Vlasnik luksuznog brenda hiper-automobila Delage: Bit ću odmah iza Bugattija!

Laurent Tapie zna sve o preporodu i reinvenciji, nakon što je promatrao svog oca Bernarda kako se kreće između najviših sfera francuskog biznisa, sporta i politike.

Sada, 50-godišnji poduzetnik, provodi projekt koji ima za cilj vratiti nekadašnju slavu povijesnoj luksuznoj francuskoj automobilskoj marki Delage Automobiles, čiji je osnivač umro u siromaštvu nakon Drugog svjetskog rata.

Tapie, uz podršku nekih od najbogatijih imena francuskog biznisa, nedavno je isporučio prvi od samo 30 D12 hiperautomobila, koji koštaju najmanje dva milijuna eura po komadu i proizvode se u Delageovim pogonima blizu trkaće staze u Magny-Coursu, Francuska. Kako konkurencija jača u ovom skupom, nišnom segmentu automobilske industrije, on također radi na prikupljanju kapitala i razvoju drugog modela kako bi bolje konkurirao tržišnim liderima poput Bugattija i Koenigsegg Automotive AB.

Bugatti je prošle godine lansirao hibridni hiperautomobil Tourbillon, vrijedan 3,8 milijuna eura, s unutarnjim instrumentima nalik analognim švicarskim satovima i 16-cilindarskim Cosworth motorom, i brzo je rasprodao svih 250 primjeraka. /Bugatti Rimac

Tapie računa na rastuću potražnju među ultra-bogatim kupcima za automobilima s performansama poput trkaćih automobila i ekskluzivnošću koja dolazi s posjedovanjem jednog od svega nekoliko desetaka primjeraka na tržištu.

D12, koji je pušten u prodaju prošle godine, reklamira se kao automobil najbliži Formuli 1 koji je ikada napravljen i "legalan za cestu". Može ubrzati od nule do 100 km/h za oko 2,5 sekunde. No proizvodnja i prodaja zahtijevaju vrijeme: Tapie kaže da je firma "na pravom putu" da proda sve automobile, ali tek do kraja desetljeća.

"Za neke ultra-bogate nije dovoljno ekskluzivno posjedovati Ferrari, Lamborghini ili Porsche", rekao je u intervjuu. Oni žele superautomobile "koji se ne mogu kupiti za manje od dva milijuna dolara."

Među investitorima firme, na neekskluzivnoj listi od oko dvanaest imena, nalaze se francuski otac i sin milijarderi François i François-Henri Pinault, kao i tehnološki tajkun Xavier Niel. Tu je i Georges Cohen, koji je prije više od dva desetljeća prodao svoju softversku kompaniju Capgemini SE, kasnije investirao u rudarstvo i posjeduje privatni karipski otok Calivigny Island pokraj Grenade.

Vlasnik i izvršni direktor Keringa koji ima u sastavu Gucci i YSL, François-Henri Pinault, oženjen je slavnom Salmom Hayek. | Nathan Laine/Bloomberg

 

Na popisu dioničara također su Hassanein Hiridjee, izvršni direktor privatne afričko-fokusirane grupe Axian, kolekcionari automobila Christian Boyer, bivši Microsoftov izvršni direktor, i Frederic Leroux, menadžer fonda u Carmignacu. Delage Automobiles također navodi dva investicijska fonda sa sjedištem u Dubaiju kao financijske podupiratelje.

Struktura vlasništva izvan toga je manje transparentna, ali Tapie kaže kako planira zadržati svoj trenutačni većinski udio kada se završi prikupljanje kapitala od tri milijuna eura. Dok je otvorio poslovanje za manje investitore s ciljem podizanja svijesti o brendu, planira se još jedno veće financiranje s Natixis Partners.

Odluka o razvoju hiperautomobila došla je dok je bio na pauzi u karijeri u Miamiju 2018. godine, nakon što je stvorio i prodao nekoliko firmi u područjima kao što su sportsko klađenje i kreditiranje. Iste godine je preuzeo ime Delage od neprofitnog fan kluba kolekcionara i predstavio konceptni automobil u Los Angelesu.

Laurentov otac, Bernard Roger Tapie, poznat je po upravljanju Adidasom i nogometnim klubom Olympique de Marseille, kao i po funkciji ministra za urbana pitanja u vladi Pierrea Bérégovoya. Njegov uspon i pad tema su mini serije Class Act na Netflixu. /Depositphotos

Poduzetnik fizički jako podsjeća na svog oca, koji je preminuo prije četiri godine i ostao poznato ime u Francuskoj. Bernard Tapie bio je predsjednik nogometnog kluba osvajača Europskog kupa, političar i glumac koji se borio protiv francuske krajnje desnice. Nakon glumačkih i trkaćih iskustava u mladosti, počeo je kupovati firme, uključujući Adidas i nogometni klub Olympique de Marseille. Bio je zastupnik i ministar, ali je morao napustiti političku karijeru zbog pravnih problema i odslužio je zatvorsku kaznu.

