Privatni klubovi mijenjaju svijet, regija tek hvata korak

Diskretan ulaz bez natpisa, recepcija koja više nalikuje dnevnom boravku nego poslovnom prostoru i atmosfera u kojoj se podjednako razgovara o poslu koliko i o planovima za odmor – tako otprilike izgledaju moderni privatni klubovi diljem svijeta. Nekada simbol stare aristokracije i zatvorenih društvenih krugova, ova mjesta danas doživljavaju novu popularnost, ali u bitno drugačijem obliku nego ranije.

Od aristokratskih salona do kreativnih zajednica

Kako navodi međunarodna konzultantska tvrtka Knight Frank, u posljednje četiri godine u svjetskim metropolama otvoreno je više privatnih klubova nego tijekom prethodna tri desetljeća, što jasno pokazuje razmjere novog vala interesa za ovakve društvene prostore. Privatni klubovi oduvijek su imali značajnu ulogu u društvenom i poslovnom životu velikih gradova, posebice u SAD-u i Velikoj Britaniji, gdje su još u 19. stoljeću predstavljali mjesta susreta poslovnih i društvenih elita.

Interijer poznatog Arts Cluba u Londonu | Arts Club

Članstvo je tada bilo uvjetovano reputacijom, obiteljskim vezama ili profesionalnim dostignućima, a ulazak u njih značio je pristup mreži kontakata koja je često bila presudna za poslovni uspjeh. S vremenom su, međutim, mnogi izgubili dio svoje privlačnosti. Kako su njihove članove činile sve starije generacije, interes je opadao pa su pojedina mjesta zatvarana zbog pada broja članova.

Važan trenutak u promjeni percepcije dogodio se početkom 21. stoljeća, kada je poznati londonski klub "Soho House" otvorio svoju lokaciju u njujorškoj četvrti Meatpacking District i ponudio potpuno drugačiji model članstva. Umjesto rigidnih pravila, novi koncept stavio je naglasak na zajednicu i iskustvo, čime je otvoren put globalnom širenju.

Soho fashion district u New Yorku| Depositphotos

Ipak, prema pisanju Bloomberga, pandemija je bila ta koja je, promijenivši dinamiku urbanog života, snažno utjecala na razvoj ovakvih vidova okupljanja. Nakon godina izolacije, intenzivne digitalizacije i rada na daljinu, potreba za zajednicama i izravnim kontaktima postala je izraženija nego ranije. Tako se pojavio val membership klubova koji su nudili ambijent u kojem se gradio osjećaj pripadnosti, ali i sigurnosti – dva faktora koja su posebno dobila na važnosti i koja se često navode kao ključni razlozi za rast njihove popularnosti. Sve vidljivija prisutnost ovakvih prostora povezuje se i s preopterećenošću javnih mjesta u velikim gradovima. Restorani, kafići i coworking prostori sve su bučniji i prenatrpaniji pa je članstvo u privatnim klubovima postalo način da se osigura mirnije okruženje koje omogućuje fokus, diskreciju i kvalitetnije društvene interakcije.

Sportski klubovi i kursevi dugo su se smatrali ključnim mjestima za povezivanje | Depositphotos

 

Zone između posla i doma

Kako su privatni klubovi postajali sve dostupniji u različitim cjenovnim kategorijama, mijenjala se i njihova društvena uloga. Iako pojedini i dalje imaju liste čekanja i stroge kriterije, mnogi su počeli nuditi fleksibilnije modele učlanjenja pokušavajući privući mlađu i profesionalno raznoliku publiku. Članstvo se tako sve češće zasniva na interesima, profesiji i financijskoj spremnosti, a ne na podrijetlu ili društvenom pedigreu. Ipak, princip selekcije ostaje ključni dio njihovog identiteta, a osjećaj pripadnosti određenom krugu ono je što ih čini posebno privlačnima.

Istovremeno, redefinirala se i funkcija ovih ambijenata. Oni više nisu samo mjesta za večere i druženja, već multifunkcionalni prostori za rad, odmor i društveni život, pa sve više nalikuju na takozvani "treći prostor" između posla i doma. Kako se koncept sve više razvija, tako i klubovi postaju sve specijaliziraniji: od onih s fokusom na zdravlje i dugovječnost, preko ženskih profesionalnih mreža, umjetničkih i edukativnih zajednica, pa do poslovnih klubova namijenjenih umrežavanju i razmjeni znanja.

Promjene se vide i u dizajnu prostora pomicanjem fokusa s rustikalnog, vidljivog prestiža prema modernim, pročišćenim linijama. Suvremeni klubovi sve češće nalikuju udobnim i funkcionalnim dnevnim sobama uz pažljivo osmišljenu atmosferu i kvalitetnu uslugu.

VIP salon u klubu | Depositphotos

 

Prema već spomenutom izvješću Knight Franka, sve veća rasprostranjenost zatvorenih klubova snažno utječe i na tržište nekretnina, kao i na sektor ugostiteljstva i hotelijerstva koji preuzimaju logiku članstva i zajednice. Naime, ugostitelji sve češće pokušavaju "razmišljati kao klubovi", nudeći gostima personalizirana iskustva, programe i sadržaje koji potiču lojalnost i duže zadržavanje gostiju. Prisutnost prestižnog kluba može značajno povećati atraktivnost i vrijednost čitavih četvrti, pa se blizina takvih prostora rado koristi kao prodajni argument pri oglašavanju nekretnina. Istraživanje koje se navodi u izvješću pokazuje da je potražnja za nekretninama u radijusu od 15 minuta vožnje od pojedinih klubova bila dvostruko veća u odnosu na okolna područja, a kuće u neposrednoj blizini prodavale su se brže nego usporedive nekretnine udaljenije od njih.

"Neka ovo piće ide na moj račun" | Francesca Volpi/Bloomberg 

Gdje je regija u svemu tome?

Procjena je da će na globalnoj razini privatni klubovi i dalje jačati kao format, no njihova nova popularnost otvara neka pitanja. Dok ih jedni vide kao odgovor na potrebu za kvalitetnijim, kontroliranim i fokusiranim okruženjem za rad i druženje, kritičari im zamjeraju suptilan povratak selektivnosti i društvenog razdvajanja, čak i kada oni nisu formalno definirani podrijetlom ili statusom.

U regiji zasad dominiraju klasični poslovni i sportski klubovi koji i dalje funkcioniraju prema tradicionalnijim modelima članstva, ali se primjećuje prostor za promjenu, posebice kroz hibridne koncepte koji kombinuju poslovno umrežavanje, lifestyle sadržaje i zajednice po uzoru na globalne. Kako se regionalni gradovi sve više povezuju s međunarodnim poslovnim tokovima, nije isključeno da će se i ovdje postupno razvijati moderniji modeli privatnih klubova, prilagođeni novim navikama i potrebama mlađih profesionalaca.