Zamislite da govorite jezik koji svi razumiju, a da to nije engleski. Vjerojatno bi to bio esperanto - jezik koji je stvoren kako bi ljudi različitih nacija mogli jednostavno komunicirati bez da nečiji jezik dominira. Iako ne pripada niti jednom narodu ili državi, esperanto postoji više od 100 godina, a danas, u vrijeme geopolitičkih previjanja, samo možemo zamišljati značaj neutralnog jezika.
Esperanto je nastao krajem 19. stoljeća u Varšavi, gdje je objavljen prvi udžbenik tog jezika. Kreirao ga je Lazar Ludvig Zamenhof, s ciljem da postane jednostavan i neutralan jezik za međunarodnu komunikaciju. Posebnim ga čini to da je gramatika lako savladiva, a rječnik se oslanja na romanske, germanske i slavenske jezike, što ga čini intuitivnim za brojne govornike širom svijeta. Govornicima hrvatskog jezika je posebno jednostavno svladati esperanto jer, kako nam objašnjavaju iz Hrvatskog saveza za esperanto, hrvatski i esperantski glasovi identični su.
Inače, u svijetu danas taj jezik govori oko dva milijuna ljudi, a najviše ih je u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Brazilu, SAD-u, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj. U Hrvatskoj postoji 14 esperantskih društava s oko 300 članova, no iz Hrvatskog saveza za esperanto navode da jezik govori oko tisuću ljudi, ali nisu svi u udrugama.
Čitaj više

Kaos u Bijeloj kući, propao sporazum o mineralima. Trump: 'Uvrijedio je SAD'
Trump je na društvenim mrežama objavio da bi se Zelenski mogao vratiti u Bijelu kuću kada bude spreman sklopiti mir.
28.02.2025

Samit u Londonu: Vrijeme je za jačanje i ujedinjenje
Glavni je cilj omogućiti Ukrajini dobru pregovaračku poziciju za mirovne pregovore koji bi doveli do kraja sukoba s Rusijom.
02.03.2025

Hrvatskoj blokiran pristup u OECD zbog sukoba EU-a i SAD-a oko carina
Glasovanje o Hrvatskoj odgođeno je, a iz Vlade uvjeravaju da je zastoj tek privremen i da će ulazak ići po planu.
03.03.2025

SAD vs. EU: Hoće li trgovinske napetosti poskupjeti hranu i piće?
Donosimo tri scenarija od kojih samo prvi dovodi do pada cijena poljoprivrednih proizvoda.
06.03.2025
"Današnji esperantisti bez problema čitaju stare tekstove. Jezik je usvojio nova lingvistička polja tijekom razvoja civilizacije. Novi izrazi koriste se kao neologizmi dok ih ne potvrdi Esperantska akademija i tako službeno postaju dijelovi jezika", navode iz Hrvatskog saveza za esperanto za Bloomberg Adriju.
Glavni je cilj jednakost
Pojednostavljeno rečeno, glavni cilj stvaranja tog jezika bio je postizanje svojevrsne jezične pravde među govornicima u svijetu.
Danas u svijetu esperanto govori oko dva milijuna ljudi | Depositphotos
Konkretno, Zamenhof je smatrao da su jezici koji već postoje previše pod utjecajem povijesti i politike, što onemogućuje jasnu komunikaciju. U tom je smislu esperanto trebao biti novi početak kojim bi se u međunarodnoj komunikaciji postigla jednakost govornika.
U tom smislu iz Hrvatskog saveza za esperanto navode da esperantisti žele sačuvati svih šest tisuća jezika, ali i ostvariti to da se u Europi ne priča samo engleski.
Važnost toga posebno je vidljiva u vrijeme geopolitičkih previjanja kakvima svjedočimo danas. Francuski i engleski jezik najčešće se koriste u diplomatske svrhe, no logično je da će govornici tih jezika biti u prednosti te će se naučeni govornik engleskog puno teže suprotstaviti izvornom govorniku ili izraziti što misli.
"Gdje je jednakost govornika kad se predsjednik Trump i njegov potpredsjednik obruše na predsjednika Zelenskog koji je morao naštrebati njihov jezik da bi im se približio te na jeziku moćnika dobio jezikovu juhu dok je vapio za pomoć", objašnjavaju problematiku iz Hrvatskog saveza za esperanto.
Jezik entuzijasta
No unatoč svoj logici univerzalnog jezika, esperanto se nije uspio nametnuti. Ipak, uspio je održati se na krilima entuzijasta.

"U povijesti civilizacije bilo je više od tisuću jezičnih projekata, prvi je možda bio lingua ignota opatice Hildegard von Bingen. Esperanto je najdalje došao jer se od 1887. do danas razvija nakon što ga je rodila poezija", kažu iz Hrvatskog saveza za esperanto.
Entuzijasti postoje i dalje, a esperanto trenutno živi i na internetu, gdje se koristi na društvenim mrežama, YouTube kanalima i u online tečajevima. Aplikacije poput Duolinga omogućile su novi val interesa među mlađim generacijama, a postoje čak i pojedinci koji esperanto govore kao materinski jezik jer su ga naučili od roditelja esperantista.
Esperantska kultura uključuje i književnost, muziku te međunarodne susrete, od kojih je najpoznatiji Svjetski esperantski kongres koji se održava svake godine u različitim gradovima širom svijeta. Također, esperanto ima status pomoćnog jezika u međunarodnim organizacijama poput UNESCO-a.
"Ako bude budućnosti, ako bude poštenja, bit će i esperanta. A dotle neka ga entuzijasti čuvaju, njeguju i u njemu uživaju", poručuju iz Hrvatskog saveza za esperanto.