Tko mari za crnog labuda i demografski kolaps dok stižu uskrsnice

Prije tjedan dana, u petak ujutro, predsjednik Zoran Milanović objavio je kako će se parlamentarni izbori održati u srijedu 17. travnja. Naviknuta na to da se izbori kod nas održavaju nedjeljom, javnost je bila iznenađena i uslijedio je niz reakcija, podijeljenih između odobravanja i kritike. No pravo je iznenađenje stiglo tek poslijepodne kad je Milanović objavio kako će se kandidirati na istim tim izborima. I ništa više nije bilo isto.

Vikend, a i dane nakon toga obilježilo je nešto što bi se gotovo moglo prozvati političkom histerijom. U ponedjeljak je Ustavni sud donio zaključak prema kojem bi, ustraje li Milanović na kandidaturi, moglo biti moguće poništenje izbora. Predsjednik je na to reagirao izjavom kako neće dati ostavku na svoju sadašnju poziciju, i kako se radi o ustavnom puču.

Iz glavnog suprotnog tabora su, očekivano, stigle kritike. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je, primjerice, izjavio kako Milanović od izbora radi cirkus, a i drugi su imali štošta za reći. U međuvremenu, iz Socijaldemokratske partije (SDP) na čijoj se izbornoj listi Milanović trebao pojaviti kao neovisni i nestranački kandidat također stižu glasine o raznim kombinacijama, pa i o tome kako bi se predsjednik mogao naći i na listi za europarlament. Dok je kandidatura predsjednika na domaćim parlamentarnim izborima regulativno nedorečena, zakonski ne postoji prepreka da se on kandidira na euroizborima.

Trakavica će se zasigurno nastaviti sve do sredine travnja, a lako je moguće i nakon toga. Bloomberg Adria TV će je u prvom njenom dijelu pratiti kroz predstavljanje ekonomskih programa onih stranaka kojima se prema posljednjim dostupnim podacima predviđa osvajanje zastupničkih mjesta. Prvi gost bio je Zvonimir Troskot iz Mosta koji je, između ostalog, rekao i kako se tamo protive uvođenju poreza na nekretnine, ali da bi voljeli vidjeti Hrvatsku elektroprivredu (HEP) na burzi iako i dalje u većinskom državnom vlasništvu.

Ministar financija Marko Primorac rekao je kako zbog izbora nije moguće izdati obveznicu | Zvonimir KUHTIĆ/HINA

 

A kad su u pitanju financije i izbori jedna od prvih konkretnijih posljedica, čini se, je neizdavanje ranije najavljene "narodne" obveznice. Ministar financija Marko Primorac je početkom tjedna izjavio kako je novu obveznicu vlada planirala krajem ožujka, ali to sada nije moguće jer je raspušten Sabor. Tehnička vlada u teoriji nema ovlasti zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako ne prijeti značajna materijalna šteta, a Primorac je rekao kako je financijska slika države takva da ne zahtijeva nužno zaduživanje u ožujku.

Dok je time građanima uskraćena šansa za investiranje, novi investicijski ciklus najavljuju u HEP-u. Tamo u idućih 10 godina planiraju u obnovu postojeće i izgradnju nove infrastrukture za distribuciju električne energije uložiti 2,4 milijarde eura od čega bi na godišnjoj razini bila nešto veća ulagačka dinamika u prve tri godine. HEP je bio jedna od glavnih korporativnih žrtava krize koja je započela pandemijom, a nastavila se visokom inflacijom, i protiv koje se Vlada RH, između ostalog, odlučila boriti i smrzavanjem cijena struje.

Martin Morava, direktor i osnivač Devōta | Devōt

 

Brojne druge žrtve krize bile su manje kompanije, a među njima se našla i zagrebačka informatička tvrtka Devōt koja je lani po prvi puta u nekoliko godina zabilježila stagnaciju. Rezultatima ostvarenim do 2022. ta je kompanija svejedno zaradila titulu najbrže rastuće domaće kompanije. Iz Devōta su unatoč svemu poručili kako im kriza ne može pomrsiti planove pokazuje i namjeravaju se širiti na europskom tržištu.

Otpornošću se može pohvaliti i perjanica hrvatskog IT sektora Infobip koji se ovih dana našao na popisu najinovativnijih tvrtki na svijetu kojeg sastavlja časopis Fast Company. "Inovacije su u središtu svega što radimo u Infobipu i drago nam je da je časopis Fast Company prepoznao naša postignuća", rekao je Silvio Kutić, glavni izvršni direktor Infobipa.

Ambicije ne skrivaju niti u riječkom JGL-u odakle dolaze najave kako razmatraju akviziciju u Europi. Ivo Usmiani, direktor ove farmaceutske kompanije, izjavio je za Bloomberg Adria TV kako imaju "velike" ambicije. "Razmišljamo i da krenemo u akvizicije. Ništa još nije konkretno, ali u Europi tražimo priliku koja je u sinergiji s nama. Ako prođemo evaluaciju i nađemo metu, napravit ćemo velik posao", dodao je.

Koliko god farmaceutika bila jedan od postojanih domaćih industrijskih sektora koji nije previše klonuo tijekom posljednja tri desetljeća usprkos svim izazovima, kod nas se sve ipak vrti oko turzima. Prema podacima iz ankete koju su proveli Hrvatska udruga turizma i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu, 95 posto domaćih turističkih kompanija u ožujku bilježi veću razinu rezervacija u odnosu na ožujak prošle godine, a isti postotak ih očekuje porast u broju noćenja u predsezoni.

