Toplinski val u siječnju zatvara skijališta diljem Europe

Zapuštena vrpca umjetnog snijega, okružena zelenim pašnjacima, jedina je poveznica švicarskog sela Gstaad, na nadmorskoj visini od 1050 metara, s najvišim brijegovima skijališta. Les Contamines, francusko ljetovalište s pogledom na Mont-Blanc, upravo je otkazalo skijašku utrku Svjetskog kupa ovog vikenda zbog nedostatka snijega. Već nakon nekoliko tjedana od početaka skijaške sezone, skijališta na nižoj nadmorskoj visini i dalje su zatvorena.

Kultni europski planinski lanac prikaz je učinaka klimatskih promjena, koje tope drevne ledenjake neviđenom brzinom, otkrivajući pritom stare olupine aviona i tijela davno izgubljenih planinara. Visoke temperature znače kako se velika većina svjetskih skijališta već oslanja na umjetni snijeg, kako bi povećala snježni pokrivač i produžila sezonu, ali rekordno blago vrijeme krajem prosinca znači da čak ni stvaranje umjetnog snijega više nije moguće u nekim područjima.

Novogodišnja noć u Francuskoj zabilježila je najniže noćne temperature od 11°C, što su najviše prosječne noćne temperature u cijeloj zemlji od početka mjerenja 1947. godine, okončavši tako najtopliju godinu u povijesti za Francusku, a Švicarska se primjerice zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka i ostvaruje porast temperatura od otprilike dva stupnja Celzija u proteklih 150 godina.

Do kraja ovog stoljeća, samo će skijališta iznad 2500 metara nadmorske visine dobiti dovoljno prirodnog snijega za nastavak poslovanja, upozorava Institut za istraživanje snijega i lavina. Čak i u švicarskom odmaralištu Davos, gdje 16. siječnja počinje godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma, snježni pokrivač ostaje slab na nižim padinama.

"Teško je zamisliti doista neviđenu zimsku toplinu diljem Europe zbog klimatskih promjena" rekao je Bob Henson, meteorolog s Yale Climate Connectionsa i autor vodiča za klimatske promjene The Thinking Person's Guide to Climate Change.

Natalie Brezing, direktorica marketinga u hotelu Gstaad Palaceu, rekla je kako nedostatak snijega tjera ljude da cijene jednostavnije užitke slikovite šetnje. "Nitko ne može utjecati na vrijeme, moramo ga prihvatiti onakvim kakvo jest. Za sve ljubitelje skijanja to je veliki udarac."

Gstaad, skijalište i odmaralište za bogatiju klijentelu, uvijek se može osloniti na turiste koji žele šetati planinama i ne ovisi isključivo o skijašima, za razliku od skijališta i odmarališta na velikim nadmorskim visinama koja mame britanske ili skandinavske skijaše, koji su rezervirali aranžmane mjesecima unaprijed.

U Tignesu, koji se nalazi na 1.550 metara i nudi skijanje iznad 3.000 metara nadmorske visine, stalne oborine imaju sva obilježja za planiranje vrhunske sezone. Odmaralište već ima snježnu podlogu od 53 cm u podnožju odmarališta koja se penje do 172 cm na vrhu planine.

Najviše trpe odmarališta nižih nadmorskih visina diljem Francuske, Švicarske i Italije, koja više ovise o jednodnevnim izletnicima. Gotovo polovica od 169 skijališta koja su bila prisiljena zatvoriti od 1951. učinila je to zbog nedostatka snijega, izvijestio je Euronews prošle godine, navodeći istraživanje Sveučilišta u Grenobleu.

To je trend koji prijeti da skijanje, koje je ionako nije jeftin sport, učini nedostupnim za one koji si ne mogu priuštiti prestižna odmarališta na velikim nadmorskim visinama.

Ne radi se samo o tome da je skijanje najpopularnije tijekom božićnih praznika. Skijaške sezone su svake godine sve kraće i kraće. U St. Moritzu, koji se nalazi na oko 1800 metara, sezona je prije manje od deset godina otvorena sredinom listopada i trajala je do kraja svibnja. Ove je godine otvorena krajem studenog i okvirno je planirana za zatvaranje 10. travnja, a od 2014. do 2019. godine zatvorila je staze krajem travnja.

St. Moritz, za razliku od mnogih skijališta, barem može ostati otvoren za turiste. Splugen-Tambo, koji se nalazi na 1480 metara, objavio je 2. siječnja da zatvara svoje staze do daljnjega zbog nedostatka snijega, jake kiše i visokih temperatura. Les Contamines i dalje traži načine za organizaciju otkazanog skijaško natjecanje 7. siječnja u FIS-ov kalendar utrka, ali ova je zima pokazala kako jamstava nema.

"Niže padine skijališta su ili zatvorene ili nude neprivlačnu mrlju ledenog snijega, kamenja i zemlje, ali su barem njegove gornje padine koje se penju iznad 2400 metara dobro pokrivene i privukle su skijaše iz odmarališta na nižim nadmorskim visinama, koja su zatvorena zbog nedovoljne količine snijega", rekla je glasnogovornica odmarališta.

Gotovo sva skijališta ovih dana opremljena su za proizvodnju umjetnog snijega, što može biti energetski intenzivno i paradoksalno pogoršati emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet. Zimske olimpijske igre održane u Kini prošle godine bile su prve koje su se gotovo u potpunosti oslanjale na izradu umjetnog snijega.

No, za učinkovitu proizvodnju umjetnog snijega potrebne su temperature od najmanje 3 ili 4 °C ispod nule, koje se sve češće postižu samo nekoliko sati noću.

"Zeleni Božići sve su češći u Alpama. Velika većina sniježnih padina ostvaruje jasno smanjenje broja dana sa snijegom prekrivenim tlom, bez obzira na njihovu nadmorsku visinu ili lokaciju", objavio je u nedavnom izvješću Institut za istraživanje snijega i lavina sa sjedištem u Davosu.

​​​​​Čak i u Verbieru, hvaljenom švicarskom odmaralištu koje su obožavali i turisti izvan staza i mnogobrojne slavne osobe, neke su staze bile zatvorene na 1650 metara, što je anomalija za siječanj.

Očekuje se kako će se vrijeme diljem Alpa sljedećih dana ohladiti do srednje jednoznamenkaste razine u mnogim dolinama, što znači da bi bilo koja kiša koja se prognozira trebala pasti kao snijeg, a ne kiša, iznad 1500 metara visine. Za promatrače klime, skijaše i europsku skijašku industriju vrijednu 30 i više milijardi dolara, to se neće dogoditi dovoljno brzo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar