Vodimo vas na slapove Niagare – simbol Tesline vizije koja je promijenila svijet

Nemoguće je govoriti o slapovima Niagare, a ne govoriti o Nikoli Tesli, čija je vizija zauvijek promijenila način na koji se prirodna sila pretvara u energiju. Upravo tu, gdje voda pada u jednom od najmoćnijih prirodnih spektakala na svijetu, realizirana je jedna od ključnih točaka moderne elektroenergetike i Tesline baštine.

Prema predaji, Tesla je još kao dječak, gledajući fotografiju slapova Niagare, zamislio da jednog dana ukroti njihovu ogromnu snagu i pretvori je u električnu energiju. Taj se san počinje ostvarivati 1893. godine, kada Westinghouse dobiva ugovor za izgradnju hidroelektrane koja će koristiti snagu Niagare za opskrbu industrije i šire regije električnom energijom.

Kip Nikole Tesle u parku Kraljice Viktorije, sa slapovima Horseshoe u pozadini. Spomenik je dizajnirao kipar Les Drysdale. | Depositphotos

Unatoč brojnim tehničkim izazovima, velika elektrana završena je za tri godine u blizini gornjeg toka rijeke Niagare. Godine 1896. puštena je u komercijalni rad prva velika svjetska hidrocentrala na izmjeničnu struju – Niagara Power Station No. 1, kasnije poznata kao Adams Power Plant. U tom trenutku, uključivanje sustava pokrenulo je prvi veliki prijenos električne energije sa slapova Niagare prema gradu Buffalu, udaljenom oko 40 kilometara.

Od 13 patenata koji su korišteni u radu ove centrale, čak devet pripada Tesli. Hidrocentrala je radila punih sto godina, sve do 2006., a od 2021. godine otvorena je za posjetitelje kao jedno od ključnih mjesta Tesline industrijske i znanstvene baštine.

Tesla je rođen 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu. Ovo je još jedan spomenik na slapovima koji se nalazi na Kozjem otoku (Goat Island). Sjedinjenim Američkim Državama poklonila ga je 1976. godine tadašnja Jugoslavija. Spomenik je djelo hrvatskog kipara Frane Kršinića.| Depositphotos

Slapovi Niagare nalaze se na granici Kanade i SAD-a i smatra se da su nastali prije više od 12.000 godina. Iako nisu visoki poput Anđeoskih slapova u Venezueli, poznati su po svojoj širini i izuzetnoj snazi – s protokom od više od šest milijuna kubičnih stopa vode u minuti, među najmoćnijim su slapovima na svijetu. Nalaze se između dvaju "blizanskih" gradova – Niagara Falls u Ontariju (Kanada) i Niagara Falls u New Yorku (SAD), a čine ih tri glavna dijela: Horseshoe Falls (Potkovasti slap) na kanadskoj strani, American Falls (Američki slap) i Bridal Veil Falls (Slap nevjestin veo) na američkoj strani.

Simbol slapova Niagare. | Nataša Kočiš

Ove se godine obilježava 170 godina od Teslina rođenja, kao i 130 godina od implementacije njegova sustava polifazne izmjenične struje na Niagarinim slapovima, gdje mu je 2006. godine podignut i spomenik. Moje je putovanje, zbog polaska iz Toronta, počelo s kanadske strane, koja se često smatra impresivnijom, pa nije bilo iznenađenje što su toga dana pristizale i organizirane ture iz SAD-a.

Turistički brod u obilasku. | Nataša Kočiš

Legenda o divovskoj rogatoj zmiji

Slapovi Niagare imaju bogatu i zanimljivu povijest koja se proteže tisućama godina te je obilježena značajnim događajima i prekretnicama. Mnogo prije nego što su stigli europski doseljenici, ta je regija bila dom autohtonih naroda, uključujući Irokeze i Neutralne narode (također poznate kao Attawandaron, plemenska konfederacija irokeških naroda), koji su štovali slapove zbog njihove moći i ljepote.

Najveća skupina Neutralnih naroda nazivala je sebe Chonnonton (Čuvari jelena). Druga skupina, Onguiaahra (Blizu velikih voda, morskog prolaza ili vrata), naseljavala je južni Niagarin poluotok, po čemu je regija i dobila ime.

U vrtlogu povijesti i moći prirode | Nataša Kočiš

Slapovi Niagare imaju poseban značaj kao prirodna znamenitost s velikim značenjem i moći kako za Haudenosaunee (Ljude Duge Kuće), tako i za Anishinaabeke (Ljude), čija je kasnija prisutnost potisnula Neutralni narod.

Među Haudenosauneeima, narod Seneca (Onondowahgah, ili Ljudi s velikih brda) počeo je posjećivati Niagaru prije više od 1000 godina te je stvorio priče o slapovima kao mjestu moći. Zamišljali su svijet stalne borbe između sila tame, koje predstavljaju divovske, rogate zmije koje žive pod vodom, i dobroćudnih Gromovnih Bića koja su živjela iza slapova, a koja su izlazila samo kada bi zmije pokušale izroniti na površinu kako bi napale ljude.

Prema njihovoj legendi, jednu takvu zmiju, dok je plivala uzvodno, smrtonosno je pogodio grom koji su bacila Gromovna Bića. Njezino je ogromno ranjeno tijelo struja nosila do ruba slapova, gdje su joj se rogovi i rep zakačili za stijene. Dok je umirala, tijelo joj se ukrutilo i stvrdnulo u obliku luka, stvorivši tako slapove u obliku polumjeseca.

Dolazak Europljana i početak turizma

Kada su Francuzi stigli u 17. stoljeću, slapovi Niagare nalazili su se oko 100 metara sjevernije nego danas. Konstantna erozija dovela je do toga da se rub slapova povlači tijekom stoljeća. Međutim, prije 12.000 godina, kada su prvi autohtoni narodi vidjeli slapove, oni su se nalazili blizu mjesta gdje se nalazi današnji most Lewiston-Queenston, koji premošćuje međunarodnu granicu između Kanade i SAD-a, na udaljenosti od približno devet kilometara od njihove sadašnje lokacije.

Skylon toranj.| Nataša Kočiš

Smatra se da najraniji europski izvještaj o slapovima potječe od francuskog istraživača i priznatog osnivača grada Quebeca, Samuela de Champlaina, tijekom njegova prvog putovanja u Novi svijet još 1604. godine.

Belgijski istraživač i svećenik Louis Hennepin prvi je opisao slapove u svojoj knjizi A New Discovery (Novo otkriće), izdanoj 1697. godine. Njegovi su izvještaji izazvali zanimanje i znatiželju, ali slapovi su postali popularno odredište tek početkom 19. stoljeća.

Prva poznata osoba koja je posjetila slapove bila je Theodosia Burr Alston, kći trećeg potpredsjednika SAD-a Aarona Burra, kojoj je posvećena balada "Dear Theodosia" u poznatom mjuziklu Hamilton.

Do sredine 19. stoljeća slapovi su postali glavna atrakcija, privlačeći posjetitelje iz cijeloga svijeta, a danas ih godišnje posjeti između 12 i 14 milijuna posjetitelja, što ih čini jednima od najposjećenijih slapova na svijetu.

Pogled sa Skylon tornja.| Nataša Kočiš

Izlet pun hedonizma i ledenog vina

Od Toronta do slapova Niagare organiziranim je prijevozom trebalo oko sat i pol, a te jednodnevne ture omogućuju izlet koji nećete zaboraviti. Put do slapova uključivao je i prolazak kroz slikovito mjesto Niagara-on-the-Lake na obali jezera Ontario, jedan od najživopisnijih gradova Kanade. Ovo simpatično mjestašce osnovano je 1781. godine kao naselje za lojaliste Ujedinjenog Kraljevstva te je bilo prva prijestolnica Gornje Kanade. Također je poznato kao dom prve javne knjižnice i mjesto najstarije tiskare u Gornjoj Kanadi, gdje su objavljene prve novine, "Gazette".

Jezero Ontario. | Nataša Kočiš

Danas je ovaj gradić prepun malih obrtničkih i specijaliziranih trgovina te restorana. Tamo ćete naći i ljekarnu Niagara, koja je radila od 1820. do 1964. godine, kazalište Royal George Theatre te hotel The Prince of Wales, kultni objekt koji je izgrađen 1864. godine.

Tamo se nalaze i Stara sudnica te Cenotaph of Niagara-on-the-Lake (ili Spomen-kula sa satom), a odmah izvan granica nacionalnog parka naći ćete još više povijesnih mjesta za posjet, poput utvrda Fort George i Fort Mississauga – povijesnih, susjednih položaja obalne obrane iz 19. stoljeća koji su služili kao glavno britansko sjedište.

Smrznuto grožđe spremno za Eiswein - tradicija vinifikacije koja potječe iz 1794. godine iz Frankonije, u Nemačkoj | Depositphotos

Izlet je bio dodatno obogaćen posjetima vinarijama i degustaciji raznih vina, uključujući Eiswein, odnosno Ice Wine ("ledeno vino"), čije podrijetlo datira iz 1794. godine u Frankoniji, u Njemačkoj, gdje je neočekivani mraz primorao vinare da ili bace zamrznuto grožđe ili pokušaju s vinifikacijom. Nakon prešanja, otkrili su da je sok intenzivno koncentriran, što je dalo izvanredno vino kakvo ranije nisu proizvodili. Ovo je otkriće dovelo do višestoljetne tradicije koja postaje jedan od najzahtjevnijih i najisplativijih stilova proizvodnje vina.

