Živimo hrvatski san. Država časti kamatama, Europa nas gradi, a turizam cvjeta

Bloomberg Adrijina konferencija iznjedrila je mnoštvo zaključaka, no summa summarum – infrastrukturni projekti ključni za regionalni razvoj, fondovi EU-a promijenili su sliku Hrvatske. Čini se da su to prepoznali i brojni turisti koji su ove godine navalili u Hrvatsku, a čak bi mogla pasti i mitska 2019. godina. Hrvati pak o svemu kontempliraju uz skupu šalicu kave, dok smišljaju gdje će na ljetovanje i zbrajaju koliko su kreditirali državu.

Regionalni razvoj je ključan, što potvrđuje činjenica da EU kroz kohezijsku politiku izdvaja trećinu proračuna za slabije razvijene regije, uključujući prometnu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i industriju. Na konferenciji Bloomberg Adrije "Next Level Hrvatska – Regionalni razvoj" raspravljalo se o smanjenju regionalnih dispariteta i poticanju ravnomjernog gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na razliku između Zagreba i ostatka zemlje.

Ministar regionalnog razvoja Šime Erlić i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u tom su smislu naglasak stavili na važnost digitalizacije, infrastrukturna ulaganja i pravedne porezne politike kako bi se osigurala održiva budućnost za sve građane. Potvrđuje to i glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore ekonomistom Goran Šaravanja i upozorava: "Nikako da riješimo sporu birokraciju, a vrijeme je novac."

Šime Erlić, Damir Habijan i Marko Perožić | Bloomberg Adria

Da i kompanije pomažu u regionalnom razvoju dokazuje PIK Vrbovec koji je nedavno uložio 11 milijuna eura u novi pogon za primarnu obradu svinja, čime su povećali kapacitete s 350 na 400 tisuća svinja godišnje, a investicija je sufinancirana putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. I Zagrebačka županija zna kako privući EU-ov novac jer su svjesni kako uspješni projekti otvaraju vrata turističkim brojkama.

U Hrvatskoj pak nikad više turista. Pada li mitska 2019. godina? Prema podacima sustava eVisitor, u prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatsku je stiglo 3,3 milijuna stranih turista, što je 12 posto više nego u istom razdoblju lani. No postajemo najopterećenija destinacija, pa marketinški stručnjak Božo Skoko poručuje: "Nije samo more jednako turizam, imamo mi i kontinent." Uz to, sve veći problemi hrvatskog turizma nedostatak je kvalificirane radne snage.

Turistima ćemo otkrivati prirodne ljepote naše Slavonije, a okrenut ćemo se i prema razvoju zelenog vodika. I mi i Unija koja je pokrenula mehanizam razvoja tržišta zelenog vodika koji će od 2025. biti u funkciji. Imamo puno potencijala za zeleni vodik, ali još nema zakonskog okvira. AZU na to poručuje kako je studija o vodiku pri kraju, ali državni poticaji ključni su za razvoj infrastrukture. Adria regija mogla bi postati lider u obnovljivim izvorima, zasad je to neiskorišteni potencijal. Neki već koriste prirodnu energiju, poput Solaris Ponsa koji je otvorio još jednu sunčanu elektranu, a viškove će prodavati.

Cijena primarnih metala za baterije (a posebno litija) je prošla kroz strmoglav rast u razdoblju od 2021. do 2022. godine | Depositphotos

Stoga ne čudi kako se proizvođači električnih vozila sve više bacaju u rudarstvo. Cijena primarnih metala za baterije (a posebno litija) je prošla kroz strmoglav rast u razdoblju od 2021. do 2022. godine. Rast je ozbiljno ugrozio profitabilnost i zakomplicirao opskrbni lanac jer su se najveći proizvođači natjecali za ograničene sirovine. Europska zelena tranzicija uvelike ovisi o povećanoj ponudi minerala litija, bakra i nikla. Oko 60 posto potreba proizlazi iz sektora prometa. Povećana potražnja za tim sirovinama zahtijeva dodatne rudnike, između ostalog i na tlu Srbije koje je bogato litijem.

Bloomberg Adrijini analitičari smatraju kako se s točke gledišta ograničenih resursa i nestabilnih cijena materijala čini kao da su de facto prisiljeni ulagati u rudarstvo kako bi kontrolirali opskrbni lanac.

Postepeno će se ukidati SUS motori, a na tragu toga zanimljiva je informacija kako hrvatske tvrtke slabo ulažu u osiguranja, za većinu je krajnji doseg automobilsko. Ipak nam ne manjka ekonomskog povjerenja, ESI indeks na najvišoj je razini od 2022. godine, po čemu smo vodeći među zemljama CEE regije.

Valjda smo zato razgrabili "narodne" zapise, pa je država izdala nove u ukupnoj vrijednosti od milijardu eura. Kroz sva izdanja, zajedno s ovim najnovijim, građani su državi dosad posudili oko 4,04 milijardi eura, odnosno 30,4 milijardi negdašnjih kuna. O tome ćemo debatirati uz popularnu šalicu kave koje se Hrvati ne odriču ni pod koju cijenu. Uz nju se kontemplira i slažu planovi za ljetovanje na koje odlazi više od pola nacije. Hrvati prosječno ljetuju 10 dana te potroše 1.083 eura. Zato kukaju aviokompanije i tvrde da za prosječnu zaradu po putniku ne mogu kupiti ni kavu.

Hrvatima je ispijanje kave dio dnevne rutine | Dario Grzelj/Hina

Na ruku svima i svemu ide ECB koji je napokon popustio okove. Rezanje kamata dobra je vijest, ali kronični problemi eurozone i dalje čekaju rješenje. U problemima je i Varteks, koji je nakon 30 godina odlučio povući svoje dionice s burze. Onaj tko problema nema su banke koje posluju u Hrvatskoj jer su u prvom tromjesečju bile uvjerljive s 37 posto višom dobiti te nastavljaju profitirati od visokih kamatnih stopa na tržištu.