Uvodi li EU sankcije Izraelu?

Ubojstvo dvoje djelatnika izraelskog veleposlanstva u Sjedinjenim Američkim Državama, ispred židovskog muzeja u Washingtonu, zasjenilo je vijest da je Europska unija počela zaoštravati svoju politiku prema Izraelu zbog rata u Gazi. Prema prvim informacijama, sukob u Gazi bio je jedan od motiva za zločin za koji je uhićen 30-godišnji Elias Rodriguez. Prema policijskim izvješćima, priznao je da je počinio ubojstvo iz prosvjeda protiv izraelske politike, "za Gazu" i "za Palestinu".

Visoki dužnosnici SAD-a i EU-a odmah su osudili napad, većinom ističući da je antisemitizam doveo do tog zločina.

"Ova strašna ubojstva u Washingtonu, očito potaknuta antisemitizmom, moraju prestati odmah! Mržnji i radikalizmu nema mjesta u SAD-u. Sućut obiteljima žrtava. Tužno je što se takve stvari mogu dogoditi. Bog vas sve blagoslovio", poručio je na društvenoj mreži Social Truth predsjednik SAD-a Donald Trump.

Njemački kancelar Friedrich Merz također je izrazio sućut obiteljima te naglasio kako se mora pretpostaviti da je riječ o antisemitizmu, ali nije reagirao na činjenicu da je izraelska vojska dan ranije pucala na delegaciju europskih diplomata, među kojima su bili i njemački, u Jeninu na Zapadnoj obali. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova jedino je reagiralo, "snažno osudivši neisprovociranu pucnjavu", zatraživši od Izraela pojašnjenje okolnosti i poštovanje diplomatskog statusa.

Zaokret u politici EU-a

Na Vijeću ministara vanjskih poslova EU-a donesena je iznenađujuća odluka o preispitivanju planiranih trgovinskih odnosa EU-a s Izraelom, zbog svakodnevnih scena humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze, gdje izraelska vojska provodi novu kopnenu ofenzivu, istodobno uglavnom blokirajući međunarodnu humanitarnu pomoć Palestincima.

Kritični ton iz nekoliko europskih prijestolnica, osobito iz Haaga, Pariza i Madrida, kulminirao je u Bruxellesu odlukom koja bi prije samo nekoliko tjedana bila nezamisliva u EU-u, tradicionalno vrlo opreznom kada je riječ o pritisku na Izrael.

Na prijedlog Nizozemske, 17 od 27 članica glasovalo je za preispitivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela, što je ključni instrument političkih i trgovinskih odnosa od 2000. godine.

"Postoji velika većina koja želi preispitati članak 2 (o poštivanju ljudskih prava) Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Stoga ćemo pokrenuti tu proceduru", izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas. "Situacija u Gazi katastrofalna je. Pomoć koju je Izrael dopustio dobrodošla je, ali je to kap u moru. Potrebna je hitna, neometana i obilna isporuka pomoći."

Osim Nizozemske, među državama koje su podržale taj korak bile su Francuska, Španjolska, Irska, Belgija, Finska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Švedska, Austrija, Malta, Danska, Estonija, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

Latvija je bila suzdržana, dok su Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Cipar, Češka, Hrvatska, Litva i Mađarska bile protiv.

"Potreban je pritisak kako bi se situacija promijenila", izjavila je Kallas nakon sastanka na kojemu je, osim Ukrajine, središnja tema rasprave bila teška humanitarna situacija stanovništva u Gazi, području pod vojnom opsadom, gotovo potpuno bez pristupa humanitarnoj pomoći, koju Izrael blokira već više od dva mjeseca.

Ta mjera ne znači trenutačni prekid političkog dijaloga ili trgovinskih odnosa s Izraelom, iako otvara vrata mogućim budućim odlukama, jednoglasno ili kvalificiranom većinom, ovisno o prijedlogu, o strožim mjerama. Ipak, taj potez, na koji su Španjolska i Irska pozivale prije više od godinu dana i bez kakvog odgovora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja neočekivan pomak u dotad suzdržanoj reakciji EU-a na izraelsku vojnu ofenzivu u Gazi.

Predložene i sankcije protiv izraelskih dužnosnika

Bivši visoki predstavnik EU-a Josep Borrell već je krajem prošle godine proveo sličnu reviziju, predlažući prekid političkog dijaloga s Izraelom zbog kršenja ljudskih prava, no taj prijedlog nije prošao zbog protivljenja nekoliko država, predvođenih Njemačkom.

Sada je drugačije što inicijativa dolazi izravno iz država članica, uključujući Nizozemsku, koja je donedavno bila među zemljama koje su najviše oklijevale kritizirati Netanyahuovu vladu, a podržale su je i Austrija i Poljska, koje su također ranije bile među najglasnijim protivnicima kritike Izraela.

S druge strane, Italija i Njemačka bile su čvrsto protiv, no ton rasprave dodatno se zaoštrio kada je Švedska predložila ciljane sankcije protiv pojedinih izraelskih ministara, a prijedlog je na kraju blokirala Mađarska, prema diplomatskim izvorima.

Vlada Benjamina Netanyahua naredila je novu kopnenu ofenzivu u pojasu Gaze | Bloomberg

 

Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Portugala Paulo Rangel smatra da je prekretnica za mnoge države koje su dotad bile neodlučne bila izraelska odluka da ne produlji primirje i zatim pokrene vojnu okupaciju Gaze, istodobno uskraćujući civilima humanitarnu pomoć već 60 dana.

"Situacija je drukčija. Znamo da su države povijesno imale različite stavove prema Izraelu, ali sadašnja situacija je izrazito zabrinjavajuća i više ne mogu ostati ravnodušan", izjavio je Rangel za El País. "Iako neki žele tražiti kompromisna rješenja, sve je jasnije da je situacija neodrživa."

Zabrinutost zbog nove ofenzive i humanitarne katastrofe već je navela Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu da dan ranije izdaju zajedničku izjavu kojom upozoravaju Izrael na moguće "konkretne mjere" ako ne zaustavi "potpuno nerazmjernu" eskalaciju. Ujedno je London obustavio pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Izraelom, navodeći da Netanyahuova vlada "izolira Izrael od njegovih prijatelja i partnera diljem svijeta".

Signali promjene politike EU-a

Predsjednik Europskog vijeća António Costa poslao je Izraelu diskretan signal promjene politike EU-a. U utorak je primio novu palestinsku veleposlanicu pri EU-u Amal Džadu s istim protokolom i počastima kao i ostale veleposlanike, unatoč činjenici da sve članice EU-a ne priznaju Palestinu kao državu. Prema izborima u Bruxellesu, riječ je o prvom predstavljanju "pisma o misiji" palestinskog predstavnika na najvišoj institucionalnoj razini u EU-u.

Prosvjedi polako donose rezultate, smatra profesor bliskoistočnih studija Koert Debeuf, koji u autorskom članku za belgijski De Standaard piše da se posljednjih dana dogodila "prekretnica", iako "mnogima to još nije dovoljno".

"Odluka EU-a da 'preispita' poštuje li Izrael ljudska prava kao temelj Sporazuma o pridruživanju više je nego cinična. No barem se stvari pokreću, a političari napokon djeluju. Pritisak s prosvjeda počinje donositi plodove. No ako se želi izbjeći masovna glad, taj će se pritisak morati pojačati", zaključuje Debeuf.

Izrael blokira dopremanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze | Bloomberg

 

Njemački Süddeutsche Zeitung upozorava da to upozorenje vjerojatno neće ostaviti dubok dojam na Izrael, predviđajući da će EU opet biti prisiljen "promatrati skrštenih ruku" dok izraelska vojska provodi vladine planove, bez obzira na civilne žrtve.

"Za raskid Sporazuma potreban je jednoglasje. No teško da postoji pitanje oko kojeg su europske zemlje više podijeljene nego o odnosima s Izraelom dok rat u Gazi bjesni", piše urednik lista Gökalp Babayigit, dodajući da je devet zemalja glasovalo protiv revizije, uključujući Njemačku koja inzistira na očuvanju "kanala komunikacije" s Jeruzalemom, iako nitko nije ni tražio potpuni prekid veza.

Španjolski El Mundo ističe u uvodniku kako Netanyahu "ne može uskratiti Palestincima pravo na postojanje koje Hamas uskraćuje Izraelcima", dodajući da izraelski premijer "opravdava aneksiju Pojasa Gaze ciljem potpune kapitulacije Hamasa, što je legitiman cilj, ali se provodi neprihvatljivim sredstvima".

