Jedan krivi klik i ode novac, kako ne nasjesti na online prijevare

Džeparoša je sve manje, prešli su na sofisticirane metode računalnih prijevara. Bile to lažne stranice, ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite ili onaj dobro nam poznati mail o nasljedstvu. Jednim klikom dovodite se u opasnost krađe podataka ili novaca s kreditnih kartica.

Društvenim mrežama upravo kruži sponzorirani oglas u kojem se prevaranti predstavljaju kao Zračna luka Zagreb i nude kupnju izgubljene prtljage za simboličnih tri eura. Oglas prate i komentari zadovoljnih kupaca koji otkrivaju koja su sva blaga u njim pronašli. Poluusnuli kliknut ćete na oglas i ode vam novac... Onda ide muka zvanja banke, blokiranje kartica i nada da ćete nekako uspjeti vratit novac. Unatoč prijavama, oglas je i dalje aktivan.

Zračna luka Zagreb izdala je upozorenje na svojim mrežnim stranicama kako to nije njihov oglas i kako se radi o prijevari.

Iako je slučaj prijavljen Meti, oni u njemu ne vide ništa sporno.

Bloomberg Adria

Oni ne vide, ali CARNET itekako vidi. Kada se susretnemo s ovakvim oglasom potrebno je, ističu, provjeriti nekoliko elemenata. Komentari zadovoljnih kupaca ne znače puno, jer oni mogu biti lažni profili koji se koriste kako bi prijevara izgledala što uvjerljivija. "Prvo je potrebno provjeriti tko je taj oglas objavio, odnosno radi li se o službenoj stranici Zračne luke Zagreb. Treba potražiti službeni profil zračne luke na društvenoj mreži i provjerite ima li na njemu takvih objava te potražiti službenu stranicu zračne luke i pročitati njihove obavijesti. Ako na službenom profilu na društvenim mrežama i službenoj stranici ne pronađete takve obavijesti, vjerojatno se radi o prijevari, a nerijetko ćete na službenim stranicama raznih kompanija pronaći i upozorenje o prijevarama koje koriste njihov identitet", objasnili su.

Iz MUP-a godinama upozoravaju građane da paze na što će kliknuti, kome će zapravo dati svoje povjerenje. Za Bloomberg Adriju izdvojili su koje su najčešće vrste internetskih prijevara.

Ne nasjedajte na mačka u vreći

Na prvom mjestu nalazi se ono o čemu možda najmanje razmišljamo, a to je krađa identiteta. Postoji više načina:

Bloomberg

Vishing je krađa identiteta pozivom, telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

Phishing je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte, prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih,  financijskih ili sigurnosnih podataka. Prema Godišnjem izvještaju Nacionalnog CERT-a, ovo je najčešća prijevara koji čini čak 49  posto incidenata kojima se CARNET-ov Nacionalni CERT bavio u 2023. godini.

Smishing se naziva krađa identiteta SMS-om, pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

Depositphotos

Nakon identiteta sljedeće su CEO/direktorske prijevare. Tu se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

Na trećem mjestu po učestalosti su BEC (engl. business email compromise) prijevare ili prijevara s računimam varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da buduće račune platite na drugi bankovni račun.

Tek na četvrtom mjestu MUP ističe ono čega se svi pribojavamo, a to su krivotvorene mrežne stranice banaka. Koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Nakon što kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

Ne tako rijetke su i romantične prijevare, varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

MUP

Potom slijede investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, navedu vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu. Iz MUP-a upozoravaju da pazite i što objavljujete na društvenim mrežama jer ponekad sami servirate kriminalcima podatke, bez da su uložili i trunku truda da vas prevare.

Na što paziti?

"Po učestalosti možemo izdvojiti prijavljene računalne prijevare gdje su oštećeni prodavali predmete zanemarive vrijednosti na raznim online platformama za oglašavanje", poručuju iz MUP-a. Objašnjavaju kako bi počinitelj kontaktirao prodavača-oštećenog putem poruka na raznim društvenim mrežama/mobilnim aplikacijama, da je tobože zainteresiran za kupovinu predmeta, navodeći žrtvi da joj je uputio poštanskog dostavljača da preuzme predmet koji prodaje, da je već uplatio za predmet i trošak dostave internetskom oglasniku ili dostavljaču ili pak da ima namjeru uplatiti prodavaču troškove na bankovni račun. Žrtvi šalje phishing link (poveznicu) koja ga preusmjerava na lažnu web-stranicu, npr. koja po grafičkom dizajnu podsjeća na web-stranicu Hrvatske pošte, gdje se žrtvi otvara skočni prozor za autorizaciju plaćanja bankovnom karticom. Misleći da plaća dostavljaču, žrtva zapravo svoje povjerljive bankovne podatke šalje počinitelju i tako ostaje bez novca.

