Hrvati tonu u pesimizam, brinu ih financije i ne vjeruju institucijama

Pesimizam, brige oko financija i nepovjerenje u institucije i poboljšanje situacije, tako bi se ukratko moglo objasniti stanje uma građana u Hrvatskoj. Istraživanje Val grupe o stavovima, očekivanjima i strahovima hrvatskih građana pokazuje da porast cijena zabrinjava čak 90 posto građana, dok 77 posto građana brine oko pada životnog standarda.

Iako inflacija trenutačno iznosi 1,6 posto, cijene su i dalje u raskoraku s mogućnostima građana, a za to građani isključivo krive državu i trgovce.

Cijene nekretnina, koje su porasle i za kupovinu i za najam, najviše brinu upravo mlade. Njih 75 posto je pogođeno strahovima od rasta cijena nekretnina, a 47,6 posto i nesigurnosti zaposlenja. Sve to negativno utječe na planiranje obitelji. Istovremeno, građani razumiju demografske izazove te njih 90 posto smatra da bi demografska politika trebala biti prioritet Vlade.

Kada se govori o financijama, zabrinjavajuće je i to da su građani uistinu pesimistični oko svog financijskog stanja, čak ih 43,7 posto smatra da će život u narednom periodu biti skuplji i da će trošiti više, a u nešto većoj mjeri to smatraju mladi.

Depositphotos

Pad povjerenja

Razloga za optimizam nema niti kada je u pitanju povjerenje u institucije, pa čak i u privatni sektor. Državnim institucijama vjeruje svega 14,3 posto građana, baš kao i osiguravajućim društvima, dok bankama vjeruje tek 20 posto ispitanika. Prisutan je i značajan pad povjerenja u obrazovne institucije.

Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe, naglašava kako se Hrvatska suočava s dubokom krizom povjerenja.

"Povjerenje u autoritete društva, kao i prethodnih pet godina, na niskim je granama. Medijima, koji bi trebali biti potpora demokraciji, i dalje vjeruje svega desetina građana. Klima nepovjerenja prelijeva se i na privatni sektor zbog čega povjerenje dobiva status svetog grala za kojim će svi u budućnosti tragati", ističe Išek Međugorac putem priopćenja.

Istraživanje pokazuje i izraženu diskrepanciju u očekivanjima i praksi kada je riječ o odgovornom radu kompanija. Građani imaju velika očekivanja kada je u pitanju zdravlje i sigurnost zaposlenika, ali i ulaganje u nove vještine i znanja na radnom mjestu. No svega 16,5 posto ispitanika smatra da kompanije vode brigu o sigurnosti i zdravlju svojih zaposlenika. Tek svaki deseti građanin smatra da kompanije društveno odgovorno posluju.

Damir Senčar/Hina

Vladavina pesimizma

Iako se često priča o tome da strani radnici nisu dobro prihvaćeni u domaćem društvu, istraživanje pokazuje da se građani postupno navikavaju na strane radnike. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, ove je godine slika nešto bolja jer 54,8 posto građana smatra kako su strani radnici nužno zlo, dok petina smatra kako su dobrodošli i pozitivna nadopuna našeg društva.

Svakako se dade naslutiti, a to pokazuju i rezultati istraživanja, u Hrvatskoj vlada pesimizam. Građani imaju pesimističan stav prema budućnosti, posebno kada je riječ o kvaliteti života u narednim godinama. Više od 40 posto ispitanika vjeruje da ih čeka lošija budućnost, dok tek 15 posto očekuje poboljšanje.

Depositphotos

Također, tek petina građana predviđa poboljšanje po pitanju gospodarske situacije, a svega 12,2 posto očekuje bolju političku situaciju u nadolazećim godinama.

Na osobnoj razini, građani su nešto optimističniji jer vjeruju da će im zdravlje, poslovni status i karijera ostati nepromijenjeni. Dakle, u bolju budućnost, barem kada je u pitanju ono javno i državno, građani baš i ne vjeruju, dok svoj privatni život percipiraju ipak s nešto više optimizma.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar