Čak i najrastrošniji putnici susprežu svoje nagone

Čak i turisti predani luksuznim putovanjima smanjuju potrošnju na odmoru.

Niti žele platiti više od 500 dolara za noćenje u hotelu ni izdvojiti više novca za zelenije ili otmjenije opcije, pokazalo je najnovije istraživanje MLIV Pulsea u kojem je sudjelovalo 465 ispitanika, nešto više od polovice bilo ih je iz SAD-a i Kanade, a četvrtina iz Europe.

To bi mogao biti odraz sve lošijeg potrošačkog raspoloženja te pritužbi da prenapuhane cijene nisu popraćene razmjernim povećanjem kvalitete usluge.

Rezultati istraživanja dolaze u razdoblju kada su rezervacije putovanja u velikom zamahu. Većina ljudi u ožujku donosi planove za ljeto, a ranoranioci smještaj za odmor rezerviraju već krajem godine.

Oko 69 posto sudionika ankete izjavilo je da je njihov maksimalni proračun po noćenju u hotelskoj sobi 500 dolara, dok je 24 posto bilo spremno potrošiti do 1.000 dolara. Ipak, pet posto kaže da im je prag potrošnje koji ne namjeravaju prijeći 2.000 dolara, a dva posto nastavlja se zabavljati trošeći više od 3.000 dolara po noći. U istraživanju su sudjelovali investitori, upravitelji portfelja, viši menadžeri i mali ulagači.

Iako 500 do 1.000 dolara po noćenju za sobu može zvučati visoko, taj raspon eliminira najotmjenije hotele na većini velikih tržišta, a kamoli apartmane ili veće sobe u objektima srednje razine.

Istraživanjem se anketiralo sudionike koliko namjeravaju potrošiti na putovanju te koliko su ove godine spremni platiti noćenje u hotelu

Prema podacima Googlea, tipične cijene hotela s pet zvjezdica u New Yorku su od 523 do 999 dolara po noćenju u travnju i svibnju. U Parizu je taj broj veći i kreće se od 707 do 1.382 dolara. Na Svetom Bartolu, gdje kasno proljeće predstavlja kraj sezone, tipični raspon cijena za vrhunski hotel proteže se do 1.451 dolara.

Rezultati ankete sugeriraju da će se luksuzni hoteli, restorani i zrakoplovne tvrtke ovog ljeta suočiti sa sve nervoznijim potrošačima.

Propasti banaka, visoka inflacija, povećani troškovi hipoteka i usporavanje tržišta rada, posebno u sektorima s visokim dohotkom poput tehnološkoga, mogli bi nagnati turiste da jače kontroliraju svoju potrošnju. Putnici paze na svoje novčanike, iako su osobni dohoci u 12 mjeseci do veljače rasli brže od cijena.

Smanjeni apetit za trošenjem vjerojatno će rezultirati i time da će neki putnici odustati od zrakoplovnih karata s višim cijenama. Neki avioprijevoznici poput Deutsche Lufthanse namjerno su kapacitete držali pod kontrolom nadajući se da će turisti nesvjesni cijena biti spremni platiti veću cijenu da bi stigli do željenih odredišta.

Više od polovice profesionalnih ulagača reklo je da će negativni ekonomski čimbenici poput recesije potkopati dionice zrakoplovnih kompanija u sljedećih 12 mjeseci. Mali ulagači bili su optimističniji, njih 60 posto predviđa pozitivan zamah u sektoru.

Više od polovice profesionalnih investitora ocijenilo je da će cijene dionica aviotvrtki u idućih 12 mjeseci pasti

Još jedan trend koji, prema nalazima ankete, pati, takozvana su "bleisture" putovanja koja su dosad kontinuirano rasla. Riječ je o putovanjima u kojima se povezuju poslovna putovanja i godišnji odmor kako bi se na poslovnom odredištu i privatno uživalo – 62 posto profesionalnih ulagača i 56 posto malih ulagača izjavilo je da će se ove godine suspregnuti u tome.

Možda nije iznenađujuće vidjeti da mali ulagači imaju više fleksibilnosti za rad na daljinu od banaka i tvrtki s Wall Streeta, ali je vrijedno pažnje da se obje skupine skanjuju dulje izbivati na poslu. Zapravo, većina ispitanika kaže da su se njihove navike prilagodile u odnosu na norme prije pandemije. Samo 10 posto ih kaže da biraju ekološkija putovanja, što je u suprotnosti s industrijskim izvješćima, a 50 posto ih kaže da se njihova potrošnja vratila na razinu prije pandemije.

Za te putnike, kako pandemija prolazi, gotovo je s "osvetničkim trošenjem", ako ga je uopće i bilo.

Broj onih koji će se istrošiti na sljedeći godišnji odmor bio je izuzetno mali – sedam posto. Četvrtina ih je rekla da bi možda potrošili malo više. Među 18 posto onih koji su rekli da bi smanjili potrošnju, 72 posto njih bili su profesionalni trgovci, a 28 posto ih je radilo u maloprodaji.

Ispitanici su se izjasnili i o "osvetničkom trošenju" na putovanja ove godine

Jedan aspekt putovanja koji je ostao nepromijenjen od 2019. godine je mišljenje potrošača o glavnim zračnim središtima. Na pitanje od kojih zračnih luka najviše strepe, ispitanici su se složili da su to međunarodna zračna luka John F. Kennedy u New Yorku i londonski Heathrow, a slijede međunarodne zračne luke Los Angeles i Newark Liberty International Airport.

MLIV Pulse tjedno je istraživanje čitatelja Bloomberg Newsa na terminalu i online koje provodi Bloombergov tim Markets Live, koji također vodi 24/7 MLIV blog na terminalu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar