Suci u štrajku: Dva tjedna ne možete se razvesti, niti otvoriti tvrtku

Iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS) najavili su da 70 posto prvostupanjskih sudova u zemlji od ponedjeljka do petka 19. svibnja, zbog izostanka dijaloga s tijelima izvršne vlasti odlazi u bijeli štrajk. Od hrvatske neovisnosti naovamo ovo će biti prvi štrajk sudaca, zbog, kako su naveli, malih plaća.

"Prema onome što su mi javile kolege s općinskog građanskog suda, otprilike 70 posto prvostupanjskih sudaca će poduzimati ove mjere upozorenja. Točne podatke vjerujem da ćemo imati tijekom dana", rekao je sudac Vrhovnog suda i predsjednik UHS-a, Damir Kontrec u programu Hrvatskog radija.

Iz priopćenja UHS-a naveli su kako će se rješavati samo hitni predmeti, a njihovu hitnost odredit će, ističe Kontrec, suci prema naravi predmeta.

"Dana je mogućnost sucima da procijene radi li se o predmetu u kojem bi nastupila nenadoknadiva šteta. Dakle, vjerujem da takvi predmeti neće biti odgađani", rekao je Kontrec.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović komentirao je povećanje plaća sucima za 513 eura, što je ocijenio kao primjereno okruženju plaća i plaćama viših sudova.

"Nismo naravno očekivali ove mjere upozorenja koje kolege nazivaju ''bijelim štrajkom''. Ja bih rekao da te stvari koje će se događati, koje se najavljuju u 70-postotnom učinku, su u biti štrajk", rekao je Martinović.

Martinović je rekao kako postoji suradnja s kolegama pravosudnim sucima, ne samo unutar radne skupine nego i preko čelnika pravosudnih tijela, dodavši: "To su predsjednici sudova i čelne osobe državnih odvjetništva, ali naravno, surađujemo i s predstavnicima udruga sudaca. Iako kao pravnik moram reći da je potpuno jasno u ustavnom pravnom poretku Republike Hrvatske da plaće sucima se uređuju zakonom."

Profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Viktor Gotovac kaže da je bijeli štrajk specifičan način provođenja štrajka s pridržavanjem svih oblika svojeg rada.

"Pravi oblik bijelog štrajka bi bio kada bi carinici kontrolirali na izlazu ili ulazu u državu svaki automobil u punoj mjeri. Ovo je zapravo jedan drugi oblik akcije, u svakom slučaju industrijske akcije kod koje evidentno ne postoji potrebni ovlaštenik sindikat niti imamo klasični radni odnos da bi se to provodilo", izjavio je Gotovac.

Uvjeti sudaca

Kontrec tvrdi da više od godinu dana Udruga sudaca piše Ministarstvu i zahtjeva da se riješi pitanje osnovice za obračun plaće sudaca te da se poboljša položaj prvostupanjskih sudaca.

"Osnovica za obračun plaće sudaca danas je manja nego što je bila 2019. godine. Dakle, svim drugim javnim i drugim državnim službenicima je ta osnovica rasla", rekao je.

Kontrec se tijekom svog gostovanja na radiju osvrnuo i na suradnju s Ministarstvom pravosuđa oko imenovanja i rješenja vezanih za plaće sudaca, dodavši: "Ministarstvo je na zahtjev da se imenuje u radnu grupu koja bi trebala ponuditi nekakvo rješenje oko plaća, imenovala po svom nahođenju kolegu iz Udruge sudaca, a da nije pitala kao što je ostale čelnike pitala koga predlažu da budu u radnoj skupini. Na toj radnoj skupini, kolege suci se ne dogovaraju o izmjeni zakona nego Ministarstvo kaže: 'Mi vam ovo nudimo, a ako želite, vi to prihvatite.'"

Nadalje je istaknuo kako smatra da članovi skupine nemaju mandat te da oni nisu tamo da pregovaraju, nego da izrade nacrt zakona. Između ostalog je rekao da su se suci konzultirali s ekonomskim stručnjacima oko povećanja plaća za 513 eura.

"Govore da to nije taj iznos, da je taj iznos značajno manji. Ono što je bio prijedlog je da se osnovica korigira za obračun plaća svih pravosudnih dužnosnika za 20 posto i da koeficijent prvostupanjskih bude 4,19. Time bi bilo udovoljeno onom prvom zahtjevu da se približe, odnosno da prvostupanjski sudac ima koeficijent u razini višeg sudskog savjetnika specijalista na Vrhovnom sudu", objasnio je.

Martinović je komentirao izjavu Kontreca da je plaća u 2022. manja nego što je bila 2019. godine rekavši: "Realna vrijednost te plaće je manja. Naravno, nominalno, ona nije manja. To je nepotpuno promašena teza koja može izazvati potpuno pogrešne zaključke opće javnosti."

Martinović se osvrnuo i na komentare sudjelovanja dvoje sudaca u radnoj skupini iz Udruge. Upitan tko ih je birao, Martinović je odgovorio: "Ne znam kako su birani. Znam da ide poziv svim relevantnim sudovima i državnim odvjetništvima da predstave svoje predstavnike i to je model. Moram reći da Udruga sudaca u tom smislu nije Ministarstvu pravosuđa partner nego sudovi, čelnici pravosudnih tijela. Mi smo i tu pokazali dobru volju, to su kolegice i kolege, kažemo im sjedite s nama za stol da pokušamo tu materiju urediti."

Postavljeno je pitanje i manjka sudaca i jesu li tomu uzrok plaće sucima te mijenjaju li nužno profesiju zbog toga. Profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže da se suci bore za plaće da bi ostali na tom mjestu, a ne da promijene posao, dodavši: "Hrvatska u toj mjeri zapravo počiva na entuzijazmu. Kompletan (…) javni sektor je podcijenjen."