bogate poslovne ljude i turiste nego one "plićeg džepa".
.webp){kind=icon}
