Zašto je u jednom danu Japan pogodilo gotovo 150 potresa?

Veliki potres pogodio je na samu Novu godinu sjeverozapadnu obalu Japana. Usmrtio je desetke ljudi i tako ponovno potaknuo strahove od tsunamija koji je poharao sjevernu regiju Japana 2011. godine. Bio je to jedan od oko 150 potresa koji su pogodili regiju tijekom dana.

Japan se nalazi u jednom od seizmički najaktivnijih područja svijeta, pa ta država zapravo živi u stalnoj prijetnji potresa.

Što se dogodilo?

Potres magnitude 7,6 pogodio je poluotok Noto na sjeverozapadnoj obali Japana 1. siječnja nešto iza 16 sati prema lokalnom vremenu. Usmrtio je najmanje 48 ljudi i ranio mnogo više, navode lokalni izvori.

Potres je 1. siječnja pokrenuo upozorenje za tsunami za gotovo cijelu obalu Japanskog mora. Upozorenje je zahvatilo naciju na početku Nove godine, kada su mnogi slavili s prijateljima i obitelji. Japanska meteorološka agencija izdala je upozorenje za val od pet metara 1. siječnja, ali je ukinula sva upozorenja za tsunami u utorak u 10 sati nakon što je zabilježila val od najmanje 1,2 metra visine. Ovo je jedan od najvećih potresa u Japanu od 2018. godine. Oštećeno je najmanje 200 objekata, a potres je ostavio tisuće bez struje i vode te izazvao zastoje u željezničkom i cestovnom prometu diljem regije.

Očekuju li se uskoro novi potresi?

Prema informacijama od ranijih potresa, postoji rizik do 20 posto da bi moglo doći do još jednog potresa iste jačine, izjavila je Japanska meteorološka agencija (JMA) na konferenciji za novinare. Stanovnici tog područja i dalje su izloženi čestim naknadnim potresima koji dodatno povećavaju rizik od oštećenja objekata u regiji.

Ljudi u najviše pogođenim područjima moraju biti u stanju pripravnosti tijekom sljedećeg tjedna zbog mogućnosti velikih potresa i potencijalno tsunamija, upozorava JMA.

Koji je najgori mogući scenarij?

Najgori mogući scenarij je da bi dodatni veliki potres mogao pogoditi sjeverozapad i izazvati tsunami razmjera na koji su vlasti prvotno upozorile 1. siječnja.

Zašto su se potresi dogodili u skupinama?

Postoji niz aktivnih rasjeda na poluotoku Noto, pri čemu kompresija gura podzemne ploče zajedno i tjera jednu iznad druge, navodi japanski Stožer za promicanje istraživanja potresa. Ovo je poznato kao mehanizam greške obrnutog tipa. Broj potresa se u tom području povećava od 2018., a seizmička aktivnost je u posljednje tri godine sve veća.

Više od 14 tisuća manjih potresa u nizu pogodili su poluotok Noto od studenog 2020. do veljače 2023. godine, s magnitudom od jedan ili više, navodi se u istraživanju stručnjaka s japanskih sveučilišta. Potres magnitude 6,5 u području Noto prošle je godine u svibnju odnio barem jedan život.

S obzirom na promjene u zonama deformacije kore u regiji, moguće je da su kretanja tekućina sudjelovala u ranijim potresima, navodi se u izvješću koje je objavilo vladino Vijeće za istraživanje potresa. Najveći potres na poluotoku Noto u ovom stoljeću bio je potres Noto-Hanto koji se dogodio 25. ožujka 2007. godine s magnitudom od 6,9.

Koliko su potresi u Japanu opasni?

U Japanu su tijekom posljednjih desetljeća umrle tisuće ljudi zbog velikih potresa. Velik dio sjevernog područja morao se obnoviti nakon potresa iz 2011. godine. Taj potres i naknadni tsunami usmrtili su 20.000 ljudi, a bilo je još i oko 2500 nestalih, prema statistikama vlade.

Tisuće zgrada tada su oštećene, a više od 120 tisuća ih se potpuno srušilo. Također, tada se u Japanu dogodila i najgora nuklearna katastrofa u tvornici Tokyo Electric u Fukushimi, zbog čega je vlada morala spasiti tvrtku pa je povećala poreze kako bi obnovila sjevernu regiju.

Više od 6000 ljudi stradalo je u potresu u Kobeu 1995. godine. Potres u Kumamotu 2016. godine odnio je više od 200 života, a prema službenim statistikama smatra se da je broj žrtava potresa koji je pogodio Tokio 1923. godine premašio 100 tisuća.

Ima li Japan sustav upozorenja?

Japanska meteorološka agencija ima sustav ranog upozoravanja na potrese (EEW) koji je u funkciji od 2007. godine. Vlasti su poboljšale tehnike mjerenja od potresa iz 2011. i 2016. godine kako bi bolje procijenile jačinu više potresa koji se događaju istovremeno. Ipak, EEW sustav je ponekad slao lažna upozorenja, uključujući 2018. i 2020. godine, što je zabrinulo građane.

Stanovnici Japana koji imaju pametne telefone primaju dojave na telefonima u slučaju značajnog potresa, koje ih upozoravaju da poduzmu sigurnosne mjere. Stanovnici su navikli na potrese u Japanu i jedna od prvih stvari koje rade kada osjete podrhtavanje je uključivanje nacionalnog programa NHK koji pruža opsežnu pokrivenost, dok i druge televizijske postaje istovremeno emitiraju upozorenja o potresu.

Ljudi se također sve više oslanjaju na internet za brzu informaciju, iako on može sadržavati netočne ili pogrešne informacije. Premijer Fumio Kishida pozvao je na strogi oprez protiv širenja dezinformacija koje bi mogle zbuniti stanovnike. Također, usprkos rastućoj važnosti mobilnih usluga, veliki telekomunikacijski operateri često su prijavljivali kvarove na vezi nakon potresa.