Ako shvatite da ste žrtva prijevare odmah se javite banci i policiji, koji će dalje preuzeti vaš slučaj. "Prilikom prijave, trebali bi se priložiti svi dostupni dokazi tj. korespondencija do koje je došlo tijekom počinjenja prijevare", poručuju iz MUP-a.

Ako je predobro – nije istinito!

Ono što je nužno zapamtiti je da svaka ponuda na internetu koja djeluje predobro da bi bila istinita, to i nije.

Prilikom kupovine putem interneta potrebno je biti oprezan i kritički promišljati jer postoje lažne internetske trgovine kojima je cilj ukrasti naše podatke, ali i novac. Lažne internetske trgovine često imitiraju naziv i izgled stranice poznatih modnih brendova, a nude proizvode po iznimno niskim cijenama. "Stoga je potrebno provjeriti adresu internetske trgovine (URL), kako bi kupac utvrdio je li to legitimna adresa brenda. Lažne trgovine nas u pravilu ne traže da prihvatimo kolačiće, da biste nešto kupili morate se registrirati na stranici, nemaju opciju plaćanja pouzećem, nemaju naveden kontakt broj već samo formu za slanje elektroničke pošte, nemaju navedenu adresu sjedišta, pojavljuju se pravopisne greške u tekstu ili su pojedini dijelovi stranice na drugom jeziku", objasnili su iz CARNET-a za Bloomberg Adriju.

Iz MUP-a savjetuju da koristimo lokalne online trgovine kad god je to moguće. Vjerojatnije ćemo lakše riješiti moguće probleme. "Uložite malo truda i istražite te provjerite recenzije prije nego što obavite kupnju. Plaćajte samo putem sigurnih pružatelja usluga plaćanja, budite oprezni ako traže prijenos sredstava preko banke ili alternativnih načina plaćanja." Razmislite dvaput prije nego što pristanete!

Depositphotos

Uz to plaćajte samo kada ste povezani na sigurnu internetsku vezu, izbjegavajte korištenje besplatnih ili otvorenih javnih wi-fi mreža. Plaćajte samo na sigurnom uređaju, redovito ažurirajte operativni sustav i sigurnosni softver. Pazite se oglasa koji nude nevjerojatne ponude ili čudotvorne proizvode, ako zvuče predobro da bi bili istiniti, vjerojatno i nisu.

Nekada su 🔒 i https:// na početku internetske adrese značili da je stranica sigurna, no danas to više nije tako. Prevaranti koriste besplatne certifikate kako bi stranica izgledala što uvjerljivije. "Prije svega moramo paziti da smo na ispravnoj adresi, potrebno je kritički promišljati sadržaj stranice (jesu li to legitimne ponude, jesu li to stvarne vijesti, jesu li to sigurne datoteke i sl.). Ako nismo sigurni radi li se o sigurnoj stranici, bolje je napustiti ju i tražiti dalje nego riskirati preuzimanje zlonamjerne datoteke ili upisivanje osobnih podataka na stranici kojoj je cilj njihova krađa", kažu u CARNET-u.

Ako vam iskoči oglas koji tvrdi da ste osvojili nagradu, budite oprezni, moglo bi biti riječi o zlonamjernom softveru. Ako naručeni proizvod ne stigne, kontaktirajte s prodavačem. Ako ne dobijete odgovor, obratite se svojoj banci.

Samo jedno slovo igra ulogu. "Kao što Ana i Anja nisu ista imena, tako i promjena u jednom slovu internetske adrese čini razliku (npr. CERT.hr i NCERT.hr nisu iste adrese). Lažne internetske trgovine često koriste ime i vizualni identitet poznatih modnih brendova, domena im se razlikuje od izvorne domene brenda (npr. brand.com i brend.xyz), a uz ime brenda često imaju dodatke poput hrvatska, outlet, popust, akcija i sl. (npr. brend-hrvatska.com, brend-outlet-hrvatska.com, brend-akcija.com)", objasnili su lovci na kriminalce.

Uz sve nikome ne dajte svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisujte na sumnjivim internetskim stranicama. Ako ste već nasjeli, odmah promijenite lozinku, i na tom računu i na drugima na kojima koristite istu tu lozinku. Osigurajte mobitele i tablete lozinkama, PIN-ovima ili biometrijskim podacima poput otisaka prstiju.

Kada kupujete preko interneta, kupujte od provjerenih online trgovina, koristite kreditne kartice te ne vjerujte ponudama i rasprodajama predobrima da bi bile istinite.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar