Nakon požara koji je 2019. godine pogodio devet stoljeća staru katedralu, jednu od najvažnijih europskih znamenitosti, njezini tornjevi ponovno dominiraju pariškim krajolikom. Ovaj događaj ima posebno značenje, osobito u kontekstu političke krize izazvane padom francuske vlade. Na svečanom otvaranju Notre Dame ovog vikenda očekuje se dolazak oko 50 svjetskih čelnika, a domaćin im je predsjednik Emmanuel Macron, koji je imao ključnu ulogu u obnovi katedrale.
Svečanost će okupiti i visoke dužnosnike te poznate umjetnike, među kojima su Pharrell Williams, operna zvijezda Nadine Sierra, pijanisti Lang Lang i Khatia Buniatishvili, violončelist Yo-Yo Ma i mnogi drugi.
Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je putem svoje platforme Truth Social da će prisustvovati svečanosti. Pohvalio je Macrona za vraćanje katedrale "u pun sjaj, i više od toga", nazvavši ponovno otvaranje "posebnim danom za sve".
Macron će tako postati treći strani lider s kojim se Trump sastao nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima prošlog mjeseca, nakon što je ugostio kanadskog premijera Justina Trudeaua i predsjednika Argentine Javiera Mileija. Zbog iskustava s ovogodišnjim Olimpijskim igrama, najavljene su pojačane sigurnosne mjere, no posjetitelji će ipak imati pristup određenim dijelovima.
Donacije sa svih strana svijeta, ukupno 845 milijuna eura, omogućile su angažman čak 700 umjetnika i obrtnika na obnovi tijekom pet godina. Proračun za obnovu ostavio je višak od 150 milijuna eura, koji će, kako je najavljeno, biti iskorišten za održavanje sjaja katedrale u godinama koje dolaze. Notre Dame sada je sjajnija nego ikada prije.
Zvona katedrale, njih ukupno 21, uključujući tri s Olimpijskih igara, ponovno su zazvonila krajem studenog. Početak rada obilježen je svečanom procesijom s poznatim kipom Bogorodice s djetetom Isusom nazvanim Naša Gospa od Pariza, koji se ovom prilikom vratio u srce katedrale. Srećom, kip nije bio zahvaćen plamenom tijekom požara.
Upravo na vrijeme za božićne blagdane, katedrala je spremna primiti do 15 milijuna posjetitelja godišnje. Prije požara katedralu je prosječno godišnje posjećivalo 12 milijuna ljudi, ali sada će posjetitelji možda morati platiti ulaz.
Jedno od glavnih pitanja ovih dana je treba li se naplaćivati ulaz u prostor za molitvu i duhovno izražavanje. Francuska ministrica kulture Rachida Dati predložila je naknadu od pet eura, tvrdeći da bi to donijelo 75 milijuna eura, što bi bilo dovoljno za spašavanje svih crkava u Parizu i Francuskoj. Katolička crkva oštro se protivi tom prijedlogu, pozivajući se na zakon iz 1905. godine koji propisuje da crkve moraju biti besplatno otvorene za javnost. Vlada tvrdi da je naplata ulaza posjetiteljima koji dolaze iz "kulturnih" razloga dopuštena. Trenutačno se na službenim stranicama navodi da je ulaz besplatan, osim ako želite vodič za posjetitelje (10 eura) ili hodočasnike (pet eura).
To nije jedina "kontroverza" koja prati priču o Notre Dame otkad je stradala u požaru.
Proces obnove bio je popraćen brojnim kontroverzama. Revizijski izvještaji otkrili su probleme s kontrolom proračuna i transparentnošću trošenja sredstava, kao i miješanje donatora u donošenje odluka. Predsjednik Macron prvotno je predložio dodavanje modernog tornja, što je na kraju odbijeno. Određeni stilovi vitraja i dalje su predmet rasprava.
Velik dio donacija dolazio je iz industrije luksuza. Bernard Arnault, izvršni direktor LVMH-a, donirao je 200 milijuna eura, jednako kao i zaklada Bettencourt Schueller obitelji koja stoji iza L'Oréala. François Pinault, osnivač Keringa, i Patrick Pouyanne, izvršni direktor Totala, donirali su po 100 milijuna eura. Mediji su kritizirali velikodušne donacije kao "izraz taštine", tvrdeći da bi se sredstva mogla bolje iskoristiti u kriznim situacijama.
Bloomberg
Donacije luksuznih brendova već su prepoznate kao marketinška strategija za visokoprofilirane lokacije. Talijanska tvrtka Tod's financirala je obnovu Koloseuma u Rimu, Bulgari je donirao za renovaciju Španjolskih stuba, a Fendi je doprinio obnovi Fontane di Trevi. Brend je čak na tom mjestu organizirao modnu reviju pod vodstvom pokojnog Karla Lagerfelda. Dakle, obnova Notre Dame nije ništa drugačija (osim možda bez modnog spektakla, koji vjerojatno neće biti dopušten). Ipak, neki ne bi isključili ni tu mogućnost. Britanski list The Telegraph kritizirao je svojevremeno preuređenje Notre Dame, nazivajući ga "politički korektnim Disneylandom" i "eksperimentalnim izložbenim prostorom". Usput, Pharrell Williams, čiji se nastup očekuje na otvorenju, ujedno je kreativni direktor muške kolekcije za Louis Vuitton.
No, neki autori smatraju da je dobročinstvo apsolutno pozitivno i da ne treba previše ulaziti u razloge darivanja. "Ne samo zbog ciljeva koje donator odabire, već i zbog promicanja raznolikosti vrijednosti koje ono predstavlja i održava", kaže Stephen L. Carter, profesor prava na Sveučilištu Yale.
Ako slijedimo taj pristup, priča o obnovi Notre Dame priča je o vjeri i ponovnom rođenju iz pepela.
Čak bi i nevjernici trebali moći cijeniti vrijednost mjesta utjehe i nade u ovom zbunjujućem svijetu u kojem živimo. Za Parižane i Francuze, obnova najznačajnijeg vjerskog i kulturnog objekta to zasigurno potvrđuje. I to u trenutku kada je to možda i najpotrebnije. Kao i predsjedniku Macronu, za kojeg neki analitičari smatraju da bi to moglo biti njegovo jedino ili jedno od rijetkih nasljeđa. Zanimljivo je i to što se ispred katedrale od 1924. godine nalazi ploča s kompasom od koje se mjere sve udaljenosti između Pariza i drugih gradova.
Katedrala u popularnoj kulturi i povijesti
Otkad je 1163. godine papa Aleksandar III. postavio kamen temeljac katedrale, pod zaštitom kralja Luja VII., požar iz 2019. svakako nije bio jedini turbulentni trenutak.
Tijekom Francuske revolucije 1790. godine, katedrala je pretrpjela ozbiljna oštećenja. Revolucionarne mase opljačkale su unutrašnjost, a zgrada je preimenovana u "Hram razuma" kako bi promicala ideje prosvjetiteljstva i sekularizma. Mnogim su statuama biblijskih figura odrubljene glave ili su bile uništene.
Roman Victora Hugoa iz 1831. godine Notre Dame de Paris (Zvonar crkve Notre Dame) odigrao je ključnu ulogu u pozicioniranju katedrale u popularnoj kulturi i u podizanju svijesti o njezinu lošem stanju. Knjiga, koja je kasnije adaptirana u različite filmove, uključujući poznati animirani film Disneyja, prikazuje katedralu kao simbol veličine i zapuštenosti. Hugoovo djelo potaknulo je javni interes, što je dovelo do velikih radova na obnovi sredinom 19. stoljeća.
.webp){kind=icon}