"Ključno je povećati međunarodni pritisak. Pokret predvode Francuska, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je obustavilo trgovinske pregovore s Izraelom zbog njegove 'brutalne politike' u Gazi. Europska unija sada je također napravila važan korak naprijed", ističe uredništvo El Munda i dodaje kako dramatična situacija to i zahtijeva. "Osuda postupaka izraelske vlade nije antisemitizam, već neizbježan moralni imperativ."

Iako je Češka na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a glasovala protiv preispitivanja sporazuma s Izraelom, komentator češkog lista Lidové noviny Marek Hudema primjećuje da se Češka desetljećima suzdržavala od kritike Izraela čak i više nego druge europske zemlje, no da se to sada mijenja.

"Predsjednik Petr Pavel također je krenuo putem kritike izraelskih postupaka. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze postaje neodrživa i hitno traži rješenje. Po njegovu mišljenju, Češka bi trebala razlikovati svoju opću podršku Izraelu od podrške konkretnim potezima koje je poduzela Netanyahuova vlada", ističe Hudema i dodaje kako to označava jasan odmak od prethodne, gotovo bezuvjetne podrške Izraelu te da je "katastrofalna situacija civilnog stanovništva u Gazi očita." "Predsjednik Pavel s pravom kritizira Netanyahuovu vladu."

Embargo na isporuke oružja

Među europskim čelnicima koji sve češće kritiziraju postupke izraelske vlade ističe se španjolski premijer Pedro Sánchez, čija je vlada prije mjesec dana odustala od ugovora vrijednog 6,6 milijuna eura s izraelskom tvrtkom koja je trebala isporučiti 15 milijuna metaka španjolskoj vojnoj policiji. Nakon toga, u španjolskom parlamentu izglasana je neobvezujuća deklaracija kojom se španjolsku vladu poziva na uvođenje embarga na isporuku oružja Izraelu kao odgovor na vojne operacije u Gazi.

To što je Španjolska spremna ići dalje od odluka donesenih u Bruxellesu naišlo je na pohvale u uvodniku El Paisa, koji ističe da, iako je to nužno, ostaje za vidjeti koliko će briselska inicijativa "impresionirati" izraelskog premijera koji je "prešao sve crvene linije i bez kakvih posljedica."

"U tom kontekstu, embargo na izvoz oružja prema Izraelu, koji je predložio španjolski parlament, dobrodošao je", piše uredništvo El Paisa i dodaje da odluka predviđa automatski embargo ako sud koji priznaje Španjolska prihvati tužbu za genocid protiv Izraela. "To je upravo slučaj s Izraelom."

Organizacije civilnog društva u Španjolskoj ističu da, unatoč navedenim odlukama, Španjolska i dalje ima devet aktivnih ugovora s izraelskim proizvođačima oružja i nastavlja plaćati milijune eura po tim ugovorima.

Međutim, promjena atmosfere vidljiva je i u zemljama čiji su čelnici donedavno bezrezervno podržavali izraelske akcije u Gazi, a najbolji primjer za to je Francuska. Jedan od najuglednijih francuskih dnevnih listova Le Monde poziva da izraelske vlasti snose posljedice koje nadilaze same riječi. U uvodniku lista ističe se da je "nužno jasno reći da je ono što se događa u Gazi neprihvatljivo", odnosno "sramotno", kako je rekao i predsjednik Emmanuel Macron.

"No taj korak ima smisla jedino ako je praćen priznanjem da mnogi izraelski saveznici više nemaju ništa zajedničko s Netanyahuovom koalicijom te joj se više ne može dopuštati nekažnjeno djelovanje", navodi Le Monde. "Kako bi se zaustavila tekuća humanitarna tragedija, spasio palestinski nacionalni projekt i zaštitila sama država Izrael, put koji su izraelske vlasti odabrale u Gazi i na Zapadnoj obali mora imati svoju cijenu i ona mora biti visoka."

Unatoč promjenama u europskoj politici, Izrael ne pokazuje znakove promjene vlastitog pristupa, ne samo prema Palestincima, već i prema cijeloj regiji. Unatoč činjenici da su Iran i Sjedinjene Američke Države, uz posredovanje Omana, održali četiri runde neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom sporazumu, mediji doznaju da Izrael planira nove raketne napade na iranska nuklearna postrojenja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar