"Zlatno doba Amerike počinje upravo sada!" Tom je rečenicom Donald Trump započeo svoj drugi predsjednički mandat, iako nitko nije mogao naslutiti da će prvih 100 dana tog "zlatnog doba" biti toliko turbulentno i nepredvidivo, ne samo za Sjedinjene Američke Države, nego i za cijeli svijet. Za razliku od prvog mandata, kada je mjesecima oklijevao s imenovanjima, ovaj je put djelovao odlučnije. Očigledno je potpuno primijenio medijsku strategiju koju mu je savjetovao njegov bivši savjetnik Stephen Bannon – svakodnevno zatrpavanje javnosti novim odlukama, dekretima i izjavama, kako bi se stvorio takav informacijski kaos da mediji ne bi mogli sustavno analizirati njegov rad.
Prema Bannonu, "opozicijski mediji" su "glupi i lijeni", sposobni usredotočiti se "samo na jednu temu odjednom".
"Trebamo ih samo preplaviti. Svaki dan im serviramo tri stvari. Oni će se zakačiti za jednu, a mi ćemo realizirati sve ostalo. Bang, bang, bang. Nikad se neće oporaviti", govorio je Bannon, ističući da "moramo krenuti brzinom projektila čim iskočimo iz cijevi".
I doista, to svakodnevno bacanje informacijske magle Trump je tijekom drugog mandata podignuo na razinu metode vladanja, što je izazivalo nesigurnost kod američkih i svjetskih medija, političara, analitičara, burzi i poduzetnika. Čak su i kritike takve strategije odvlačile pažnju medija s temeljitog razmatranja posljedica čak 139 predsjedničkih dekreta koje je dotad potpisao.
"Možda je forma ove demonstracije moći važnija od sadržaja. Trump pokušava zamijeniti stvarnost percepcijom", ocjenjuje komentator New York Timesa Ezra Klein. "Ponaša se kao kralj jer je preslab da bi vladao kao predsjednik."
Glavna razlika u odnosu na njegov prvi mandat, prema Rolandu Nellesu iz njemačkog tjednika Der Spiegel, to je što Trump oko sebe više nema ljude koji bi ga mogli zaustaviti ili kritički preispitivati njegove odluke.
"I to je najveći problem. Ostvaruje sve svoje fantazije, ideje i želje. Zato sada svjedočimo još većem kaosu i zbunjenosti", smatra Nelles, posebno naglašavajući Trumpovu nedosljednost u carinskoj politici.
Taktika 'zastraši-kreni-stani'
Prvih 100 dana Trumpova drugog mandata uistinu je najviše obilježila svojevrsna taktika "zastraši-kreni-stani" u provođenju nove američke carinske politike, koja je potresla globalni trgovinski sustav, ali i burze diljem svijeta. Sve je započelo njegovom najavom carina "od 25 posto za Meksiko i Kanadu", zatim "pauziranjem na 90 dana", preko izjave da "još nismo postigli dogovor o carinama", do najave "recipročnih carina za zemlje širom svijeta". Nastavilo se izjavom "svjetski čelnici mi ljube stražnjicu" jer žele sklopiti trgovinski sporazum s SAD-om, da bi svega nekoliko sati prije uvođenja carina došlo do izjave: "Naredio sam pauzu od 90 dana za sve koji nisu uveli protumjere."
Depositphotos
Zapravo se gotovo nesmanjenim intenzitetom nastavio samo trgovinski rat s Kinom, podižući carine na kineske proizvode na razinu od 145 posto. U pokušaju restrukturiranja globalne trgovine, Trump je svojim naglim potezima izazvao carinski kaos koji se doslovno mijenja iz dana u dan, donoseći nesigurnost kompanijama i onemogućujući dugoročno planiranje. Čak i s pauzama od 90 dana na neke carine, nove uvozne dažbine koje je SAD uveo otkako je Trump započeo drugi mandat predstavljaju najznačajniju protekcionističku promjenu u zemlji u više od stoljeća, gurajući najveće svjetsko gospodarstvo u nepoznato.
Dok se mnogi komentatori diljem svijeta pitaju je li Trump lud ili jednostavno griješi, neki upućuju na racionalne razloge njegova carinskog uragana. Pojedini autori smatraju da se geopolitičke i geoekonomske analize više ne mogu promatrati istim očima kao prije pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i sklapanja strateškog savezništva između Moskve i Pekinga. Stoga se Trumpovi potezi tumače i kao zaoštravanje novog hladnog rata između SAD-a i Kine (uz savezništvo s Rusijom), ali i kao pokušaj da se gubici dosadašnje globalizacije preokrenu reindustrijalizacijom SAD-a.
Činjenica da je Trump, suprotno savjetima svojih savjetnika, iznenada uveo visoke carine koje su izazvale globalne poremećaje, prvi je put dovela do raskola unutar njegove Republikanske stranke, kada su neki kongresnici i senatori podržali inicijative demokrata da se konačna odluka o carinskoj politici prepusti Kongresu SAD-a.
Cik-cak vanjska politika
Sličnu je cik-cak strategiju Trump koristio i u vanjskoj politici, od inzistiranja da Grenland, Panamski kanal i Kanada postanu dijelom SAD-a, preko preimenovanja Meksičkog zaljeva u Američki, do zaobilaženja europskih čelnika u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, ali i tajnih pregovora o novom nuklearnom sporazumu s Iranom.
Najvidljivije je to bilo u odnosima prema Ukrajini i njezinu predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je čas bio Trumpov prijatelj, a čas neprijatelj. Tako je za Trumpa Zelenski bio "diktator bez izbora" koji bi "trebao požuriti dok još ima državu", pa do izjava "Jesam li to rekao? Ne mogu vjerovati da sam to rekao", da bi se sve završilo javnom svađom i izbacivanjem Zelenskog iz Bijele kuće, uz riječi "riskirate Treći svjetski rat".
Trumpov izaslanik Keith Kellogg posreduje u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije | Bloomberg
"Sve su to impulzivni potezi kojima pokušava uzbuditi i zadovoljiti svoju bazu. No u suštini, osigurava da SAD postane sve nepopularniji u svijetu i da nema prijatelje, već samo neprijatelje", smatra Roland Nelles.
S druge strane, pojedini komentatori smatraju kako su neke Trumpove politike bile nužne, ali i da su propuštene važne prilike. Glavni urednik danskog lista Berlingske Tom Jensen tvrdi da je Trumpov trgovinski protekcionizam možda bio potreban, ali da je Trump svojim ponašanjem ugrozio konzervativni pokret.
"Aspekti trampizma bili su na mjestu: trebalo se obračunati s politikom identiteta, obuzdati ilegalnu imigraciju i suprotstaviti se kineskim zloporabama međunarodnog trgovinskog sustava", ističe Jensen, ali dodaje da je Trump "u procesu potkopavanja konzervativne ideje" te da bi "ekonomska nesigurnost i inflacija mogle biti Trumpov Waterloo".
Samopouzdanje raste, ali popularnost opada
Takvi potezi nisu poljuljali Trumpovo samopouzdanje, no ankete pokazuju da su doveli do toga da nijedan američki predsjednik u posljednjih 80 godina nije bio tako nepopularan nakon prvih 100 dana mandata, unatoč uvjerljivoj pobjedi na prošlogodišnjim izborima.
Prema anketama, nešto više od 40 posto Amerikanaca izražava zadovoljstvo njegovim svakodnevnim nizom uredbi i priopćenja. Ankete New York Timesa i Istraživačkog instituta Koledža Siena pokazale su da 66 posto ispitanika smatra Trumpovu administraciju dosad "kaotičnom", a 59 posto "zastrašujućom".
Istraživanje Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa pokazuje da razina odobravanja iznosi samo 39 posto, što se nije dogodilo nijednom predsjedniku u posljednjih osam desetljeća, pa čak ni Trumpu u prvom mandatu. Čak je i TV kanal Fox News, koji inače favorizira Trumpa, zabilježio ukupni rejting podrške od samo 44 posto, što je znatno manje od razine potpore koju su imali Joseph Biden, Barack Obama i George Walker Bush nakon svojih prvih 100 dana u Bijeloj kući.