Ice wine je stigao u Kanadu ranih 1970-ih, kada se i tamo počinje proizvoditi, a pionir u proizvodnji vina u Kanadi bio je njemački imigrant Walter Hainle. Danas je Kanada priznata kao najveći svjetski proizvođač ledenog vina. Ovaj specifičan, ali izuzetno ugodan okus toliko je popularan u Kanadi da ćete ga naći u čajevima, čokoladama, sladoledima i raznim drugim slasticama, a koristi se i kao baza za razne umake. 

Ovdje smo imali degustaciju javorovog sirupa | Nataša Kočiš

Nezaobilazni dio izleta bila je i degustacija javorovog sirupa, kao i učenje o tome kako se on pravi. Riječ je o slatkom prirodnom sirupu napravljenom od soka šećernog javora, poznatom po svom bogatom okusu, koji je vrlo popularan u Sjevernoj Americi, ali postaje sve popularniji i u ostatku svijeta, pa tako i na Balkanu. Zanimljivo je da postoje dvije vrste javorovog sirupa – stupnja A i B. Stupanj A podijeljen je na temelju boje – svijetli, srednji i tamni jantar, i najčešće se koristi kao preljev za palačinke (ili zamjena za šećer, poput meda), dok najtamniji sirup spada u stupanj B i koristi se za pečenje. Kanada je trenutačno dominantni svjetski izvoznik javorovog sirupa, s otprilike 84-85 posto globalnog izvoza.

 

Obilazak slapova

Što se tiče samih slapova, apsolutno najbolji način da ih vidite jest s broda - bit ćete na vodi i moći ćete doslovno osjetiti snagu slapova! S kanadske strane postoji samo jedna brodska kompanija koja vozi do Niagarinih slapova i ta vožnja traje dvadesetak minuta. Budite spremni na to da ćete pokisnuti, iako ćete dobiti zaštitnu kabanicu, ali nećete požaliti – iskustvo je fantastično!

Ovo je pogled s turističkog broda - nemojte se uplašiti i obavezno ponesite kabanicu | Nataša Kočiš

Osim slapova, u gradu možete posjetiti izložbu cvijeća koja se sastoji od triju staklenika koji prikazuju cvjetne eksponate i tropske biljke. Različite cvjetne izložbe održavaju se tijekom cijele godine kako bi se proslavila različita godišnja doba, kao i blagdani.

Tu je i botanički vrt koji se prostire na oko 40 hektara, gdje ćete naći pješačke staze, livade, arboretum, vrtove bilja i povrća, ružičnjak, kao i Školu hortikulture Niagarinih parkova.

Za najbolji pogled, treba se popeti na Skylon Tower gdje je vidljivost iz opservatorija po vedrom danu čak do 125 km | Nataša Kočiš

Za najbolji pogled, treba se popeti na Skylon Tower gdje je vidljivost iz zvjezdarnice po vedrom danu čak do 125 km. Visina tornja iznad kanjona slapova Niagare iznosi 235 metara, a stvarna visina tornja Skylon od podnožja je 157 metara. Ovaj je toranj i mjesto gdje se nalazi "Muzej odvažnih" (Daredevil Barrel Museum), sa stvarnim bačvama i pričama onih koji su se usudili prijeći preko slapova i preživjeli da ispričaju tu priču. Prema povijesnim izvorima, do sada je devetnaest ljudi pokušalo prijeći preko slapova u bačvi ili sličnim napravama. Među njima, devetero ljudi uspješno je preživjelo pad, četiri su osobe poginule tijekom pokušaja, a šest su zaustavile vlasti prije nego što su mogle išta pokušati. Prva osoba koja je uspješno prešla preko slapova u bačvi bila je 63-godišnja učiteljica Annie Edson Taylor 1901. godine.

Depositphotos

Od 1925. godine, slapovi Niagare su navečer osvijetljeni šarenim svjetlima koja mijenjaju boje tijekom cijele noći. Točno vrijeme paljenja svjetala varira tijekom godine, pa je najbolje unaprijed provjeriti raspored. Osim toga, od sredine svibnja do sredine listopada vatromet se održava svake noći na Niagarinim slapovima. Iako traje samo oko pet minuta, i dalje ga je prilično zanimljivo gledati.

Što se tiče najboljeg vremena za posjet, to bi bilo krajem proljeća ili početkom jeseni. Ljeto jest najpopularnije vrijeme za posjet, ali tada možete očekivati velike gužve, vrućine i "paprene cijene". Zimi se pak mnoge aktivnosti na slapovima zatvaraju, pa ćete propustiti mnogo zanimljivih sadržaja.