Brend Delage osnovao je Louis Delage 1905. godine, manje od desetljeća nakon što je Louis Renault prvi put vozio svoju "voiturette" po Montmartreu u Parizu, a industrijska klika Peugeota počela razvijati svoje prve automobile. Delage automobili osvajali su nagrade u Indianapolisu, Le Mansu i Grand Prix utrkama, kao i na natjecanjima Concours d’Elegance. Među ranim vlasnicima bili su i poznati poput slavne plesačice Josephine Baker.

Slika francuskog industrijalca Louisa Renaulta visi iznad prototip modela lakog oklopnog taktičkog vozila Arquus VBL Sherpa u tvornici Arquus u Garchizyju, Francuska. | Nathan Laine/Bloomberg

 

Velika depresija prisilila je Louisa Delagea da zatvori firmu i proda je rivalu Delahaye. Umro je 1947., a ime Delage napušteno je 1954. godine. Zanimljivo, osnivač Bugattija, Ettore Bugatti, preminuo je iste godine, nakon što je njegov originalni biznis zatvoren nekoliko godina prije Delagea. Proizvodnja u francuskoj firmi zatim je stavljena na pauzu sve dok je Tapie nije preuzeo desetljećima kasnije.

Laurent Tapie rekao je da su neki od novih investitora Delagea, koji su se pridružili tijekom tekuće treće runde financiranja, uključivali i jednog kupca D12 iz SAD-a. Odbio je otkriti identitet novih dioničara ili broj dosad prodanih automobila. No D12 ima distributere u Francuskoj, SAD-u i Kataru, a nedavno su ga promovirali košarkaška zvijezda Tony Parker, koji je kupio verziju u biserno bijeloj boji, i bivši profesionalni prvak u automobilističkim utrkama Jacques Villeneuve, koji savjetuje oko dizajna.

"Tržište hiperautomobila pokreće sve veći broj super-bogatih", rekao je Tapie. "Svake godine ova grupa raste i želi kupovati automobile koji odražavaju njihov status."

Prikupljanje luksuznih automobila spada u tzv. investicije iz strasti ultra-bogatih, zajedno s kupovinom umjetničkih djela, vinograda ili sportskih klubova. Kako njihov broj globalno raste, sve više njih traži nišne firme za veću ekskluzivnost i automobile koji odišu aurom profesionalnih vozača.

Prodaja hiperautomobila izvan Bliskog istoka dosegnula je prošle godine 321 automobil, najviše u posljednjih pet godina, prema podacima Jato Dynamics koje je prikupio analitičar automobilske industrije Felipe Munoz. Brojke su tijekom posljednjeg desetljeća ostale iznad sto i uključuju modele proizvedene od strane oko deset različitih proizvođača, od Aston Martina i Bugattija do Ferrarija i McLarena.

Bugatti T23 Brecia iz 1925. | Dhiraj Singh/Bloomberg

"Ovo je izuzetno ekskluzivan segment koji je relativno otporan na globalne ekonomske trendove", rekao je Munoz. "Ne mogu svi proizvođači priuštiti proizvodnju ovih automobila. Potrebno je mnogo istraživanja i razvoja te visoki proizvodni troškovi uz relativno neizvjestan povrat ulaganja."

Iako D12 izgleda kao trkaći automobil, konfiguracija je više nalik dvosedu borbenog aviona s vozačem sprijeda i putnikom straga. Sjedalo i volan oblikovani su prema tijelu vlasnika, a automobil se može pretvoriti iz kupea u speedster ili čak u "F1 opciju".

Delage također planira iduće godine predstaviti drugi, snažniji limitirani model pod nazivom Delage Torpille 100A, napravljen od karbonskih i lanenih vlakana, s hibridnim motorom od 1.500 konjskih snaga koji može doseći brzinu od 500 km/h. Proizvodnja će biti nešto više od tri puta veća nego kod D12.

 

Najveća brzina nadmašit će postojeće cestovne granice zahvaljujući novim pneumaticima koje razvija francuski proizvođač Michelin, rekao je Tapie.

Povratak imena Delage podsjeća na oživljavanje Bugattija od strane Volkswagena 1998. godine. Francuski brend je sada zajedničko poduzeće Porsche AG-a i Rimca i promovira svoj najnoviji model Tourbillon.

"Moj cilj je postati broj dva, odmah iza Bugattija", rekao je Tapie, nagovješćujući da bi mu za to moglo trebati više od desetljeća.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar