.webp){kind=icon}
Očekivanja stručnjaka iz sektora nekretnina ostavit će razočaranima one koji su se ponadali jačem padu cijena stanova u Adria regiji. Istovremeno, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ne očekuje niti snižavanje referentnih kamatnih stopa, barem ne prije ljeta.
U Hrvatskoj se nastavlja konsolidacija na maloprodajnom tržištu kroz najnovije preuzimanje u kojem je Narodni trgovački lanac preuzeo devedestak trgovina Kitroa. Analitičarka Bloomberg Adrije otkriva da su trgovački lanci u 2022. godini značajno povećali produktivnost, no sve ih muči nedostatak radne snage.
Tvrdoglave cijene stanova
Oni koji su se ponadali da će nakon nekoliko godina snažnog rasta cijene na tržištu nekretnina konačno krenuti i u drugom smjeru ostat će razočarani očekivanjima stručnjaka u Adria regiji. Usprkos tome što je ponegdje zabilježen i pad prometa, glavna karakteristika svih tržišta je slaba ponuda, posebno kad su u pitanju novogradnje. Nijedna od zemalja u regiji ne očekuje veći broj novih stanova u skorije vrijeme, a visoki troškovi izgradnje, uz snažnu potražnju ne ostavljaju puno prostora za korekciju cijena.
U Hrvatskoj se tržište nekretnina hladi, ali očekivani pad cijena nekretnina vjerojatno neće biti brz i linearan. Iz Colliersa, agencije za promet nekretninama, su nam otkrili da je u Hrvatskoj i Zagrebu u prvih šest mjeseci prošle godine prodano oko 20 posto manje stanova nego godinu prije, no oni ne očekuju "značajnije korekcije cijena nekretnina, posebice ne u kratkom roku".
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić | Vladimir Feltrin/Bloomberg Adria
Tvrdoglava inflacija
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je gostovao na televiziji N1 gdje je ponovio svoja očekivanja o blagom rastu bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini od oko tri posto, uz nastavak smanjenja inflacije i rast zaposlenosti te realnih plaća. Vujčić se osvrnuo i na nastavak borbe s inflacijom u eurozoni i istaknuo je kako će biti uspjeh dovede li se ona na željenih dva posto bez izazivanja recesije.
Govoreći o referentnim kamatnim stopama, on ne predviđa njihovo smanjenje do ljeta, navodeći da su trenutne stope od četiri posto adekvatne za trenutnu ekonomsku situaciju. Guverner HNB-a je komentirao i inflaciju u Hrvatskoj koja je viša od prosjeka eurozone, a Vujčić za to krivi visoke ljetne cijene usluga u turizmu. Upozorio je i na rizik gospodarskih kretanja kod naših najvećih trgovinskih partnera – Njemačke, Italije i zemalja iz regije – te kazao da ako kod njih dođe do snažnijeg pada potražnje, onda će se to odraziti i na nas.
Tržišna konsolidacija
Na domaćem maloprodajnom tržištu nastavlja se konsolidacija. Prvih dana ove godine objavljeno je kako je Narodni trgovački lanac preuzeo TP Varaždin čijih devedesetak trgovina na sjeveru Hrvatske posluje pod brendom Kitro. NTL, koji se nalazi u vlasništvu četiriju drugih trgovačkih poduzeća, će time proširiti svoju mrežu na oko 350 poslovnica. Prije NTL-a domaće je maloprodajno tržište obilježio "šoping" Studenca koji je u malo više od godinu i pol preuzeo čak šest manjih trgovačkih poduzeća.
A kad je u pitanju maloprodaja u ponedjeljak su objavljeni podaci o njenom kretanju u eurozoni. U studenom lani je u cijeloj eurozoni ona bila za 0,3 posto niža nego u listopadu. Najveći pad, od 2,5 posto, je zabilježen u Njemačkoj, a najveći rast u Portugalu (3,1 posto) te Hrvatskoj i Sloveniji (tri posto).
Maloprodaja u regiji ne miruje | Oliver Bunic/Bloomberg
Viša produktivnost
Svoj osvrt na maloprodaju u regiji dala je i analitičarka Bloomberg Adrije Jelena Zindović. Ona otkriva da su trgovački lanci 2022. godine značajno povećali produktivnost. Uz praktički nepromijenjen broj zaposlenih, zabilježili su dvoznamenkasti rast prihoda. Međutim, taj su napredak odmah podijelili sa svojim zaposlenicima, budući da su troškovi zaposlenika porasli za 14 posto, gotovo koliko i rast prodaje.
Iako je maloprodaja robe široke potrošnje radno intenzivna djelatnost, na primjeru 12 najvećih trgovačkih lanaca u Adria regiji vidi se da troškovi zaposlenika u ukupnim prihodima od prodaje u prosjeku sudjeluju sa skromnih 10 posto. Opći problem u industriji je nedostatak kvalificirane radne snage, ističe Zindović. Niske plaće (najčešće ispod razine potrošačke košarice) i loši radni uvjeti glavni su razlozi odljeva zaposlenih. Ovaj dugi niz godina prisutan problem sve se više rješava "uvozom" radnika iz zemalja izvan Europske unije, dok je povećanje plaća još jedan važan instrument kojim se pokušava ublažiti problem, posebice u izrazito inflatornom okruženju.
Trgovina, usluge i industrija
Državni zavod za statistiku je za utorak najavio objavu inicijalnih podataka o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih 11 mjeseci 2023. godine. Vrijednost izvoza u prvih deset mjeseci lani bila je 19 milijardi eura, četiri posto niže nego u istom razdoblju 2022. Za četiri posto je smanjen i uvoz na 33,2 milijarde eura.
Europski statističari bi trebali objaviti podatke o kretanju sektora usluga u listopadu u Europskoj uniji, kao i prve podatke o kretanju nezaposlenosti u studenom. Dan nakon što su objavljeni podaci o kretanju industrijskih narudžbi u Njemačkoj u studenome, koji su bili ispod očekivanja analitičara, u utorak se očekuju i nove informacije o kretanju industrijske proizvodnje u najvećoj europskoj ekonomiji, također za studeni.