Anketa New York Timesa i Koledža Siena pokazala je da više od polovice birača smatra kako Trump "prekoračuje ovlasti koje su mu na raspolaganju". Među njima je 16 posto republikanaca i 62 posto neovisnih birača.
Kako ističe komentator čeških Hospodářských novin Martin Ehl, Donald Trump će nedvojbeno postaviti niz rekorda u svom drugom mandatu.
"Jedan od njih već je ostvaren: postao je najnepopularniji predsjednik u prvih 100 dana mandata, i to unatoč činjenici da mu je popularnost među biračima glavni prioritet", navodi Ehl, dodajući kako je glavna publika za koju Trump izvodi svoj nepredvidivi politički šou američki narod, "a američki narod je frustriran".
Nasuprot tome, kolumnistica portala USA Today Nicole Russe smatra kako je Trump u prvih 100 dana učinio više za SAD nego što je Joseph Biden uspio za četiri godine, navodeći kao primjer novoosnovani Ured za učinkovitost vlade (DOGE), koji vodi Elon Musk.
Bloomberg
"Ipak, veliki dio vodećih medija, prepun novinara s ljevičarskim pristranostima, prikazuje Trumpovo predsjedništvo kao kaotičnu katastrofu. Bio je ocrnjen, prezren i etiketiran kao autoritaran vođa", tvrdi Russe, hvaleći DOGE zbog "herkulovskog zadatka uvođenja fiskalne odgovornosti u saveznu vladu koja ignorira deficite od bilijuna dolara". "Kritičari DOGE-a napadaju svako smanjenje prevelike birokracije, no nitko ne nudi vjerodostojnu alternativu."
Ipak, istraživanja pokazuju kako velik dio američkog biračkog tijela sumnja da Trump ispravno rješava ključna pitanja svoje kampanje – gospodarstvo i imigraciju.
Deportacija bolesne djece
Jedno od najvećih obećanja vođe pokreta Make America Great Again (MAGA) bilo je brzo suzbijanje inflacije, stvaranje neviđenog bogatstva za SAD te deportacija velikog broja imigranata bez dozvole boravka. Iako je broj ilegalnih prelazaka granice do kraja Bidenovog mandata već znatno opao, Trumpova administracija izazvala je strah, ne samo među ilegalnim migrantima, već i među osobama s vizama.
Kilmar Armando Ábrego Garcia, rođen u Salvadoru, koji je živio sa svojom američkom suprugom i djecom u Marylandu, postao je simbol proizvoljnosti američkih imigracijskih vlasti pod Trumpovom administracijom. U ožujku su ga deportirali u Salvador i zatvorili u ozloglašeni zatvor za teroriste, iako protiv njega u SAD-u nije bila podignuta optužnica. Stanoviti dužnosnik priznao je da je riječ o pogrešci, a Savezni ustavni sud proglasio deportaciju nezakonitom. Ipak, Trumpova administracija ignorira sudsku odluku kojom se nalaže njegova repatrijacija.
Nedavno je otkriveno i da su imigracijske vlasti deportirale dvoje maloljetnih američkih državljana i njihovu majku u Honduras, iako je četverogodišnji dječak teško bolestan od raka.
Ni medijski pritisak nije natjerao administraciju da promijeni stav. Ministar vanjskih poslova Marco Rubio pravdao je deportaciju tvrdnjom da nisu protjerali djecu s američkim putovnicama, nego "njihove roditelje, koji su odlučili povesti djecu sa sobom".
Također, prošlog je tjedna FBI uhitio sutkinju okružnog suda u Milwaukeeju Hanu Dugan, zbog navodnog ometanja uhićenja ilegalnog imigranta tijekom saslušanja. Slučaj je izazvao veliku pozornost jer su dužnosnici Trumpove administracije više puta prijetili smjenama i uhićenjima sudaca na različitim sudskim razinama.
Prijetnja američkoj demokraciji?
Sporne odluke izazvale su, osim subotnjih prosvjeda diljem SAD-a, i žestoke kritike analitičara. Američki kolumnist Alan Friedman u La Stampi piše da je Trump u samo 100 dana ostvario "ono čega su se pesimisti pribojavali: sustavni napad na demokraciju, vladavinu prava i temeljna građanska prava koja definiraju naciju više od 200 godina".
"Odmah po stupanju na dužnost, Trump je krenuo rušiti temelje demokratske države", piše Friedman, podsjećajući kako je njegov prvi čin bio pomilovanje 1,6 tisuća izgrednika odgovornih za pobunu 6. siječnja 2021. "Otad ignorira presude vrhovnog suda, zastrašuje vodeće odvjetničke tvrtke i naređuje državnom odvjetniku da progoni političke protivnike. Neovisnost pravosuđa je izravno ugrožena."
Trumpovi kritičari sve češće upozoravaju da bi mogao pretvoriti SAD u autokraciju, navodeći kao argumente ignoriranje sudskih presuda, napade na vodeća sveučilišta poput Harvarda, uhićenja ljudi s važećim vizama te stalne napade na slobodu medija, što su ponašanja tipična za autokrate.
"Još uvijek nije riječ o ustavnoj krizi, ali situacija ide u tom smjeru. Trump testira granice predsjedničkih ovlasti. Dakle, razvoj događaja je vrlo, vrlo zabrinjavajući", smatra dopisnik Spiegela iz Washingtona Roland Nelle i dodaje da ostaje pitanje što će Trump zapravo učiniti ako postane jasno da mu se birači okreću leđa i ako zapne sa svojim projektima. "Što će se tada dogoditi? Što će se dogoditi na sljedećim predsjedničkim izborima? Sam je već dao naslutiti da bi mogao zamisliti i treći mandat. Pa što ako bude izabran novi predsjednik, a on jednostavno odbije odstupiti?"
Međutim, uredništvo liberalnog nizozemskog lista NRC Handelsblad smatra kako Trumpu ne treba vjerovati na riječ te da "maše crnom kemijskom kojom potpisuje dekrete kao da je čarobni štapić".
"To se savršeno uklapa u sliku čovjeka koji je koristio tabloidne novine i reality televiziju kako bi prevario naciju da povjeruje da je on ekonomski genij. Trump stvara iluziju moći, poput influencera koji na Instagramu 'manifestira' uspjeh i bogatstvo. No dekreti nisu čudesno rješenje. S političkog aspekta, oni su zapravo znak slabosti", ističe NRC Handelsblad i dodaje kako "dok SAD još uvijek ima slobodne izbore, država neće postati diktatura kakvu Trump priželjkuje". "Snage demokracije ne bi trebale biti ni zastrašene ni obeshrabrene njegovim igranjem moćnika."
Priprema za nasljednika
U analizama se sve češće postavlja pitanje tko će naslijediti Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a za 1361 dan. Komentatorica Annett Meiritz iz njemačkog poslovnog dnevnika Handelsblatt ističe da se i među američkim demokratima, ali i među republikancima, oblikuje još radikalnija nova generacija.
Bloomberg
"Nijedan američki predsjednik prije njega, možda nijedan šef države uopće, nije tako temeljito promijenio svoju zemlju u tako kratkom vremenu", navodi Meiritz i dodaje kako Trump svakom svojom demonstracijom moći zapravo "pokriva činjenicu da je svaki dan bliže mirovini, čak i dok nagađa o putovima do trećeg mandata, s crnom kemijskom u ruci".
Naglašava da bi se već sada trebalo početi razmišljati o tome tko i što ostaje iza Trumpa.
"Njegovu će ostavštinu najvjerojatnije nastaviti njegov 40-godišnji potpredsjednik James David Vance. Sve je moguće odsad do predsjedničkih izbora 2028. godine, i s republikanske i s demokratske strane, gdje kao potencijalnu spasiteljicu ističu 35-godišnju Alexandriju Ocasio-Cortez", zaključuje Meiritz.
.webp){kind=icon}
