.webp){kind=icon}
Tjedan iza nas obilježile su rastuće tenzije na Bliskom istoku, potres u Japanu i loš početak godine na svjetskim burzama, nakon vrlo dobrih rezultata u 2023.
No unatoč "dizelaškom" startu na tržištima kapitala, sve prognoze ukazuju da nas čeka ekonomski solidna godina. Inflacija bi se trebala primiriti, a hrvatski BDP rasti rekordno u cijelom EU-u.
Koliko bi točno gospodarski rast mogao iznositi? Prognoze državnih i javnih institucija su nerijetko bolje od očekivanja analitičara, što ni ove godine nije zakazalo, a načelno se kreću između 2,5 i tri posto.
Depositphotos
Spomenuli smo loš start burzi u 2024. godini, ali ulagači se nikako ne mogu požaliti na povrate u prošloj. Dapače, rast najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa i u prošloj je godini bio impresivan. Nasdaq je u 2023. skočio više od 40 posto, a Dow Jones i DAX dosegli su rekordne razine.
Spomenute brojke zbog inflacije treba uzeti s dozom opreza, no one su svejedno odraz nade ulagača kako će u 2024. i nakon toga ipak doći do stabilizacije cijena i zamaha u globalnom gospodarstvu.
Misli globalno, djeluj lokalno – stara je krilatica koja se u ovom slučaju odnosi na sve koji su odlučili uložiti u domaće tržište kapitala.
Naime, dionički indeks Crobex je prošlu godinu završio na zaključnoj vrijednosti od 2533,92 boda, što je 28 posto više nego krajem 2022. godine. Radi se o najvećem porastu vrijednosti tog indeksa još od legendarne 2007. godine; tada je Crobex dvije godine za redom rastao po više od 60 posto.
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze | Admir Buljubašić/Hina
Financijska kriza 2008. godine presjekla je ondašnju euforiju. U samo jednoj godini s razine iznad pet tisuća bodova Crobex se stropoštao ispod dvije tisuće i nikad se više nije vratio u dane slave i trijumfa. Ipak, 2023. je izgledala kao da može barem malo podsjetiti na dane dioničkog meda i mlijeka.
Med i mlijeko ne prestaju teći domaćim bankama. Jasno to pokazuju brojke HNB-a prema kojima je neto dobit 20-ak domaćih banaka u prvih deset mjeseci prošle godine skočila je za 61 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, i to na 1,18 milijardi eura.
Banke su tako nastavile svoju rekordnu godinu, a ako im je zarada i u posljednja dva mjeseca nastavila rasti sličnim tempom, njihova je lanjska dobit možda dosegnula i milijardu i pol eura. Dakle, čak i ako tijekom studenog i prosinca nije bilo nekakvog posebnog rasta, bankari su proteklog vikenda itekako mogli nazdraviti uspješnoj godini.
Gospodarski uspjeh općenito vuče veću potražnju za radnom snagom, a radnika nam kronično nedostaje. Hrvatska je u Europskoj uniji (EU) već desetljeće, što je omogućilo slobodan odlazak radne snage u druge zemlje članice, a još dosta vremena prije toga pričalo se kako nam demografija ne ide u prilog, odnosno da stanovništvo stari.
Zato će nam i iduće godine doći na stotine tisuća stranaca, a dosta njih će vjerojatno završiti u uslužnim djelatnostima, pa možda i oni omaste brk na račun nove regulative o napojnicama.
Depositphotos
Naime, one se s 1. siječnjem ove godine mogu ostavljati i kod bezgotovinskog plaćanja, to jest pri plaćanju karticama. Utvrđen je neoporezivi iznos od 3.360 eura godišnje po osobi, a iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivat će se po stopi poreza na dohodak.
Prema novom modelu, gost plaća račun gotovinom ili karticom te procjenjuje želi li ostaviti napojnicu i u kojem iznosu. Napojnica se povezuje uz izdani račun te se evidentiraju podaci o iznosu napojnice i načinu njezina davanja – gotovina ili kartica. Važno je napomenuti da se na računu ne prikazuje iznos napojnice.
Dakle, u ugostiteljstvu se situacija popravlja, a vrlo je zanimljivo pročitati što jedan nobelovac misli o budućnosti STEM zanimanja koja se posljednjih godina promoviraju na sve strane.
Christopher Pissarides, profesor ekonomije na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da radnici u određenim IT poslovima siju "sjeme samouništenja" razvijajući umjetnu inteligenciju koja će u budućnosti preuzeti iste poslove.
Nobelovac, ekonomist tržišta rada, upozorio je mlađe generacije da ne upadnu u zamku studiranja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), govoreći da bi "empatične" i kreativne vještine mogle biti itekako uspješne u svijetu kojim dominira umjetna inteligencija.
Što se korporativnih vijesti s domaće scene tiče, Ericsson Nikola Tesla potpisao je s državom nekoliko novih ugovora vrijednih gotovo osam milijuna eura bez PDV-a. Ugovori su vezani uz digitalnu transformaciju društva te modernizaciju komunikacijskih mreža.
Jadranski naftovod (Janaf) je pak u utorak objavio kako je s Naftnom industrijom Srbije (NIS) sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte za razdoblje do kraja 2026. godine.
Lana Slivar Dominić/Hina
Ugovor uključuje mogućnost da ta količina u konačnici bude 10 posto manja ili veća od dogovorene. Kako je ustvrdila dvočlana uprava Janafa, riječ je o rekordnom ugovoru kad je riječ o dogovorenom volumenu transporta nafte.
Na međunarodnoj sceni kineski proizvođač automobila BYD prodao je 526.409 potpuno električnih vozila u četvrtom tromjesečju, što znači da će Tesla u utorak morati objaviti rekordne rezultate kvartalne prodaje ako želi zadržati svoju lidersku poziciju, dok je Airbus započeo razgovore o preuzimanju jedinice za kibernetičku sigurnost i podatke tvrtke Atos. Ta akvizicija mogla bi im donijeti vrijednost od 1,8 milijardi eura.
Za kraj malo edukacije. Svake godine Bloomberg objavljuje popis knjiga na vrhu polica nekih od najvećih svjetskih poslovnih lidera i utjecajnih osoba. Ove godine taj popis možemo podijeliti u nekoliko segmenata kada su u pitanju vrste knjiga. To su: kako biti lider, istinite priče, bliska budućnost, kreativni život, fikcija te redefiniranje nedavne prošlosti i uspjeha.
