Pucanj u uho Donalda Trumpa i tvrdoglavost Joea Bidena oko kandidature možda su već odlučili ishod predsjedničkih izbora u SAD-u, no ipak ćemo morati pričekati još nekoliko mjeseci da vidimo što doista o svemu misle Amerikanci.
No na domaćem terenu, kad je o mandatima riječ, jedna je dvojba razriješena, a to je da će guverner Boris Vujčić nastaviti i s trećim mandatom na čelu Hrvatske narodne banke. Tu nema, kao u slučaju predsjednika, ograničenja da se nakon dva mandata više ne može kandidirati, pa će Vujčić na čelu institucije, koja je sada s nešto manjim ovlastima no prije uvođenja eura, provesti punih 18 godina.
I naša inflacija je dakle sada u djelokrugu Europske središnje banke, a dobili smo ovaj tjedan potvrdu kako je u lipnju, gurana kao i u ostatku eurozone cijenama usluga, bila na godišnjih 3,5 posto po europskoj ili 2,4 posto po domaćoj metodologiji. Kod restorana i hotela cijene su godišnje rasle 9,6 posto.
Ako inflaciju potiče i potražnja, to sigurno nije zbog novina. Naime, u posljednje četiri godine broj prodanih novina u Hrvatskoj je prepolovljen.
Osjetan pad zapažen je i u slučaju narodne obveznice koja je bila pravi hit među građanima sa stručnim nazivom mali ulagači, no zadnje izdanje pokazuje da su se očito financijski iscrpili ili su morali nešto novaca ostaviti i za odlazak na more. Deset najvećih institucionalnih investitora upisalo je 73 posto izdanja, a ostatak je raspoređen među institucionalnim ulagačima i 6,7 tisuća malih ulagača. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se stvari odvijati dalje u slučaju novih izdanja za narod, a država i tako nije nezadovoljna prikupljenim novcem.
Nezadovoljstva nema ni kad je riječ o stranim ulaganjima u Hrvatsku jer je u prva tri mjeseca ove godine stiglo obećavajućih milijardu eura. Prošle godine je ukupno bilo 2,7 milijardi eura.
Hina
I u ulaganjima u Hrvatsku ima puno malih ulagača. Naime, prema riječima predsjednika Hrvatske turističke zajednice Kristijana Staničića, u Hrvatskoj trenutačno boravi 930 tisuća turista, a uskoro će ih biti više od milijun. Opet ćemo s nestrpljenjem čekati podatke HNB-a o priljevu od turizma u ovoj godini.
Premda se često s razlogom žalimo da smo jednodimenzionalna turistička ekonomija, trenutačno Hrvatska prkosi negativnim brojkama na razini eurozone u industrijskoj proizvodnji. Dok je u svibnju na mjesečnoj razini u eurozoni zabilježen pad od 0,8 posto, u Hrvatskoj je ona rasla 2,5 posto, najviše od početka protekle jeseni. Ipak, na godišnjoj razini pad je od 3,3 posto, slično prosjeku eurozone.
Preuzimanja su uvijek atraktivna za medije, a ovaj tjedan imali smo jedno realizirano i jedno potencijalno.
Studenac
Prodajni lanac Studenac preuzima slovenski lanac Kea i ulazi na tamošnje tržište, a u suprotnom smjeru žarko želi Nova Ljubljanska banka (NLB) podebljavši ponudu za kupnju Addika za deset posto na 22 eura po dionici.
Ta akvizicija nije na dugom štapu, ali pučinske vjetroelektrane u Hrvatskoj jesu. Doznali smo iz Agencije za ugljikovodike da bi se prva mogla najranije izgraditi za desetak godina, a Istra žudi da negdje u tom vremenskom horizontu snagom vjetra na moru zamjeni ugljen iz Plomina.
.webp){kind=icon}
