Hrvatsko tržište knjiga raste unatoč digitalnim izazovima

Dok se globalno sve više govori o digitalnim platformama, hrvatsko tržište knjiga iznenađuje rastom prodaje i stabilnom potražnjom za tiskanim izdanjima. Čitatelji i dalje preferiraju knjižare, ali online prodaja dobiva na važnosti. Pred nama je i 47. međunarodni sajam knjiga Interliber, koji će se održati od 11. do 16. studenoga 2025. u Zagrebu, a koji tradicionalno okuplja ljubitelje knjige, autore i izdavače.

Tko kupuje knjige i što se čita?

Na pitanje o stanju tržišta knjiga u Hrvatskoj, naš sugovornik, dugogodišnji izdavač i vlasnik knjižare Dominović, ističe kako su trendovi ohrabrujući: "Prema našim podacima tržište knjiga raste u odnosu na prethodne godine. Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u tri mjeseca, a najčešće ih kupuju visokoobrazovane osobe u dobi od 25 do 45 godina s višim primanjima."

Ovi podaci potvrđuju i istraživanja provedena u travnju ove godine u sklopu manifestacije Noć knjige - kupovina u knjižarama i dalje je dominantna, dok se online kupnja drži na istoj razini posljednje četiri godine. Zanimljivo, najmlađi čitatelji te skupina od 46 do 55 godina najviše koriste internet kao kanal nabave knjiga.

Tim knjižare šalje poruku: 'Čitam te ko knjigu'  | Bloomberg Adria

Žene čitaju više od muškaraca, a među najtraženijim naslovima su beletristika, publicistika i self-help literatura. Sugovornik dodaje i jedan optimističan podatak: "Jako me veseli što je posljednjih godina u porastu potražnja za dječjim i mladenačkim knjigama, i to ne samo na hrvatskom, nego i na engleskom jeziku."

Ova potražnja pokazuje da mladi čitatelji sve više razvijaju naviku čitanja, a roditelji ulažu u dječju literaturu koja se smatra jednom od ključnih poluga dugoročne kulturne pismenosti.

Knjižara Dominović. | Bloomberg Adria

Knjižare i online – tko je jači?

Prodajni kanali posljednjih su godina doživjeli značajne promjene. Iako lanci knjižara i dalje ostvaruju veću ukupnu prodaju u fizičkim poslovnicama, online segment bilježi snažan rast.

"Nakon što smo prije pet godina investirali u novu web knjižaru, kroz taj kanal prodaje ostvarujemo veće prihode nego u fizičkoj knjižari. Ipak, na razini cijelog tržišta fizičke knjižare još uvijek dominiraju."

Ovaj trend nije iznimka – brojna istraživanja pokazuju da hrvatski kupci sve više cijene pogodnost dostave i jednostavnost online kupovine, no fizičke knjižare i dalje imaju prednost: miris papira, mogućnost listanja i osobni kontakt s knjigom i knjižarom. Upravo ta iskustvena dimenzija čini knjižare nezamjenjivima.

Na pitanje o e-knjigama i platformama poput Kindlea ili Apple Booksa, sugovornik odgovara: "Kod nas se e-knjige još uvijek mjere u promilima. Dio čitatelja ih preferira, ali fizička knjiga je nezamjenjiva. Ljudi i dalje vole osjetiti papir pod prstima."

Čak i na razvijenim tržištima poput njemačkog, dodaje, e-knjige ne prelaze dvoznamenkasti postotak, što pokazuje da fizičko izdanje još uvijek nosi snažnu emocionalnu i kulturnu vrijednost.

Interliber – važan susret s publikom

Interliber, koji će se ove godine održati od 11. do 16. studenoga 2025., 47. put okuplja najvažnije aktere knjižnog tržišta. To nije samo sajam knjiga, već i kulturni događaj koji oblikuje čitateljske navike.

"Interliber je važan događaj za cijelu branšu. Iako u godišnjim prihodima ne predstavlja velik udio, on je naša prilika da čitateljima pokažemo nova izdanja i naslove koje zastupamo."

Sugovornik naglašava da Interliber nije samo prodajni događaj, nego i platforma za promociju autora i druženje s publikom: "Trudimo se svake godine organizirati predstavljanje knjiga i susrete s autorima. To je prilika da se približimo čitateljima i da oni osjete energiju knjige izravno."

Velika posjećenost sajma također utječe na dugoročnu prodaju. Nakon Interlibera, interes za knjige ostaje povišen, a blagdanska sezona dodatno pojačava prodajni zamah. Za mnoge izdavače upravo je studeni mjesec koji otvara najintenzivnije razdoblje u godini.

Digitalno vs papir. | Bloomberg Adria

Digitalno – prijetnja ili prilika?

Online knjižare i digitalne platforme sve su prisutnije, no ne ugrožavaju fizičke knjižare podjednako. U nekim slučajevima čak ih i jačaju.

"Na našem primjeru vidimo da se modernizacijom online knjižare povećala i prodaja u fizičkoj knjižari. Lokacija nam nije u pješačkoj zoni, ali internet je pomogao u promociji. Ipak, sigurno postoje i primjeri gdje online smanjuje promet fizičkih knjižara."

Ovaj paradoks pokazuje da digitalni kanali nisu nužno konkurencija – oni mogu biti alat promocije i produžena ruka klasične knjižare.

 

Što donosi budućnost?

Na pitanje o trendovima u čitanju i kupovini knjiga u sljedećim godinama, sugovornik ostaje oprezan, ali optimističan: "Teško je prognozirati. Ako rast inflacije potraje, moglo bi doći do smanjenja kupnje knjiga. No ne vjerujem da će e-knjige u dogledno vrijeme ugroziti papirnate. Dječja i young-adult literatura nastavit će rasti, a društvene mreže poput TikToka i Instagrama sve više određuju koje će knjige postati hit. No vjerujem da će papirnata knjiga još dugo ostati kraljica."

Posebno zanimljiva perspektiva otvara se kroz razvoj umjetne inteligencije i algoritama preporuka: "AI već sada pomaže nekim izdavačima i platformama personalizirati ponudu. U budućnosti će ti alati postati još precizniji i učinkovitiji, što će sasvim sigurno utjecati na tržište."

Drugim riječima, knjige će čitateljima sve češće "dolaziti same" kroz personalizirane preporuke, dok će izdavači i autori morati razmišljati kako kombinirati tradicionalne i nove marketinške alate.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar