Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca (UHS), nakon konzultacija s ograncima, odlučio je o provedbi novog ciklusa mjera upozorenja odnosno štrajku, koji će krenuti od ponedjeljka, 22. siječnja, ne napravi li Vlada Republike Hrvatske do tada konkretne korake oko izrade novog cjelovitog Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, priopćili su iz UHS-a u srijedu.
''U ovoj fazi, koja će trajati deset radnih dana, do petka 2. veljače, odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta'', istaknuli su.
''Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme. Odgođena ročišta bit će zakazana u najkraćem roku nakon završetka mjera. Mjere će završiti i ranije, ili ih neće niti biti, dođe li iz Vlade RH prihvatljiv prijedlog cjelovitog rješenja statusa sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika'', dodali su iz Udruge hrvatskih sudaca.
Čitaj više
Suci osuli paljbu po Vladi i odbili njezin prijedlog
Hrvatski suci ne prihvaćaju Model uvođenja materijalnih prava kojeg je predložilo Ministarstvo pravosuđa.
16.01.2024
Koliku je štetu poduzetnicima nanio maratonski štrajk u pravosuđu
Konkretne iznose štete koje građani i gospodarstvo trpe zasad nitko ne može procjenjivati.
01.08.2023
Zbog štrajka u pravosuđu oštećeno više tisuća tvrtki
Konkretne iznose štete koje trpe građani i gospodarstvo zbog paralize sudova zasad nitko ne može procjenjivati.
26.07.2023
Plenković: 'Nije realno povećanje plaća za 400 eura'
Pravosudni službenici i namještenici traže da im se plaća poveća za 400 eura.
01.07.2023
Također, navode kako suci nisu odbili 700 eura povišice, kako se može zaključiti iz objava MPU, već odbijaju pristati na 115 eura materijalnih prava umjesto obećane i dogovorene trajne zakonske regulacije.
Ističu kako su zahtjevi hrvatskih sudaca jednaki onima izrečenim i dogovorenim u svibnju 2023. godine, zbog kojih su pokrenute prve mjere upozorenja.
Suci su tada bili u bijelom štrajku zbog izostanka dijaloga s tijelima izvršne vlasti, kako su naveli. To je bio prvi štrajk sudaca zbog malih plaća od hrvatske neovisnosti. Tada je u štrajku bilo 70 posto prvostupanjskih sudova u zemlji.
Bijeli štrajk specifičan je način provođenja štrajka s pridržavanjem svih oblika svojeg rada. U svibnju su se tijekom štrajka rješavali samo hitni predmeti, a njihovu hitnost tada su određivali suci prema naravi predmeta.
''UHS je tada zbog javnog obećanja ministara pravosuđa i uprave da će ostale zahtjeve ispuniti do kraja godine, obustavio mjere upozorenja i pristao na kompromisno rješenje u vidu povećanja osnovice od 13 posto te povećanja koeficijenata prvostupanjskim sucima (513 eura za suce prvog stupnja umjesto traženih 600 eura neto u prvom koraku)'', objašnjavaju.
Istaknuli su kako ministar do kraja 2023. nije ispunio svoje obećanje, niti je predložio implementaciju drugog koraka - jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.
''Budući da mu je na raspolaganju usuglašeni prijedlog Zakona još od listopada 2023., riječ je isključivo o nedostatku političke volje da se ovo pitanje trajno riješi'', navode.
Podsjetili su i kako se plaće sudaca nisu mijenjale 14 godina, te da su posljednjim izmjenama tek dijelom vraćene na stanje iz 2009. godine. U međuvremenu, ''materijalna prava jedina su dosad pristigla ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave, kojom se pažnja želi skrenuti s činjenice da trenutačni sustav plaća sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika nije trajno zakonski uređen, u skladu s pravnom stečevinom EU, zbog čega je UHS podnijela i pritužbu Europskoj komisiji''.
Također, tvrde da je neistina da su suci ''unaprijed dogovorili štrajk, budući da je odluka o datumu provođenja novog ciklusa mjera isključivo u rukama Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića, jer ovisi o njihovim prijedlozima''.
Podsjećaju i da do današnjeg dana nije ponuđen novi termin obećanog sastanka s predsjednikom Vlade RH. Kažu kako je UHS otvoren saslušati bilo koji novi prijedlog koji može odgoditi početak mjera ili ih u potpunosti otkazati.
''UHS još jednom ističe kako udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora, kako netočno ponavlja ministar Malenica, niti pozivati svoje članstvo na to. Sudjelovanje u izbornim procesima velika je osobna čast za svakog suca'', istaknuli su.
Suci su se u svom priopćenju zahvalili građanima i strankama na dosad iskazanom razumijevanju i podršci. ''Sve mjere koje se poduzimaju usmjerene su boljem, učinkovitijem i kvalitetnijem pravosuđu te konačnom sustavnom rješenju kroničnih problema pravosuđa. U daljnjem postupanju suci će, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti, te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge'', zaključili su.
''Novi sastanak Upravnog odbora UHS-a održat će se najkasnije 1. veljače 2024. godine'', dodali su.