Čini se kako nas očekuje još jedna uspješna turistička sezona | Miljenko Klepac/HINA

 

Kako stvari stoje pred nama je još jedna izvrsna turistička sezona. No hotelijerima koji se već godinama bore s nedostatkom radne snage bi možda bilo uputno poslušati poruke sezonskih radnika koji smatraju da im neto plaća ne smije biti niža od 1.300 eura.

Iznos je nešto viši od trenutnog prosjeka plaća u Hrvatskoj koji je, prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju iznosio 1.239 eura. Unatoč tome što je ta brojka za četiri posto viša nego u prosincu, valja napomenuti kako oko dvije trećine domaćih radnika prima manju plaću od prosječne, što pokazuje i podatak da je medijalna plaća u siječnju ove godine iznosila 1.059 eura.

Požele li to poslodavci mogu plaće radnicima "podebljati" bonusima i raznim drugim nagradama. Kako se bliži Uskrs provjerili smo hoće li najveće domaće kompanije nagrađivati svoje zaposlenike, a prema odgovorima koje smo dobili čini se da dobar dio njih hoće iako će se češće raditi o poklon bonovima i poklonima u naravi u vrijednosti stotinjak eura, nego o izravnim isplatama u novcu.

Starenje stanovništva jedan je od razloga demografskog kolapsa kako u Hrvatskoj tako i u regiji | Fena

 

Oni koji su bili nezadovoljni uvjetima rada i života u Hrvatskoj, a takvih je u proteklih nekoliko godina bilo više stotina tisuća, otišli su živjeti u druge države, većinom zapadne Europe. Takva masovna migracija samo je povećala šanse za demografski kolaps koji bi mogao biti uvertira i u ekonomski, o čemu je ovog tjedna pisao analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić.

U spomenutim migracijama jedna od popularnih destinacija bila je Irska, zemlja koja je u dvadesetom stoljeću, baš poput država iz naše regije, bila sinonim za iseljavanje i gastarbajtere. No stvari su se promijenile, a irski ministar poduzetništva, trgovine i socijalne zaštite Neale Richmond kazao je da je to, između ostalog, zato što je Irska "zemlja koja svakog imigranta dočekuje raširenih ruku. Ne vjerujemo u barijere i borimo se protiv njih".

Bez usavršavanja

Kako bi se stanovnici zadržali u nekoj zemlji lokalne kompanije koje ih zapošljavaju trebale bi voditi računa o njihovom zadovoljstvu te im pružati šansu za dodatno školovanje. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore pokazalo je kako gotovo dvije petine hrvatskih poslodavaca nema predviđen nikakav budžet za edukaciju ili usavršavanje svojih zaposlenika. Mada postoji velika potražnja za radnom snagom – čak 80 posto anketiranih poslodavaca traži dodatne radnike – svega 25 posto njih ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju zaposlenika.

Zadovoljstvo na radnom mjestu samo je jedan dio općeg zadovoljstva životom u nekoj državi. O, pristojno rečeno, izazovnim uvjetima u kojima rade i žive hrvatski građani dosta govore najnoviji rezultati globalnog istraživanja o zadovoljstvu životom. Prema ljestvici koja je napravljena temeljem anketa u više od 140 država svijeta, Hrvatska se nalazi na 63. mjestu. Bitno su zadovoljniji životom građani Slovenije, Srbije i Kosova.

A dodatni dokaz kako radnu snagu lakše privlači država s boljim uvjetima života dolazi i iz podatka da se, iako ima i iznenađenja, države odakle posljednjih godina crpimo barem dio imigracijskog radnog kapaciteta u istom tom poretku nalaze ispod Hrvatske. Bosna i Hercegovina je na 85. mjestu, Albanija na 87., Nepal na 93., Indija na 126. dok je Bangladeš zauzeo relativno neslavnu 129. poziciju.

Iz svijeta i s tržišta rada došla je ovog tjedna i vijest kako će britanski Unilever, proizvođač robe za široku potrošnju, radi restrukturiranja otpustiti 7.500 radnika. Na udaru je proizvodnja sladoleda u toj kompaniji odakle dolaze poznati slatki brendovi Magnum te Ben & Jerry's.

Nije poznato hoće li to podići cijene uživanja u sladoledu, no oni koji uživaju u kavi ne bi se trebali nadati da će im taj užitak uskoro biti jeftiniji. Analitički tim Bloomberg Adrije istaknuo je u svojoj analizi kako je cijena kave arabice u posljednje tri godine rasla za 60 posto, a robuste za čak 75 posto. "Taj ogroman skok nagrizao je profitabilnost regionalnih prerađivača kave" zbog čega oni smatraju kako "ni ubuduće nije realno očekivati značajniji pad cijena".

Starlink je samo jedna od kompanija milijardera Elona Muska | Nathan Laine/Bloomberg

 

Uz šalicu kave je umjesto negdašnjih novina danas popularno surfati preko mobitela. U tome je važna dobra veza na internet, a u Bloomberg Businessweeku Adriji pišu kako tamo gdje je uobičajeni signal nedostupan može pomoći Starlink Elona Muska. Kompanija Starlink preko više od pet tisuća satelita u niskoj Zemljinoj orbiti omogućava pristup internetu. U regiji usluga je trenutno dostupna u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, a uskoro se očekuje i u Srbiji. Inicijalna investicija je petstotinjak eura uz mjesečnu pretplatu od dodatnih 50 eura.

Internetska veza pretvara se u sve veću nužnost u svakodnevnom životu, baš kao i energija. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju kako Europska unija uvozi sve više energije, a i Hrvatska slijedi taj put. Hrvatska je 2002. uvozila 54,5 posto energije za svoje potrebe, a u 2022. to se popelo na 60,3 posto.

Energično, nema što.