.webp){kind=icon}
Predsjednica donjeg doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u utorak je postala najviše rangirana američka politička dužnosnica koja je u posljednjih 25 godina posjetila Tajvan, što je Kinu nagnalo najaviti testiranje oružja i vojne vježbe kojima će okružiti otok, time stvarajući pozornicu za najprovokativniju dramu u posljednjih nekoliko desetljeća. U utorak navečer na aerodromu u Taipeiju Pelosi je pozdravila tajvanske dužnosnike, uključujući ministra vanjskih poslova Josepha Wua.
U srijedu ujutro namjerava održati zajedničku konferenciju za medije s tajvanskim predsjednikom Tsai Ing-wenom.
Nakon slijetanja Pelosi je izjavila kako njen posjet "ni na koji način nije u suprotnosti s važećom američkom politikom" i da se Amerika "nastavlja opirati jednostranim naporima poremećenja statusa quo". U pisanoj izjavi stoji i da "posjet delegacije Kongresa Tajvanu potvrđuje nepromijenjenu američku predanost podržavanju tajvanske demokracije".
Vojne vježbe
U svojem je odgovoru Kina osudila posjet i objavila kako će započeti testiranje projektila vjerojatno već u utorak navečer. Peking je također najavio vojne vježbe od 4. do 7. kolovoza u više regija oko središnjeg tajvanskog otoka.
Vojne vježbe bit će najznačajnija demonstracija kineske sile oko Tajvana još od 1995. kad je Peking ispalio pokusne projektile u more pokraj otoka kao odgovor na to što je prvi demokratski izabrani predsjednik Tajvana Lee Teng-hui posjetio Sjedinjene Američke Države. Kina je tada proglasila i isključive zone oko ciljeva za vrijeme testiranja, što je poremetilo zračni i morski promet.
"Kina će poduzeti sve neophodne mjere kako bi odlučno branila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet, i sve posljedice će morati snositi SAD i tajvanske snage neovisnosti", priopćilo je pekinško ministarstvo vanjskih poslova nakon što je Pelosi sletjela.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija, prije posjete Pelosi obećala je neodređeni vojni odgovor čime se riskira nova iskra u krizi odnosa između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Predsjednik Xi Jinping prošlog je tjedna predsjedniku Joeu Bidenu poručio da će "odlučno braniti kineski nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet" i da "će se opeći tko god se igra s vatrom".
Očekivane loše vijesti
Glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je na CNN televiziji da "ćemo se pobrinuti da njen posjet bude siguran". Kirby je dodao: "Nećemo se dati zastrašiti ili odvratiti od naših sigurnosnih obaveza u regiji zbog kineske retorike ili čak nekih njihovih poteza."
Ulagači na tržištima su se prije slijetanja pripremili za loše vijesti, što je dovelo do pada cijena dionica i rasta potražnje za tzv. sigurnim investicijama poput japanskog jena i državnih obveznica. Mada ne postoji mnogo znakova da je Kina spremna za punu invaziju Tajvana, Peking je na prošle posjete stranih delegacija odgovarao velikim brojem letova kroz dio tajvanskog zračnog prostora ili preko linije koja razdvaja tjesnac.
Bloomberg
Pelosi je najviše rangirana američka političarka koja je posjetila Tajvan još od 1997. kad je Tajvan posjetio tadašnji predsjednik Kongresa Newt Gingrich. Njegov posjet uslijedio je nakon posljednje velike krize u Tajvanskom tjesnacu, kad je Kina lansirala projektile u more blizu luka, a tadašnji američki predsjednik Bill Clinton u područje poslao dva nosača aviona s pratnjom.
Pelosi će u srijedu posjetiti tajvanski parlament, ručati s predsjednikom Tsai Ing-wenom i sastati se s demokratskim aktivistima, javljaju lokalni mediji. Ranije nenajavljeni posjet Tajvanu uslijedio je nakon što je Pelosi s delegacijom Kongresa posjetila Singapur i Maleziju. Nakon Tajvana nastavljaju prema Južnoj Koreji i Japanu – dva čvrsta američka saveznika.
Mogući vojni konflikt
Mada je Bijela kuća pokušala sniziti napetosti u odnosima s Kinom, naglašavajući da je Kongres neovisna grana američke vlasti, Peking je te argumente odbacio. U utorak je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying posjet proglasila "provokacijom" i rekla da će sve protumjere Pekinga biti "opravdane". No ostavila je otvorenu mogućnost za osobni sastanak između predsjednika Bidena i Xija kasnije ove godine.
Tajvan je najosjetljiviji dio odnosa između SAD-a i Kine iz kojeg bi se jednog dana mogao izroditi i vojni konflikt. Biden je u svibnju rekao da je SAD spreman intervenirati u obranu Tajvana od bilo kakvog kineskog napada, mada je Bijela kuća nakon toga precizirala da je to značilo da bi se Tajvan opskrbilo oružjem, u skladu s postojećim sporazumima.
Bloomberg
U sporazumu postignutom 1978. kojim su se normalizirali odnosi Kine i SAD-a, Washington je pristao Peking smatrati jedinim sjedištem kineske vlade uz razumijevanje – ali, ne i podršku – kineskoj poziciji da postoji samo jedna Kina i da je Tajvan njen dio.
Mirno ujedinjenje
SAD inzistira da bilo kakvo ujedinjenje između otoka i kontinenta mora biti mirno, pa je Tajvan opskrbio modernim oružjem dok je istovremeno bio namjerno neodređen oko toga da li bi američka vojska pomagala u bilo kakvoj obrani od kineskog napada.
Raniji posjeti američkih političara nižeg ranga također su izazivali kineske vojne odgovore. Prošlog studenog, kineski vojni avioni letjeli su uz istočnu obalu otoka nakon što je Tajvan posjetila delegacija kongresa.
