Koliku je štetu poduzetnicima nanio maratonski štrajk u pravosuđu

Završen je najduži štrajk u hrvatskom pravosuđu, koji je itekako utjecao i na poduzetnike. Tako se u 54 dana štrajka nakupilo više tisuća predmeta. Od toga je većina u rukama zagrebačkog trgovačkog suda, dok ostalih osam sudova zajedno imaju oko tisuću predmeta. Sve i kad ne bi bila sezona godišnjih odmora i da krenu raditi punom parom, trebat će im mjeseci, ako ne i godina da riješe zaostatke.

Štrajk u pravosuđu, podsjećamo, pokrenut je 5. lipnja, a sindikat je prvotno tražio da se za one s najnižim plaćama primanja žurno povećaju u iznosu od 400 eura, a potom je svoje zahtjeve smanjio na 300 eura nakon što je onima s najnižim plaćama uveden privremeni dodatak na plaću u iznosu od 60 do 100 eura. Nakon osam tjedana provedenih u štrajku, 27. srpnja potpisali su sporazum s Vladom o 12-postotnom povećanju plaće, što je oko 80 ili 90 eura. U petak su stigli na svoja radna mjesta.

Kako se taj štrajk odrazio na hrvatske poduzetnike?

Graf pokazuje kako je ipak tijekom štrajka bilo sretnika koji su uspjeli pokrenuti ili ugasiti svoju tvrtku, no koliko je bilo onih kojima to nije pošlo od ruke? Odgovor na to pitanje potražili smo kod svih devet trgovačkih sudova i Ministarstva pravosuđa koje do zaključenja ovog članka nije odgovorilo na naš upit.

Tako je Trgovački sud u Bjelovaru u štrajk ušao bez zaostatka, odnosno nisu imali neriješenih predmeta. Tako je za Bloomberg Adriju komentirala sutkinja Zlata Bašek Skrba. "A od početka štrajka do danas neriješena su 122 predmeta", poručila je.

Trgovački sud u Zadru u štrajk je ušao s pet neriješenih predmeta osnivanja i sedam neriješenih predmeta brisanja. Na čekanju za upis je 60 predmeta osnivanja, "dok o broju predmeta brisanja koji je na čekanju nemamo informaciju budući da bi za taj podatak trebalo sve pristigle predmete unijeti u sustav, a unos predmeta u sustav predstavlja radnju koja nije u potpunosti dovršena, s obzirom na štrajk", rekla je sutkinja Katarina Zdunić.

Iz trgovačkog suda u Osijeku stigao je odgovor kako "u navedenom razdoblju nema predmeta brisanja i/ili osnivanja na čekanju".

Trgovački sud u Rijeci nije želio otkriti svoje brojeve, "evidencije su nepotpune, tako da nismo u mogućnosti dati Vam tražene podatke", komentirala je predsjednica Željka Štrk-Vozila.

Neke od poruka štrajkaša | Damir Senčar/Hina

Za razliku od Riječana, Dubrovčani su rječitiji. Predsjednik suda, Srđan Gavranić detaljno nam je objasnio situaciju na svom sudu. Do početka štrajka imali su neriješenih pet predmeta po prijavi za osnivanje, tri predmeta po prijavi za brisanje te 81 predmet drugih promjena. "Na današnji dan 26. srpnja imamo neriješeno 13 predmeta po prijavi osnivanja, 16 predmeta po prijavi brisanja, 30 predmeta brisanja po članku 70. Zakona o sudskom registru te 173 predmeta drugih naprijed nenavedenih promjena", rekao je sudac Gavranić za Bloomberg Adriju.

I Trgovački sud u Pazinu rado je podijelio podatke. U štrajk su ušli s 320 neriješenih predmeta, od toga 35 predmeta za osnivanje subjekta, 56 predmeta za prestanak i brisanje subjekta te 229 predmeta ostalih vrsta upisa promjene podataka. Od 5. lipnja do 26. srpnja zaprimili su 556 predmeta, od toga 167 predmeta za osnivanje subjekta, 58 predmeta za prestanak i brisanje subjekta te 331 predmet ostalih vrsta upisa promjene podataka.  "Na dan 26. srpnja 2023. u Sudskom registru je ukupno neriješenih 876 predmeta", rekla je za Bloomberg Adriju sutkinja Tijana Licul.

Od početka štrajka službenika do danas u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu "zaprimljeno je ukupno 738 novih prijava za upis, od čega 78 prijava za osnivanje trgovačkih društava", rekla je glasnogovornica suda Franka Buzov. No u istom je periodu izvršeno i 112 upisa, od čega 45 upisa osnivanja trgovačkih društava.

Sve su radili, kažu, kako ne bi došlo do većih šteta. "Svi upisi u periodu od 5. lipnja 2023. do danas izvršeni su na temelju požurnica stranaka koje su odobrene od (…) registarskih sudaca nakon što bi (…) procijenili da bi nepostupanjem strankama mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. U ovom trenutku na Trgovačkom sudu u Splitu za upis u sudski registar čeka 761 spis", objasnila je Buzov.

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na kojem se vode dvije trećine svih trgovačkih predmeta u Hrvatskoj, kažu da je "vjerojatno oštećeno više tisuća poslovnih subjekata".

Tko će odgovarati?

Očekivano, tijekom štrajka povećan je broj neriješenih predmeta. No svi ističu kako su ipak rješavali hitne predmete, "prije svega zbog njihove odgovornosti prema strankama i poslu koji obavljaju, ali i odgovornosti prema sudu, postupalo se u registarskim predmetima koji su po zakonu hitni i u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta".

Potpuno je jasno kako su štete koje su nastale nemjerljive, pa se postavlja pitanje tko će za njih odgovarati i kako će se staviti cijena na njih. Po svemu sudeći, štrajk je bio zakonit, a država je odgovorna za redovno funkcioniranje sudbene vlasti. Ostaje pitanje i kojom će se brzinom predmeti rješavati. Predsjednik trgovačkog suda u Dubrovniku Srđan Gavranić stavio je brojke na papir, pa to ovako izgleda:

"Za otkloniti trenutne zaostatke potrebno je najmanje toliko vremena koliko je vremena trajao štrajk, pri tome obavljajući i svakodnevne poslove koji će u trenutku prestanka štrajka po prirodi stvari biti veći od uobičajenih dnevnih poslova prije štrajka, pa bi matematički prikazano trebalo dva puna radna vremena (osam plus osam radnih sati ili od 7:00 do 23:00 sata svaki dan) osam tjedana u punoj prisutnosti na poslu, da bi se sustigli zaostaci, pri tom ne računajući da je vrijeme kada se moraju koristiti godišnji odmori i da će priljev podnesaka biti veći od uobičajenog prije štrajka, tako da će se zaostaci rješavati još mjesecima (možda i godinama) nakon prestanka štrajka", objasnio je Gavranić.

Posljedice štrajka posebno su vidljive u predmetima koji su pred trgovačkim sudovima najizraženiji, a radi se o predmetima koji izravno utječu na gospodarsku aktivnost, poput investicija, zaposlenja, likvidnosti, naplata, plaćanja PDV-a i raznih drugih poreza i javnih davanja, sve to prije i u jeku pune turističke sezone kao jedne od glavnih gospodarskih grana.

Suci su se vratili na svoja radna mjesta, otpuhuju prašinu s predmeta i kreću s radom. Slaba je to utjeha za one koji su već mogli zarađivati u jeku sezone, pa se možemo samo nadati da svoje ideje nisu otišli realizirati u neke druge države.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar