"Radni je dan 2050. godine, zamislite se kako lebdite između virtualnih svjetova, sastanaka u holografskim prostorijama, dok vam pametni roboti priskaču u pomoć, a pauze provodite igrajući arkadne igre u stvarnosti prožetoj tehnološkom magijom". Tako ChatGPT opisuje vaš radni dan za 30 godina.
U sljedećim desetljećima tehnologija će znatno promijeniti način na koji radimo – od malih stvari kao što je izgled ureda, pa sve do ukidanja određenih poslova koje bi umjetna inteligencija i njeno oličenje ChatGPT mogli preuzeti. Posljedice će biti i dobre i loše – iako će se možda raditi od kuće uz VR (engl. Virtual Reality) naočale i s kraćim radnim vremenom, metaverzum i umjetna inteligencija nose određene rizike.
Kako sâm ChatGPT predviđa, u opasnosti su prvenstveno rutinski fizički i administrativni poslovi. Kada smo ga pitali koje će on poslove moći zamijeniti, virtualni asistent naveo je poslove u području korisničke podrške ili kreiranja sadržaja, kao i mogućnost pružanja relevantnih informacija u istraživanjima.
Neka će radna mjesta nestati, nova će se otvoriti, a potražnja će se u nekim sektorima proširiti, kaže Ljubiša Bojić, futurolog i koordinator Laboratorija za digitalno društvo koji je dio Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Prema njegovim riječima, automatizacija bi najviše mogla pogoditi proizvodnju i poslove poput sastavljanja proizvoda, pakiranja i kontrole kvalitete, kao i transport i logistiku, gdje autonomni kamioni, vlakovi i bespilotne letjelice mogu promijeniti način rada vozača, skladištara i dostavljača.
Osim toga, maloprodaja bi zbog novih tehnologija poput samoposlužnih blagajni koje samostalno očitavaju barkodove, automatskog inventara i robotskih pomagača mogla izgubiti prodavače i radnike u skladištima. Kao gubitnike razvoja tehnologije spominje i radnike koji se bave obradom podataka i unosom informacija, kao i administraciju i menadžment.
Sa svjetlije strane, postoje sektori rada koji će u sljedećih 20 do 30 godina vjerojatno doživjeti rast. Među njima se ističe medicina, koja će se prilagoditi starenju stanovništva, pa će medicinske sestre, terapeuti i osoblje za njegu "vjerojatno ostati traženi". Spominju se i tehnologija i inženjering, osobito područja istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, kao i obrazovanje, sektori koji se oslanjaju na ljudsku kreativnost poput umjetnosti i medija, ali i energetika i održivost.
"Ipak, ti trendovi mogu značajno varirati ovisno o regionalnim, ekonomskim i političkim čimbenicima. Predviđanje preciznih ishoda 20-30 godina unaprijed teško je, ali je jasno da će prilagodba i stjecanje novih vještina biti ključni za spremnost radnika na poslove budućnosti", zaključuje Bojić.
Michael Nagle/Bloomberg
"Vjerujem da će 2050. godine svaka osoba imati digitalnog zaposlenika ili ekipu digitalnih zaposlenika temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji će raditi u njihovu interesu, a uloga čovjeka bit će analiziranje vlastitih zaključaka i davanje smjernica svojim digitalnim zaposlenicima", objašnjava Nino Karas, generalni direktor i suvlasnik softverske tvrtke Codewell. Njegova je tvrtka razvila digitalnu asistenticu Adi, prvu digitalnu zaposlenicu u Vladi Sjeverne Makedonije, koja potencijalnim investitorima pomaže uložiti u tu državu.
Osim umjetne inteligencije, na budućnost rada svakako će utjecati i virtualna te proširena (engl. Augmented Reality – AR) stvarnost, koje će se razvijati u pozadini rata koji se već vodi između velikih tehnoloških divova. Ruku pod ruku s time ide i razvoj metaverzuma, mreže trodimenzionalnih (3D) virtualnih svjetova usredotočenih na stvaranje društvenih veza.
Kako kaže Bojić, virtualna i proširena stvarnost imaju ogromne mogućnosti za promjenu svijeta do 2050. godine, ne samo na radnim mjestima, već i u svim segmentima naših života. "Metaverzum i srodne platforme mogu potaknuti suradnju, omogućujući ljudima zajednički rad na projektima u dijeljenim virtualnim prostorima i pristup resursima i alatima u virtualnom okruženju." Čak i ChatGPT kaže da će metaverzum izazvati revoluciju u načinu na koji ljudi komuniciraju.
Osim toga, VR i AR tehnologije imaju potencijal unaprijediti obrazovanje i razvoj vještina, što je posebno korisno u sektorima poput medicine, arhitekture i inženjerstva, dodaje Bojić, uz objašnjenje da se te tehnologije već primjenjuju u obuci liječnika te da bi mogle pomoći i u dijagnostici i terapiji.
Ipak, novi mediji unose određenu dozu brige zbog brzog razvoja i promjena koje će donijeti u međuljudskim odnosima, sferi rada i slobodnom vremenu. Bojić napominje da je važno što prije oblikovati regulative za to područje.
"Korištenjem tih tehnologija nije moguće zamijeniti odnose među ljudima u stvarnom svijetu, iako će VR i AR stvarati privid da je tako. To je njihova najveća opasnost", upozorava Bojić. VR naočale mogle bi omogućiti drukčiji oblik rada na daljinu, jer 3D iskustvo pruža osjećaj fizičke prisutnosti drugih. Prema nekim prognozama, čak bi i ChatGPT mogao dovesti do šire rasprostranjenosti četverodnevnog radnog tjedna. To potvrđuje i prognoza konzultantske tvrtke McKinsey otprije nekoliko godina, prema kojoj je oko polovice radnih sati diljem svijeta potrošeno na zadatke koji se mogu automatizirati. Sada se procjena podiže na čak 60 do 70 posto.
Bojić predviđa da bi za 30 godina i uredi mogli izgledati drukčije, s većim fokusom na zajedničke prostore ili udobne i prilagodljive kućne urede. Usto, fleksibilnost radnog vremena već sada postaje sve popularnija, kaže, s većim naglaskom na ravnotežu između posla i života, što će fokus prebaciti na mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika. "Organizacije će vjerojatno više ulagati u programe podrške dobrobiti zaposlenika, poput programa smanjenja stresa i fleksibilnog radnog vremena", objašnjava.
Karas smatra da će kompanije zapošljavati mnogo manje ljudi nego danas, pa će biti i onih "divovskih" s "čak" desetak zaposlenika.
"Vjerujem da će se radni tjedan tijekom godina do 2050. smanjivati ili se potpuno izgubiti kao koncept koji stoji iza ljudi, dok će radno vrijeme kompanija rasti te će do 2050. većina njih pružati cjelodnevnu uslugu", objašnjava direktor Codewella.
Također, menadžment će više cijeniti tzv. meke vještine, poput komunikacije, prilagodljivosti i empatije te će više ulagati u obuku zaposlenika i njihovo kontinuirano usavršavanje, a poseban naglasak bit će na raznolikosti i inkluziji. "Organizacije će poboljšavati procese zapošljavanja, razvijati inkluzivne programe obuke i stvarati korporativnu kulturu koja podržava jednakost i raznolikost, između ostalog i zbog kreativnosti. Ekonomija rada izvan redovitog posla i angažiranje slobodnih radnika postaju sve prisutniji u poslovanju", smatra Bojić. Usto, kompanija LinkedIn predviđa da će se na tržištu rada sve više cijeniti vještine, a ne diplome. "Poslodavci i zaposlenici postat će prilagodljivi, otvoreni za inovacije i spremni za izazove budućnosti", zaključuje Bojić.
.webp){kind=icon}
