Novi Superman Jamesa Gunna udara ravno u srce MAGA Amerike

Malo je filmova ove godine koji nose toliku težinu i simboliku kao Superman u režiji Jamesa Gunna.

Prije svega, ovaj film pokušava ponovno pokrenuti priču o Čovjeku od čelika na velikom platnu nakon mračnih i ozbiljnih verzija Zacka Snydera. No, još važnije, riječ je o pokušaju da se osvježi i redefinira cijeli filmski DC svemir – usred gotovo stalnih previranja unutar Warner Bros. Discoveryja, koji ima prava na ovu franšizu. Gunn ima dvostruku odgovornost: nije samo scenarist i redatelj novog Supermana, već i sukreator i supredsjednik DC Studiosa, te javno lice potpunog resetiranja DC-jevog filmskog univerzuma.

Nije stoga iznenađujuće što Gunn intenzivno daje intervjue u kojima pojašnjava kako je film nastao, koje teme obrađuje i kakvu poruku želi prenijeti. "Superman je priča o Americi," rekao je nedavno za London Times, "imigrant koji dolazi iz drugih krajeva i naseljava ovu zemlju." Naizgled jednostavna izjava izazvala je očekivane reakcije s krajnje desnice. U MAGA svijetu (Make America Great Again), svaki film, serija ili knjiga koji ne odgovaraju njihovoj uskoj ideološkoj viziji često su meta kritike kao "politički pristrani", čak i kada su, poput Supermana, duboko ukorijenjeni u povijest i popularnu kulturu.

 

Znak koji mijenja DC univerzum. Foto: Bloomberg

Upravo zato ova kontroverza djeluje više kao isforsirana reakcija nego kao stvarna kritika. Tvrdnja da je Superman oduvijek bio "apolitičan lik", a da ga sada "ljevica koristi u ideološke svrhe", potpuno je smiješna. Lik su stvorili Jerry Siegel i Joe Shuster - djeca židovskih imigranata - i još prije nego što su SAD ušle u Drugi svjetski rat, kreirali su za Look Magazine priču pod naslovom "How Superman Would End the War", u kojoj Superman doslovno hvata Hitlera za vrat.

Nakon rata, u radio-seriji Adventures of Superman, emitiran je niz od 16 epizoda pod nazivom "Clan of the Fiery Cross", u kojima Superman razotkriva i suprotstavlja se Ku Klux Klanu (poznatog i po akronimu KKK). Scenarij je temeljio na stvarnim informacijama koje je prikupio aktivist Stetson Kennedy, a cilj je bio razotkriti metode te terorističke organizacije javnosti. Ovo nisu bili izolirani slučajevi – kroz povijest, Superman je predstavljao borbu za istinu, pravdu i američki način života, uključujući borbu protiv rasizma i za raznolikost.

No, tzv. "anti-woke" publika ne mari previše za povijesni kontekst. Ovo nije ni prvi put da se Superman našao na udaru. Action Comics iz 2017. prikazao je Supermana kako spašava grupu nedokumentiranih migranata od bijelog supremacista – što je desničarskim medijima poput Breitbarta bilo dovoljno da ga prozovu "Supermanom za socijalnu pravdu", dok je Fox Nation osudio korištenje lika kao " propagandnog alata za obranu ilegalne imigracije".

 

 

 

Superheroj se kroz povijest suprotstavljao Hitleru i Ku Klux Klanu. Foto:Depositphotos

Gunn je znao što ga čeka sa svojim Supermanom. U istom intervjuu za London Times izjavio je: "Film govori o ljudskoj dobroti. Naravno da će biti idiota koji će se time osjećati napadnuto – samo zato što se govori o dobroti. No, neka ih."

Kao što se moglo očekivati, voditelji Fox Newsa odmah su reagirali. Jesse Watters je sarkastično rekao: "Znate što piše na njegovom plaštu? MS-13" (aludirajući na zloglasnu bandu), dok je Kellyanne Conway izjavila: "Ne idemo u kino da nas netko podučava ili nameće ideologiju."

Kulturni ratovi u medijima nisu nova pojava – još od vremena Hays Codea, Komiteta za neameričke aktivnosti i rasprava o državnom financiranju umjetnosti.

• Moderni kulturni ratovi, prema mnogima, ukorijenjeni su u javnoj raspravi koja je započela oko reprezentacije u videoigrama, poznatijoj kao Gamergate, a koja je započela 2014. godine.

Taj trenutak postao je neočekivano okupljalište za subkulturu mladih, bijelih, cisrodnih (cisrodnih i heteroseksualnih) muškaraca. Okrenuli su se forumima, YouTube kanalima, društvenim mrežama i podcastima kako bi razotkrili i osudili svaki nagovještaj "buđenja" u popularnoj kulturi. Pojava likova koji nisu izgledali kao oni ili umjetnička djela s ljevičarskim idejama izazvala je beskrajne rasprave - čak i o filmovima koji su bili potpuno bezopasni, poput ženske verzije Istjerivača duhova i raznolike glumačke postave Ratova zvijezda: Posljednji Jedi.

Međutim, mnogi konzervativci nemaju problema s činjenicom da najglasniji kritičari umjetnosti s "ljevičarskom" porukom otvoreno stvaraju i distribuiraju eksplicitno desničarska djela. Daily Wire, na primjer, producira i prikazuje akcijske filmove, komedije i dokumentarce s izrazito krajnje desničarskim stavom. Krajnja ljevica kritizira djela zbog njihove ideološke prirode, ali to nije isto: progresivci uglavnom kritiziraju Daily Wire zbog otvorenog stvaranja propagandnih projekata za svoju publiku, dok konzervativci uglavnom kritiziraju - raznolikost glumačke postave.

"Film govori o ljudskoj dobroti, i naravno da će biti idiota koji nisu dobri i kojima će sve to biti uvredljivo - samo zato što je o dobroti," izjavio je reditelj James Gunn. Foto:Depositphotos

 

Kada netko poziva na "apolitičku umjetnost", to pokazuje da ne razumije kako umjetnost funkcionira. Umjetnost je često politička, bilo uključivanjem ili isključivanjem stvarnog svijeta oko nas. Gunnov izbor da se pozabavi suvremenom demonizacijom imigranata je valjan, odgovoran i neizbježan potez - jer Superman je upravo to: lik koji simbolizira pravdu i integraciju.

Štoviše, histerija protiv "probuđenih" možda donosi klikove, ali gotovo nikakvu zaradu. Čak ni ogorčenje zbog filma "Posljednji Jedi" nije umanjilo njegovu zaradu od 1,3 milijarde dolara diljem svijeta, dok je Barbie, koju je konzervativni komentator Ben Shapiro opisao kao "jedan od najluđih filmova koje sam ikad vidio", zaradila 1,4 milijarde dolara.

Na kraju krajeva, oni koji viču "probuđeni Superman" možda bi trebali malo više čitati o liku - ne samo zbog njegove povijesti, već i kako bi razmislili u kakvom se društvu zapravo nalaze.